Matovilac

[Ogi]

http://nutritiondata.self.com/facts/veg ... cts/2426/2

Ova biljka iz porodice odoljena odnosno valerijane (botanički naziv Valerianella zapravo znači mala valerijana) ima više vrsta od kojih je glavni predstavnik V. Dobio naziv po Linnaeusu, Valeriana Locusta (V. olitoria, (Moench). Raširen je po cijeloj sjevernoj hemisferi. To je sitna jednogodišnja biljka, listova složenih u rozetu koja se u prirodi karakteristično javlja u rano proljeće. Jedno vrijeme su je botaničari klasificirali kao salatu i zvali Lactuca agnina.

Kako se salata pojavljuje u proljeće, dobila je naziv u engleskom govornom području Lamb's Lettuce (ili Corn Salad) jer se javlja u isto vrijeme kada ovce donose mladu janjad (lamb), kojima je matovilac omiljena hrana. Međutim, mladi listovi se sijanjem u kolovozu mogu pripremiti za berbu u kasnu jesen i zimu, jednako ukusno i osvježavajuće za jelovnik. Što su listovi mlađi, to je matovilac ukusniji u salati. Čim se javi stabljika, listovi matovilca više nisu toliko kvalitetni.

Matovilac je vrlo popularna zimska salata, koja je raširena povrtnica u mnogim domaćim vrtovima. Popularan je u Europi, u Francuskoj ga zovu Mâche ili Doucette, gdje ga vole služiti skupa s lećom kao salatu.

U narodnoj medicini koristio se kao tonik za proljetno čišćenje, a u homeopatiji se priprema tinktura od svježeg korijena.

Matovilac je prava biljka za popravak krvne slike. Osim dobrog sadržaja željeza (više od špinata!) sadrži ujedno vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju i iskorištenje željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Također ne treba zanemariti povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji doprinose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala.

Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline (uz nizak natrij) matovilac je izvrstan salatni prilog za žene, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C daju mu antistresnu podlogu i korist za živčani sustav.

Autor Branimir Dolibašić, dipl.ing.

[Breskvica]

upravo sam kupila organski matovilac

prefin je
evo sam ga stavila u zeleni kašasti sokić

[Ogi]

Kaj si sve stavila u sok i kakav je bio?

[Breskvica]

stavila sam matovilac, jabuku i kivije (sve je organsko a sta se tice kivija dalmatinski su ne brini

[zizi]

Koliko treba matovilcu da nikne i formira 4 lista?
Radila sam pokus i sijala u humus i alge i nakon 3 dana su se pojavile biljčice s 4 listića. Informacija mi treba radi usporedbe klijanja, a vrtlar sam početnik. I rikula isto tako. Vanjska temperatura je desetak stupnjeva.

[Ogi]

Matovilac se u narodu naziva mnogim imenima: repušac, matovilec, poljska salata, poljska loćika, matoviljak. To je biljka blage klime otporna na niske temperature. Može podnijeti golomrazicu i do -15 °C. Minimalna temperatura klijanja je tek nešto iznad 0 °C, a rasta 5 °C. Optimalna temperatura za rast je 10 °C. Visoke temperature uz intenzivnu svjetlost smanjuju kvalitetu proizvoda.
Priprema tla

Pripremu tla za uzgoj matovilca korisno je započeti najmanje 2 tjedna prije planirane sjetve. To će pospješiti nicanje korova koji će se u predsjetvenoj pripremi uništiti. Na jače zakorovljenim tlima mogu se koristiti herbicidi prije sjetve. Kako je sjeme vrlo sitno, sjetveni sloj mora biti dobro izravnan i fine mrvičaste strukture. Na lakšim tlima može se povaljati laganim valjkom. U kućnim vrtovima može se sijati omaške (širom), a za proizvodnju za tržište prednost ima sjetva u redove.

Na težim tlima preporučuje se površinska sjetva, a zatim prekrivanje slojem pijeska, što omogućuje lakše nicanje i bolje zagrijavanje tla u proljeće. Od sjetve do nicanja obično treba 8 do 10 dana.

Razmak redova može biti 7 do 15 cm sa 50 do 80 sjemenki po dužnom metru u redu. Količina sjemena za sjetvu ovisi o krupnoći sjemena. Za sitnije sjeme koristise 1 do 2 g/m2, a za krupnije i do 5 g. Optimalna dubina sjetve je oko 1 cm.
Sjetva

Pri ranoj sjetvi u drugoj polovici ljeta obično su potrebna jedno do dva navodnjavanja. Ostala njega usjeva sastoji se od kontrole korova. U zaštićenim prostorima gdje je prethodni usjev obilno gnojen često nije potrebna gnojidba. Prihrana dušikom sa 30 do 40 kg/ha potkraj zime daje dobre rezultate. Ne preporučuje se gnojidba stajskim gnojivom ili nedovoljno zrelim kompostom, zbog mogućnosti nepoželjnog mirisa matovilca.

Budući da se matovilac uzgaja tijekom jeseni, zime i ranog proljeća, različiti načini zaštite usjeva, kao što je pokrivanje gredica agrotekstilom ili niskim tunelima mogu pospješiti rast, omogućiti raniju berbu i osigurati bolju kvalitetu.

U visokim tunelima i plastenicima bez zagrijavanja ili sa zagrijavanjem kad temperature padnu ispod minimalne temperature rasta, može se postići berba zimi, ili čak više turnusa tijekom zime. Matovilac se bere kad se potpuno razvije rozeta, a prije pojave cvjetne stabljike. U zaštićenim prostorima često se primjenjuje uzgoj iz presadnica. Sjetvom u kontejnere s lončićima promjera 3 cm po 4 do 8 sjemenki u lončić omogućuje se kasnija sadnja u zaštićeni prostor. Uzgojem matovilca iz presadnica u grijanom zaštićenom prostoru moguća su 4 sukcesivna usjeva tijekom zime.
Berba

Ovisno o kultivaru, roku uzgoja i stupnju zaštite, od sjetve do berbe može proteći od 40 do 100 dana. Bere se potpuno razvijena rozeta prije pojave cvjetne stabljike podrezivanjem u zoni korijenovog vrata tako da rozeta ostane cijela. Razdoblje berbe jednog usjeva na otvorenom u jesen i rano proljeće može se produžiti do 2 tjedna. Guste usjeve treba brati ranije jer donji listovi brže počinju žutjeti.
Ljekovitost i prehrambena vrijednost

Zbog svoga vitaminskog i mineralnog bogatstva matovilac se može dopuniti i kombinirati u salatama s drugim povrćem kao što je rotkvica ili mladi luk.

U usporedbi sa zelenom salatom ima nešto više bjelančevina i ugljikohidrata, pa mu je i energetska vrijednost nešto veća. U narodnoj medicini koristio se kao tonik za proljetno čišćenje, a u homeopatiji se priprema tinktura od svježeg korijena. Matovilac je prava biljka za popravak krvne slike. Osim dobrog sadržaja željeza (više od špinata!) sadrži ujedno vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju i iskorištenje željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Također ne treba zanemariti povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji pridonose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala. Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline (uz nizak natrij) matovilac je izvrstan salatni prilog, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C daju mu antistresnu podlogu i korist za živčani sustav.

Autor: Dr. sc. Božidar Benko

[jagodica bobica]

http://staravrtlarica.blogspot.com/2012 ... vilac.html