Zimi je ima obilje na obalama i već je isprana kišom. Imam divlju plažu u blizini gdje je sloj visok dva metra. Gledala sam neke videiće i čitala o tome. Ima hrpu minerala, vitamina i enzima. Od nje se prave neka finjak gnjojiva po svijetu. Pomaže razgradnji, bakterijama i svašta nešto. Brzo se raspada jer nema celuloze. Ne treba je prati kažu na netu.
Plan mi je na zemjište koje nije zadnjih 60 godina bilo obrađeno napraviti povrtnjak. Kako moj otac kaže - onaj za ljenčine- bez motike. Pokosili smo travu, ostao je sloj desetak centimetara dubok, a ispod sve crno i vrvi životom. To planiramo prekriti kartonima, nabacati alge, travu koju ćemo pokositi po susjednim parcelama, malo borovih iglica i humusa kojeg uspijemo naći. Ne bih puno od bora jer me strah. Savjeti??
Na Korčuli smo.
Malčiranje
Ako budeš koristila karton, vjerojatno je najbolje štapom probušiti rupu i u nju ubaciti sjeme. Znači, da, ispod kartona. Osim ako ne želiš mrkve koje horizontalno rastu? Ili u visinu, umjesto u dubinu?zizi je napisao/la: Nego imam i pitanje. Ako stavim karton na dno, kad budem sijala trebam li doći ispod kartona?
Istina je što Ogi kaže, neki karton je prskan protiv štetočina, a neki nije. Najgore je što to ne možeš znati. Karton je popularna metoda za malčiranje, ali ti se može dogoditi da na zemlju staviš otrov a da nisi toga svjesna.
Preskočiti ću karton. Ako ću slagati više slojeva, alge, piljevina, trava možda lišće trebam li staviti zemlju između? I je li važan redosljed? Trebam li ukloniti ovu pokošenu travu koja je sada na zemlji?
Naručila sam preko neta nešto sjemenja, ali sad vidim da ima i boljeg, organskog. I vidim da se nudi razmjena. Dakle, ponudila bih maslinovo ulje od maslina nikad prskanih ničim u zamjenu za sjeme biljaka pogodnih za uzgoj na jugu.
Naručila sam preko neta nešto sjemenja, ali sad vidim da ima i boljeg, organskog. I vidim da se nudi razmjena. Dakle, ponudila bih maslinovo ulje od maslina nikad prskanih ničim u zamjenu za sjeme biljaka pogodnih za uzgoj na jugu.
Lijepo opisano 'putovanje' uzgoja pod steljom s puno slika...
http://www.transformationalgardening.co ... -2009.html
Zizi, sretno s vrtom bez motike
Preporučam oprezno s iglicama crnogorice, one čine zemlju kiselom, i sporo se razgrađuju, možda bolje i njih izostaviti, one su dobre samo za kulture koje baš trebaju kiselu zemlju. Isto tako niti piljevine ne bi smjelo biti previše, odnosno ne bi smjela prevladavati. Travu je odlično ostaviti na zemlji gdje je pokošena, to je dobra ideja.
Ja osobno najviše koristim otkos trave i korov koji mi izraste na samom zemljištu.
Javljam se na pp za razmjenu
Preporučam oprezno s iglicama crnogorice, one čine zemlju kiselom, i sporo se razgrađuju, možda bolje i njih izostaviti, one su dobre samo za kulture koje baš trebaju kiselu zemlju. Isto tako niti piljevine ne bi smjelo biti previše, odnosno ne bi smjela prevladavati. Travu je odlično ostaviti na zemlji gdje je pokošena, to je dobra ideja.
Ja osobno najviše koristim otkos trave i korov koji mi izraste na samom zemljištu.
Javljam se na pp za razmjenu
Zadnja izmjena: SilveK, dana/u 03 sij 2012, 23:00, ukupno mijenjano 1 put.
Pozdrav!
Sad sam provjerila u knjizi, i dobro sam zapamtila. Ovako piše:
"Naročito štetna može biti zastirka od piljevine. Piljevina je naime bogata ligninom i celulozom, koji za svoju razgradnju rabe velike količine dušika. Ukoliko ovaj dušik piljevini nije dodan gnojidbom, piljevina će za svoj raspad početi uzimati dušik koji se nalazi u tlu, te ga tako privremeno oteti biljkama."
Knjiga je Ekološka poljoprivreda, autor Darko Znaor, izdavač Globus. Uzela sam je prije par godina i još uvijek je čitam, onako iz gušta.
Ako baš moraš staviti piljevinu, možda bi se stvar mogla spasiti da je povremeno dobro natopiš s koprivinim gnojivom
Sad sam provjerila u knjizi, i dobro sam zapamtila. Ovako piše:
"Naročito štetna može biti zastirka od piljevine. Piljevina je naime bogata ligninom i celulozom, koji za svoju razgradnju rabe velike količine dušika. Ukoliko ovaj dušik piljevini nije dodan gnojidbom, piljevina će za svoj raspad početi uzimati dušik koji se nalazi u tlu, te ga tako privremeno oteti biljkama."
Knjiga je Ekološka poljoprivreda, autor Darko Znaor, izdavač Globus. Uzela sam je prije par godina i još uvijek je čitam, onako iz gušta.
Ako baš moraš staviti piljevinu, možda bi se stvar mogla spasiti da je povremeno dobro natopiš s koprivinim gnojivom
I ja sam čatiao ta upozorenja. Čitao sam i iskustvo Ruth Stout koja nema problema s nedostatkom dušika, a trebala bi. I ona je tražila objašnjenje i dobila ga, navodno je problem samo ako se nerazgrađena stelja zakopa u zemlju, ne ako leži na površini kako ona stavlja.
Uglavnom mislim da je problem, ako i postoji, samo privremen. Bakterije koje upijaju taj dušik iz zemlje kako bi mogle razgraditi piljevinu, prije ili kasnije odumiru i postaju dio tla. Tako se dušik vraća u tlo, zajedno sa svim hranjivima iz razgrađene stelje. Kako je atmosfera puna dušika i postoje bakterije koje ga asimiliraju i vežu u tlu, mislim da privremeni nedostatak dušika može dovesti kasnije do zemlje vrlo bogate dušikom, pa tako nastavak malčiranja piljevinom više ne predstavlja nikakav problem. Samo treba preživjeti prvu godinu. Recimo korištenjem nezahtjevnih biljaka.
Uglavnom mislim da je problem, ako i postoji, samo privremen. Bakterije koje upijaju taj dušik iz zemlje kako bi mogle razgraditi piljevinu, prije ili kasnije odumiru i postaju dio tla. Tako se dušik vraća u tlo, zajedno sa svim hranjivima iz razgrađene stelje. Kako je atmosfera puna dušika i postoje bakterije koje ga asimiliraju i vežu u tlu, mislim da privremeni nedostatak dušika može dovesti kasnije do zemlje vrlo bogate dušikom, pa tako nastavak malčiranja piljevinom više ne predstavlja nikakav problem. Samo treba preživjeti prvu godinu. Recimo korištenjem nezahtjevnih biljaka.
Hvala ogi 
Drug Mile, ima li negdje ta knjiga od Stouth za download? Skinula sam si onog ludog Japanca i uskoro idem uzivat
Glede piljevine, premalo znam da bih mogla sad preračunavat i proračunavat sto ce biti s dusikom i kada, moje znanje je samo teoretsko, od prakse ni P, nazalost
Ipak, nekako mi se cini da nije samo stvar u zemlji, vec i u atmosferskom gubitku dusika... ako ga piljevina povuce na povrsinu, ode on, izvjetri.
Lako je moguce da serem naveliko
Ali, racunam da je bolje cut vise razlicitih misljenja pa onda procijenit, nego drmnut tonu piljevine na zemlju i gledat sto ce se dogodit 
PS: pregledala sam vam vrtove
takvu divotu odavno ne vidjeh 
Drug Mile, ima li negdje ta knjiga od Stouth za download? Skinula sam si onog ludog Japanca i uskoro idem uzivat
Glede piljevine, premalo znam da bih mogla sad preračunavat i proračunavat sto ce biti s dusikom i kada, moje znanje je samo teoretsko, od prakse ni P, nazalost
Ipak, nekako mi se cini da nije samo stvar u zemlji, vec i u atmosferskom gubitku dusika... ako ga piljevina povuce na povrsinu, ode on, izvjetri.Lako je moguce da serem naveliko
Ali, racunam da je bolje cut vise razlicitih misljenja pa onda procijenit, nego drmnut tonu piljevine na zemlju i gledat sto ce se dogodit PS: pregledala sam vam vrtove
takvu divotu odavno ne vidjeh Sunny, probaj ovdje:
http://www.4shared.com/document/gMC99S- ... ez_mo.html
Knjiga koju se isplati čitati više puta!
Kada ljudi nisu znali ništa o kemijskim elementima i kada nisu postojale knjige o vrtlarenju, znali su da se plodnost zemlje vraća ugarom. Znači godina dana bez korištenja. Što se događa u toj godini? Izraste korov, osuši se i istrune na zemlji. Razgradnja korova je uvijek vraćala plodonost zemlji. U razgradnji su uvijek sudjelovale bakterije, koje za svoj rad trebaju dušik. Mislim da razgradnja korova na zemlji nikad nije značila gubitak plodnosti nego njen povratak.
Drugi primjer, na šumsko tlo svake godine pada ogromna količina lišća koje pokriva staro, već razgrađeno lišće. I tako godinu za godinom. Netko smatra šumsko tlo neplodnim?
Piljevina je poseban slučaj, jer zaista ima izrazito nepovoljan C:N omjer. Ali prirodni zakoni i tu važe, kao za lišće i travu. Ja ju recimo ne bih samu stavljao. Ali istresti velike količine piljevine na stelju od sijena i lišća, bez straha.
http://www.4shared.com/document/gMC99S- ... ez_mo.html
Knjiga koju se isplati čitati više puta!
Kada ljudi nisu znali ništa o kemijskim elementima i kada nisu postojale knjige o vrtlarenju, znali su da se plodnost zemlje vraća ugarom. Znači godina dana bez korištenja. Što se događa u toj godini? Izraste korov, osuši se i istrune na zemlji. Razgradnja korova je uvijek vraćala plodonost zemlji. U razgradnji su uvijek sudjelovale bakterije, koje za svoj rad trebaju dušik. Mislim da razgradnja korova na zemlji nikad nije značila gubitak plodnosti nego njen povratak.
Drugi primjer, na šumsko tlo svake godine pada ogromna količina lišća koje pokriva staro, već razgrađeno lišće. I tako godinu za godinom. Netko smatra šumsko tlo neplodnim?
Piljevina je poseban slučaj, jer zaista ima izrazito nepovoljan C:N omjer. Ali prirodni zakoni i tu važe, kao za lišće i travu. Ja ju recimo ne bih samu stavljao. Ali istresti velike količine piljevine na stelju od sijena i lišća, bez straha.