Pozdrav svima!
Nudim manje količine sjemena quinoe i amarantha iz vlastitog uzgoja (prodaja ili razmjena). Sve informacije na email: pahuljica78@gmail.com
Sjeme quinoe i amarantha
Hvala na dobrodošlici
!
Prema mom iskustvu quinoa uopće nije problematična za uzgoj. U kontinentalnim krajevima može se se sijati od početka ožujka (ako baš nije mraz ujutro) do kraja lipnja, voli toplo vrijeme sa hladnijim noćima. Dosta brzo raste i zaista je veličanstvena kad dobije cvjetne glavice sa sjemenom. Malo je osjetljivija na vjetar, kad joj glave sa sjemenjem otežaju ,a je vjetrovito dosta biljaka polegne a neke se i slome. Ove koje samo polegnu svejedno dozriju bez problema.
Zbog osjetljivosti na vjetar bilo bi dobro posijati je tako da je zaštićenija- npr. oko nje posijati pojas kukuruza jer će je njegove snažne stabljike zaštititi ili je posijati negdje u zavjetrinu.
Što se tiče žetve - kad je sjeme skoro dozrilo stabljike smo sjekli sa srpom i voćarskim škarama. Ako se čeka da sjeme bude skroz zrelo ptičice s veseljem poklopaju većinu, a priličan broj sjemenki otpadne i za vrijeme branja. Nakon žetve potrebno ju je prosušiti. Kad se osuši može se čistiti. E to je malo problematično ako se radi o većoj količini i ako nemaš dosta slobodnog vremena. Sjemenke su dosta sitne pa kad ih odvojiš od košuljica (trljanjem, gaženjem, lupanjem -što ti je zgodnije) treba ih dobro prosijati na više sita sa različitim veličinama otvora. Nama je bilo jednostavnije (možda malo šašavo) imitirati vjetar - pažljivo propuhati sjemenke sa fenom postavljenim na najmanje, tako se super odvoji sjeme od smeća i onda preostale nečistoće odvojiti prosijavanjem kroz sitno sito.
Prije kuhanja sjeme je potrebno ispirati dok se prestanje pjeniti da više nema saponina.
To je ukratko to.
Prema mom iskustvu quinoa uopće nije problematična za uzgoj. U kontinentalnim krajevima može se se sijati od početka ožujka (ako baš nije mraz ujutro) do kraja lipnja, voli toplo vrijeme sa hladnijim noćima. Dosta brzo raste i zaista je veličanstvena kad dobije cvjetne glavice sa sjemenom. Malo je osjetljivija na vjetar, kad joj glave sa sjemenjem otežaju ,a je vjetrovito dosta biljaka polegne a neke se i slome. Ove koje samo polegnu svejedno dozriju bez problema.
Zbog osjetljivosti na vjetar bilo bi dobro posijati je tako da je zaštićenija- npr. oko nje posijati pojas kukuruza jer će je njegove snažne stabljike zaštititi ili je posijati negdje u zavjetrinu.
Što se tiče žetve - kad je sjeme skoro dozrilo stabljike smo sjekli sa srpom i voćarskim škarama. Ako se čeka da sjeme bude skroz zrelo ptičice s veseljem poklopaju većinu, a priličan broj sjemenki otpadne i za vrijeme branja. Nakon žetve potrebno ju je prosušiti. Kad se osuši može se čistiti. E to je malo problematično ako se radi o većoj količini i ako nemaš dosta slobodnog vremena. Sjemenke su dosta sitne pa kad ih odvojiš od košuljica (trljanjem, gaženjem, lupanjem -što ti je zgodnije) treba ih dobro prosijati na više sita sa različitim veličinama otvora. Nama je bilo jednostavnije (možda malo šašavo) imitirati vjetar - pažljivo propuhati sjemenke sa fenom postavljenim na najmanje, tako se super odvoji sjeme od smeća i onda preostale nečistoće odvojiti prosijavanjem kroz sitno sito.
Prije kuhanja sjeme je potrebno ispirati dok se prestanje pjeniti da više nema saponina.
To je ukratko to.