
Sto je to kastracija
Kastracija zivotinja je operativno uklanjanje spolnih organa - kod zenke jajnika, jajovoda i maternice, a kod muzjaka testisa.
"Vlasnici zivotinja, a i poneki veterinari, cesto za kastraciju koriste izraz sterilizacija. To je pogresno. Sterilizacija znaci da neki organ postoji, ali nije u funkciji. Mi operativno uklanjamo spolne organe, kod zenke jajnike, jajovode i maternicu, a kod muzjaka testise, pa je ispravno reci kastracija zenke i kastracija muzjaka." - doc. dr. sc. Tomislav Dobranic s Klinike za porodnistvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Kastracija zenke moze biti izvedena na dva nacina. Jedan je uklanjanje samo jajnika - ovariotomija, a drugi uklanjanje jajnika, jajovoda i maternice - ovariohisterektomija. Oba nacina imaju svoje pobornike medju veterinarima.
Kastracija je danas rutinski operativni zahvat koji se izvodi u svim ambulantama male prakse. Zivotinja mora biti nataste (prije operacije mora postiti barem 12 sati). Kastracija se radi u punoj narkozi.
Razloge za kastraciju mozemo podijeliti u tri vece cjeline. Prva je njen povoljan utjecaj na zdravlje ljubimaca, druga na ponasanje, a treca je sprjecavanje nekontroliranog povecavanja uglavnom nezeljene populacije pasa i macaka.
Razlozi za kastraciju:
1) Zdravlje
2) Ponasanje
3) Kontrola razmnozavanja
1) ZDRAVLJE
Statistike pokazuju da je prosjecan zivotni vijek kastriranih zivotinja dulji od nekastriranih za dvije do tri godine i da su u tom zivotnom vijeku boljeg zdravlja.
Ranom kastracijom zenki znacajno je reducirana pojava tumora mlijecnih zlijezda koji su cesti kod kuja (maligno ih je 60-70%), a nesto rjedji kod macaka (maligno ih je 95%). Statisticki gledano karcinom mlijecne zlijezde cini 50% svih malignih oboljenja u pasa. Kastracija prije prvog tjeranja ostavlja minimalnih 0.05% da ce kuja oboliti od ovog tumora. Kastracija nakon prvog tjeranja, ali prije drugog taj postotak povecava na 8%. Nakon drugog tjeranja, a prije treceg postotak raste na 26%. Nakon toga kastracija vise ne moze utjecati na smanjenje oboljenja od tumora mlijecnih zlijezda.
Kastracijom mozemo sprijeciti cestu bolest kod kuja - gnojnu upalu maternice ili piometru. Terapija piometre je skupa i dugotrajna i najcesce podrazumijeva uklanjanje jajnika i maternice pod upalom (sto je puno rizicnija operacija od elektivne kastracije), hospitalizaciju i dugotrajno lijecenje, a u nekim slucajevima zavrsetak je fatalan. Piometra se javlja mjesec i pol do dva nakon tjeranja, a cesca je kod kuja koje su imale ucestale lazne trudnoce. Najcesca je kod kuja oko 6-7 godina starosti, ali se moze pojaviti i kod vrlo mladih kao i kod vrlo starih kuja. Piometra je moguca i kod macaka, ali nije toliko cesta kao kod kuja.
Postoje i neke druge bolesti koje se kastracijom mogu sprijeciti ili ublaziti (npr. alergije, hormonski uvjetovan dijabetes...).
Zenke koje boluju od bolesti kao sto je na primjer dijabetes, epilepsija, bolesti stitnjace... treba kastrirati kao dio tretmana ovih oboljenja.
Kastriranje muzjaka ponistava rizik pojave zlocudnog tumora testisa, a moze sprijeciti i bolesti prostate (povecanje, adenome i karcinom).
Treba obvezno kastrirati muzjake ciji se jedan ili oba testisa nisu spustili u skrotalnu vrecicu (jednostrani ili obostrani kriptorhizam) zbog sklonosti da zaostali testisi razviju tumore. Kastraciju svakako treba izvrsiti i u cilju preventive oboljenja na ciji razvoj imaju utjecaja muski spolni hormoni (hepatoidni adenomi, perinealna hernija itd.). Isto tako treba kastrirati muzjake s oboljenjima prostate ili oboljenjima samih testisa, kao i FIV pozitivne muzjake macke.
Problem koji se moze vrlo rijetko (manje od 1%) javiti nakon kastracije kuja je inkontinencija i to pretezno kod velikih i teskih kuja zbog toga sto nedostatak zenskih spolnih hormona ponekad dovede do slabljenja misica koji kontrolira uretru, ali se to moze vrlo jednostavno rijesiti davanjem lijekova. Drugi problem kod nekih kastriranih zivotinja, a zbog nesto sporijeg metabolizma, moze biti debljanje, ali samo ako vlasnik ne poduzme potrebne korake kao sto su primjerena prehrana i dovoljno kretanja. Naime ne deblja se zbog kastracije nego zbog prekomjernog uzimanja hrane i nedovoljne fizicke aktivnosti.
Razlozi za kastraciju - ponasanje
2) PONASANJE
Kastrirana zivotinja postaje bolji kucni ljubimac jer joj spolni nagon vise nije smetnja u odnosu prema vlasniku. Kao dobar i slikovit primjer mozemo navesti veterinarsku studiju (UC Davis, USA) koja pokazuje da se kastracijom muzjaka psa za 94% smanjuje bjezanje i lutanje za kujama, za 66% se smanjuje naskakivanje, za 63% se smanjuje istospolna agresija i za 59% se smanjuje obiljezavanje teritorija mokracom.
Promjene u ponasanju nabolje su jos ocitije kod muzjaka macke. Kucni muzjaci macke nakon kastracije prestaju neprestano mjukati u potrazi za zenkom i obiljezavati stan urinom izuzetno neugodnog mirisa, prestaju pokusavati pobjeci i pronaci tjerajucu zenku, prestaju biti mrsavi, iscrpljeni, razdrazljivi i zlovoljni uslijed uzaludnog gubitka energije, te postaju prave umiljate kucne macke. Muzjaci macke koji imaju pristup van prestaju izbivati danima od kuce u potrazi za zenkama, a kuci se vracati iscrpljeni, ranjavi i bolesni zahvaljujuci neprestanim borbama s drugim muzjacima. Statistike govore da je zivot nekastriranog vanjskog muzjaka macke toliko rizican (promet, bolesti, ozljede...) da mu je prosjecni zivotni vijek skracen na svega dvije do tri godine.
Macke kastracijom ne prestaju biti zaigrane i dobri lovci, a psi dobri cuvari, sportasi ili radni psi. Dapace takve zivotinje se puno bolje mogu koncentrirati na igru, rad i vlasnika.
Razlozi za kastraciju - kontrola razmnozavanja
3) KONTROLA RAZMNOZAVANJA
Nekontroliranim razmnozavanjem stvaramo nove generacije uglavnom nezeljenih zivotinja koje su osudjene na lutanje, patnju i bol. Lutalice rijetko prezive vise od nekoliko godina, prepusteni sami sebi zive na cestama, ulicama i parkovima i uglavnom umiru od gladi, zedji, bolesti, smrzavanja ili stradavaju u prometu. Jedan dio biva uhvacen i eutanaziran u veterinarsko-higijenskim servisima ili provede ostatak zivota u hladnom i bezlicnom boksu nekog azila jer jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi se odgovorno i na zadovoljavajuci nacin brinuli za njih tijekom cijelog njihovog zivota.
Kastriranjem se, kod kolonija ulicnih macaka, osim razmnozavanja, pod kontrolu stavljaju i teske smrtonosne bolesti kao sto su macja imunodeficijencija (Feline Immunodeficiency Virus - FIV) poznatija kao macja sida i macja leukemija (Feline Leukemia Virus - FeLV).
Kada kastrirati ljubimca
Veterinari specijalisti ginekolozi svakako preporucuju kastraciju kujice i macke prije prvog tjeranja. Kod zenke kastrirane prije prvog tjeranja mogucnost da u kasnijoj dobi oboli od tumora mlijecne zlijezde je gotovo jednaka nuli. Kod zenke kastrirane poslije jednog ili dva tjeranja, mogucnost tog tumora ipak je moguca iako mnogo rjedja nego kod nekastriranih zenki (8% i 26%). Nakon tri tjeranja kastracija vise ne prevenira ovu tesku i cesto fatalnu bolest. Treba ponovo napomenuti da karcinom mlijecne zlijezde cini 50% svih malignih oboljenja u pasa, a da je od svih tumora mlijecne zlijezde kod kuja maligno njih 60-70%. Kod macaka je ovaj tumor rjedji, ali je zato postotak malignosti veci, cak 95%. Kastrirana zenka nece zaostati u rastu, nece promijeniti narav, stovise, bit ce umiljatija i zaigranija.
Dok je kod zenki pravovremena kastracija primarno zdravstveno korisna, kod muzjaka je primarna korist u pozitivnim promjenama u ponasanju. Poznato je da ce muzjak psa ako ga se kastrira prije nego sto pocne dizati nogu pri mokrenju, sigurno biti 'blaze' naravi u odnosu prema psima jer hormoni tada nece upravljati njegovim nagonima za cuvanje i zastitu teritorija od drugih muzjaka. Isto tako ce se kastracijom eliminirati lutanje i bjezanje za kujama koje se tjeraju te smanjiti teritorijalno obiljezavanje.
Kod muskih macaka su pozitivne promjene u ponasanju nakon kastracije jos izrazenije nego kod pasa. Glasno neugodno mjaukanje, obiljezavanja teritorija urinom izuzetno neugodnog mirisa, razdrazljivost... sve to nestaje kastracijom odnosno niti ne pocinje ako se macak kastrira prije spolnog sazrijevanja. Kod macaka koje izlaze van pravovremenom kastracijom preveniraju se zarazne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom ili jos cesce zadobivanjem ozljeda u borbama (FIV i FeLV), smanjuje se rizik od stradavanja u prometu jer se macke zadrazavaju u blizini kuce.
Pse i macke u azilima bi trebalo obvezno kastrirati po dolasku u azil, a najkasnije prije udomljenja. Planska kastracija macaka lutalica bi sprijecila daljnje nekontrolirano razmnozavanje i prenosenje zaraznih bolesti.
Zablude o kastraciji
Medju vlasnicima kucnih ljubimaca kruze mnoge zablude i netocnosti u vezi s kastracijom. S obzirom da je kastracija ljubimca odluka koju treba donijeti na cinjenicama, evo nekoliko karakteristicnih zabluda i cinjenica.
ZABLUDA ---> Zenka macke ili psa treba imati jedno leglo prije kastracije.
CINJENICA -> Sto prije kastrirate svoju zivotinju, ona ce biti boljeg zdravlja u buducnosti. Danasnja veterinarska medicina preporuca kao zdravstveno optimalnu kastraciju zenke prije prvog tjeranja.
ZABLUDA ---> Kastracija ce se negativno odraziti na karakter ljubimca.
CINJENICA -> Eventualne promjene bit ce samo pozitivne. Kastrirani ljubimci postaju privrzeniji i sposobniji za kvalitetniji suzivot sa svojom humanom obitelji.
ZABLUDA ---> Ljubimac ce nakon kastracije postati debeo i lijen.
CINJENICA -> Ljubimac ce se udebljati zbog prekomjernog uzimanja hrane i nedovoljnog kretanja, a ne zbog kastracije.
ZABLUDA ---> Kastracija je opasna i bolna operacija za ljubimca.
CINJENICA -> Kastracija je rutinski operativni zahvat koji zahtijeva minimalnu hospitalizaciju. Ljubimac ce se u potpunosti oporaviti i nastaviti zivjeti normalnim zivotom vec za nekoliko dana.
ZABLUDA ---> Kastrirana zivotinja pati i vise nije ni muzjak ni zenka.
CINJENICA -> Brojna istrazivanja su dokazala da kastrirana zivotinja ne prozivljava nikakvu krizu identiteta te da operacija ne utjece na gubitak oznaka spolnosti.
ZABLUDA ---> Kastrirani pas je agresivniji.
CINJENICA -> Naprotiv, kastrirani pas manje izrazava svoju dominantnu agresivnost iako jednako dobro brani svoje podrucje. Rjedje se sukobljava s ostalim psima jer ni ne dolazi u situaciju da se lutanjem nadje na drugom podrucju.
