Soja

Znanost, osobna iskustva i životne mudrosti
Avatar
Ogi
Site Admin
Postovi: 13111
Pridružen/a: 11 ruj 2007, 11:50
Lokacija: Zagreb
Kontakt:

Post Postao/la Ogi »

Mislim da moja domaca eko soja nije stetna.. :prigovara:

Grah ko grah :huh:
Avatar
Medo
Postovi: 1281
Pridružen/a: 14 lis 2007, 23:02

Post Postao/la Medo »

ogi je napisao/la:Mislim da moja domaca eko soja nije stetna.. :prigovara:

Grah ko grah :huh:
Luna je napisao/la: Većina danas proizvedene soje (gotovo 99%) je genetski modificirana (GM)
Tko zna, možda je tu kvaka? :?

Upozorenja o mogućim štetnim učincima soje morala su biti rezultat istraživanja na nekoj soji, a kako je ogroman postotak soje genetski modificiran, najveća je vjerojatnost da su istraživanja rađena u vezi s upravo takvom sojom, dakle nemamo jasna saznanja odnosno ciljana istraživanja o tome kakvi su učinci ne-GM soje.

Je li moguće da je genetska modificiranost soje pravi uzrok štetnih kemijskih reakcija (ne samo u kontekstu alergija kao što je spomenuto), odnosno je li opravdano očekivati da se štetne kemijske tvari obavezno nalaze u svakoj soji, bez obzira je li ona GM ili ne?

Iskreno me prilično zabrinjava ovo što sam pročitao, jer mi je tofu neizostavan dio doručka, a i usputnih sendviča kroz dan. :(
Avatar
Ogi
Site Admin
Postovi: 13111
Pridružen/a: 11 ruj 2007, 11:50
Lokacija: Zagreb
Kontakt:

Post Postao/la Ogi »

Naravno..ako postoji problem onda je to zbog nezdravog uzgoja i GMOa :ljut2:
Avatar
Medo
Postovi: 1281
Pridružen/a: 14 lis 2007, 23:02

Post Postao/la Medo »

ogi je napisao/la:Naravno..ako postoji problem onda je to zbog nezdravog uzgoja i GMOa :ljut2:
Nadam se da je tako.

A nekako mi se čini da dovoljno govori činjenica što ju makrobiotičari nisu izbacili, a oni su freakovi za koje mislim da si neće samo tako dozvoliti da rade nešto krivo.

I naravno, možemo se pitati koji su motivi kritičara soje.
Možda nije sporno da u soji ima i nekih nepovoljnih tvari, no ne ističu li se pretjeranoj mjeri štetni učinci u odnosu na korisne, na isti način kao što nama kažu da neobjektivno favoriziramo koristi nasuprot šteta? Nisu li oni zapravo prikriveni predstavnici mesnog lobbyja, koji hoće pokolebati vegetarijance da ne koriste soju i da pritom nekog slabijeg dovedu u situaciju da se čak vrati na meso, pod izgovorom potrebe za proteinima?

Upitnom se čini i tvrdnja iz citiranog teksta kako je "proglašavanje soje vrijednom namirnicom djelomično bazirano na propagandnom marketingu danas snažne industrije soje". Zar nije industriji soje svoje marketinške napore isplativije usmjeriti na one koji soju koriste kao stočnu, a ne kao ljudsku hranu? :?

Znam, sve su ovo pretpostavke, no (barem) teoretski moguće.

Dok mi se za makrobiotičare čini mnogo manjom mogućnost da su pod utjecajem nekih interesnih grupa kojima bi morali prilagođavati priču. Nek me ispravi ako netko ima drukčijih spoznaja.
Avatar
miumiu
Postovi: 2882
Pridružen/a: 18 ruj 2007, 15:33
Lokacija: Zagreb

Post Postao/la miumiu »

aspalatus je napisao/la:ja sam ovo lito imala nekih problema i razgovarala sam sa vlasnicom bio bio u splitu koja mi je rekla da izbacim soju osim kao miso...rekla je da oni vise nista od soje ne drze ...
Možda si ju krivo shvatila u vezi držanja. Oni ne drže proizvode od teksturirane soje /ljuspice, komadići, odresci i sl/ za koju je poznato da nije zdrava zato što je toliko industrijski prerađena. Ne vjerujem da ne drže tofu, shoyu, tamari, tempeh... Vlasnici su isti od bio&bio Split kao i Zagreb, a njihov je tekst sa linka gore na početku.

Postoje ljudi koji su alergični na soju, kao što postoje alergični na jagode, pšenicu...

Kakve si probleme imala?
Avatar
miumiu
Postovi: 2882
Pridružen/a: 18 ruj 2007, 15:33
Lokacija: Zagreb

Post Postao/la miumiu »

Medo je napisao/la:
Luna je napisao/la: Većina danas proizvedene soje (gotovo 99%) je genetski modificirana (GM)
Tko zna, možda je tu kvaka? :?
Kvaka je u tome da 80% soje proizvedene u cijelom svijetu ide za prehranu stoke. Za stoku im nije bitno pa je genetski modificiraju. Uostalom kad kupuješ meso ne možeš znati čime je životinja hranjena.

Soju i sojine proizvode koje kupujemo od proizvođača kao što su bio&bio i sl. ima certifikat da nije gmo i da je organska.
Helena

Post Postao/la Helena »

http://www.soyonlineservice.co.nz/

http://www.soyonlineservice.co.nz/03soymyths.htm

http://www.the7thfire.com/health_and_nu ... t_soy.html

http://findarticles.com/p/articles/mi_m ... i_n5994721

http://www.thefactsaboutfitness.com/news/soya.htm


Ja sam misljenja da kod svake namirnice postoji rizik da se napravi neka steta ako se s njome pretjeruje makar te iste u razumnim dozama imaju dobre strane.
Znaci dokle god sve jedemo u razumnim dozam i RAZNOVRSNO dobit cemo od povrca maximum za nase zdravlje.

Ali moram napomenuti da je nazalost cinjenica da danas ima jako puno vegeterijanaca i vegana koji meso jednostavno zamjene sojom.Pogotovo preradjevinama.
Mislim da je manje stetno od mesa ali ne mislim da je to zdravo.Prvo,preradjevine nikad nisu bas neka sreca jer to biljku gotovo da vidjelo nije a i pretjeruje se i zanemaruju se ostali izvori proteina,kao sto to u biti rade i mesojedi.Uz to,sojine preradjevine su koncentrati proteina a svi znamo da danas ljudi,mislim dna vecinu populacije,jedu puuuuno vise proteina nego sto im zapravo treba pa krv bude kisela pa dodju bolesti itd

Ukratko,mislim da je najidealnije jesti hranu koja je najblize svom prirodnom obliku jer cemo tako dobiti najuravnotezenije obroke i izvuci ono najbolje a ako se vec jedu,da se jedu rijetko,u posebnim prilikama ali nikako da budu temelj.
Temelj treba biti raznovrsnost.
Kad se jede od svega pomalo,mislim da nema nikakve bojazni od bilo kakvih stetnih utjecaja bilo koje biljke.Ali cesto je ljudima jednostavnije ovako...

Za one koji nemaju novaca shoppingirati u bio&bio :
Ja kupujem u bio&bio samo stvari koje ne mogu nabaviti u obicnim prodavaonicama a zelim da budu provjerene kvalitete tipa laneno ulje i lanene sjemenke,integralni sezam,soja sos,tofu,rizin ocat ponekad,kikiriki maslac i tahini.
Sve ostalo kupujem kad imam novaca i onda se kao pocastim s necim za sto znam da je organski uzgoj i samim time ima vise hranjivih tvari i minerala u sebi.Ali ni tada ne kupujem preradjevine ve mahunarke i zitarice.

A ako se radi o obicnim obrocima za studentski budjet vecina obicnih ducana ima i lece,slanutka,badema,graha,boba,oraha,suncokreta kao i heljde,jecma,integralne tjestenine (integralne rize doduse nema)

Znaci nadje se nacin... :palac:
Avatar
miumiu
Postovi: 2882
Pridružen/a: 18 ruj 2007, 15:33
Lokacija: Zagreb

Post Postao/la miumiu »

Potpuno se slažem s Helenom. Izbjegavam teksturiranu soju. Pojedem je 1x mjesečno. Redovito koristim tofu /cca 200g tjedno/ i mlijeko /max. 1,5l tjedno/. Soja sos i miso se ionako koriste u jako malim količinama.
A u bio&bio kupujem i mahunarke, i povrće povremeno, jer mi se odnos cijene i kvalitete čini dobrim. Radim za plaću pa si toliko mogu priuštiti.
filo
Postovi: 2386
Pridružen/a: 11 ruj 2007, 15:32

Post Postao/la filo »

miumiu je napisao/la:Izbjegavam teksturiranu soju.
to su oni medaljoni recimO?
e kak vam je tempeh najbolje jesti?
Avatar
miumiu
Postovi: 2882
Pridružen/a: 18 ruj 2007, 15:33
Lokacija: Zagreb

Post Postao/la miumiu »

filo je napisao/la:
miumiu je napisao/la:Izbjegavam teksturiranu soju.
to su oni medaljoni recimO?
Da. Medaljoni, sojini komadići, ljuspice, sojina šunka i sl.
Avatar
Luna
Postovi: 4210
Pridružen/a: 11 ruj 2007, 15:41
Kontakt:

Post Postao/la Luna »

Dileme oko soje (1)

Nešto se dešava. Proizvodi od soje u sve većem obimu osvajaju i "obične" dućane prehrambenom robom. (Donedavno, mogli su se nabaviti samo u trgovinama zdravom hranom. Vrlo ograničeno, u svakom slučaju.) Tako ćete u rashladnim vitrinama nerijetko naći sojino mlijeko, deserte od soje i štošta drugo. Možda je u pitanju modni trend, a možda i trajnije opredjeljenje. Sve što miriše na kravu postalo je sumnjivo i potencijalno opasno, pa mnogi počinju pribjegavati alternativama. Prelaze s kravljeg na sojino mlijeko i s kravljeg na sojin sir. Na pakovanjima sojinih proizvoda obično stoji vidljiva napomena: NE SADRŽI SASTOJKE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA! (Doduše, ponekad u sojin sir dodaju životinjski enzim-kazein. To je sitna podlost proizvođača, jer sigurno nitko ne očekuje da mu se uz sojin sir podvaljuje bilo što porijeklom od životinja.) Rekao bih, bolje da ne sadrži. SOJINO MLIJEKO JE BOŽJI DAR U ODNOSU NA KRAVLJE.

Tako, dvije nove studije sugeriraju da alergija na mliječne proizvode može stvoriti autizam i šizofreniju. Na štakorima je primijećeno da mliječni proteini "sjedaju" na 32 različite lokacije u mozgu, uključujući i one odgovorne za vid, sluh i komunikaciju. Iste te lokacije znatno su funkcionalno ili anatomski izmijenjene kod šizofreničara. A mnoge od njih kod autista. EKSTREMNE PROMJENE U PONAŠANJU REGISTRIRANE SU VEĆ NAKON JEDNE MINUTE OD UVOĐENJA MLIJEČNIH PROTEINA. Na osnovu ovih saznanja, izveden je zaključak da autisti i šizofreničari ne mogu razgraditi mliječne proteine, vjerojatno zbog manjka nekog enzima. Kad se proteini ne probave u cijelosti, stvaraju se štetne komponente (exorphini), koje završavaju u mozgu, stvarajući teške bolesti.

Prve provjere na ljudima potvrdile su nedavna saznanja. Dakle, 95% ISPITANE AUTISTIČNE I ŠIZOFRENIČNE DJECE IMA DVOSTRUKO VIŠE MLIJEČNIH PROTEINA U KRVI I MOKRAĆI NEGO JE TO UOBIČAJENO. Nakon što su ta ista djeca prešla na ishranu bez imalo mlijeka životinjskog porijekla, autistični i šizofrenični simptomi su nestali ili bili blizu nestajanja kod njih 80%.

Iako sam siguran da kravlje mlijeko nije zdravo, isto sam tako siguran da stavljanje soje u centar svih obroka nije dobro. Izreku "čim više-tim bolje" ovdje možete slobodno zaboraviti. Da ne bude zabune, soja je, većinom, zdrava zamjena za životinjsku hranu. Ukoliko s njom ne pretjerate, te ako obratite pažnju i na neke probleme, koje vam u određenim okolnostima može stvoriti.

Krenimo od osnova. Proizvodi od soje rade se od sojinog zrna. Mnogi misle da je soja slična grahu. Ali, znatno se razlikuje. Nutricionistički gledajući, sličnija je orasima. ZNATE LI DA SE SIROVO ZRNO SOJE SASTOJI OD 46% MASTI I 38% PROTEINA? Za usporedbu, kikiriki ima 61% masti i 17% proteina, a grah 3% i 27% proteina. Naravno, soja ne sadrži kolesterol (u zrnu nema jetre), ali od nje se može udebljati. Djeluje nevjerojatno, ali upravo tako. Prevelika potrošnja nekih sojinih proizvoda (sojaburgera, hot doga od soje i sl.) nosi još neke rizike. 70% kalorija od ovih i sličnih namirnica potječe od izoliranih sojinih proteina. OVAKVI KONCENTRIRANI PROTEINI MOGU DOPRINIJETI GUBITKU KOŠTANE MASE I STVARANJU KAMENCA U BUBREZIMA.

Još malo loših vijesti. Često uzimanje tofu sira (sira od soje) u srednjoj i starijoj dobi ponekad dovodi do atrofije mozga. Uh, uh... Prema jednoj japansko-američkoj studiji, SVI ONI KOJI JEDU TOFU FIŠE OD 2 PUTA TJEDNO, ČEŠĆE OBOLIJEVAJU OD ALZHEIMEROVE BOLESTI NEGO OSTALI. Pretpostavlja se da je to zato, jer fitoestrogeni iz soje zauzimaju mjesta u mozgu, gdje bi inače došli ljudski estrogeni. Ovako zauzimanje mjesta nekada je dobro, a nekada i nije. Molim vas da uvažite da se ovdje radi o samo jednoj, izoliranoj studiji, pa će nova istraživanja sigurno unijeti više svjetla u ovo područje.

Normalno, postoji i svjetlija strana medalje. Naime, fitoestrogene iz soje prodaju kao lijek u koncentriranoj formi. Koriste se kao alternativa horomonskoj terapiji iza menopauze, a smatra se da imaju i određenu zaštitnu ulogu od raka. Da li su argumenti dovoljno uvjerljiviji?
Dileme oko soje (2)

Znate li što su to fitokemikalije? Grubo rečeno, radi se o kemijskim supstancama, koje produciraju biljke. Pri tome se najčešće misli na spojeve, koji pokazuju neku ljekovitost. Fitoestrogeni su posebna skupina fitokemikalija (nekada ih zovu i "biljni estrogeni") i prilično su slični ljudskim estrogenima. Izoflavoni iz soje su najpoznatiji, ali drugi biljni estrogeni nalaze se i u žitaricama, voću i povrću. O njima se, doduše, nešto manje govori.

Ljudski estrogeni stvaraju se u mnogim organima i žlijezdama te se "lijepe" za tzv. estrogenske receptore. Fitoestrogeni rade to isto, ali su slabiji od ljudskih. KADA OVI, SLABIJI ESTROGENI, ZAUZMU ESTROGENSKE RECEPTORE, PRODUKCIJA TJELESNIH ESTROGENA ZNATNO SE USPORAVA, JER TIJELO PROCJENJUJE DA JE POTREBA ZA NJIMA SLABIJA. I dešava se slijedeće: slabiji biljni estrogeni zauzeli su mjesto onih jačih, npr. porijeklom iz jajnika. Kako se to odražava na zdravlje, još nije u potpunosti razjašnjeno. Postoje mnoga mišljenja da fitoestrogeni iz soje štite od raka. Zbog toga što stvaraju smanjenu estrogensku aktivnost unutar tijela i zato što smanjuju produkciju prirodnog estrogena. SMANJENA ESTROGENSKA AKTIVNOST SMANJUJE RIZIK OD NEKIH VRSTA RAKA, POSEBNO RAKA DOJKE. Samo, tu valja biti krajnje oprezan. Ovdje posebno mislim na žene, koje se odluče za hormonsku terapiju iza menopauze. Ovakva terapija znači produljenu i neprirodnu hormonsku aktivnost, što je uvijek faktor rizika. Zbog toga, neke žene izaberu terapiju fitoestrogenima, kao naoko zdraviju varijantu. Obično ne putem hrane, nego kroz tablete. IAKO IZGLEDA DA SU TAKVI FITOESTROGENI (U FORMI TABLETA) POSVE PRIRODNI, TO BAŠ I NIJE TAKO. Oni se rade od kemikalija, kao i uobičajni lijekovi. U tabletama nema koncentrirane soje, jer je proizvodnja od kemikalija daleko jeftinija. Doduše, isto to postoji i u zrnu soje, odnosno u prirodi, ali PRIRODA SIGURNO NIJE PREDVIDJELA DA SE ESTROGENI KORISTE KAO IZOLIRANE SUPSTANCE I U KONCENTRACIJAMA KOJE JE ČOVJEK ODREDIO. Zbog toga treba bježati od euforije da su sojine tablete nekakvo magično sredstvo. Prije bih rekao da nisu puno bolje od uobičajenih sintetičkih estrogena. Uostalom, UMJETNO I PRODUŽENO ZALAŽENJE U OSJETLJIVE HORMONSKE BALANSE UVIJEK JE PROBLEMATIČNO.

Neki strahovi vezani za fitoestrogene uopće nisu bez osnova. U jednoj studiji, gdje su obuhvatili 48 žena s benignom ili malignom bolešću dojke, dnevni dodatak od 60g soje vodio je povećanoj proliferaciji tkiva dojke (znak povećanog rizika). Pa ipak, upravo na onim područjima gdje se soja najviše koristi, mnoge zapadne bolesti znatno su rjeđe. Tu posebno mislim na osteoporozu, neke oblike raka te bolesti srca i krvnih žila. Djeluje kao kontradikcija, ali ipak nije. Soja možda ima utjecaja, a možda i nema. ZABORAVLJA SE DA SE U MNOGIM ISTOČNIM KULTURAMA ŽIVI I JEDE BITNO DRUGAČIJE, ODNOSNO ZDRAVIJE NEGO NA ZAPADU. Izgleda da su ključni faktori unos masti i biljnih vlakana, kemijska zagađenost i fizička aktivnost. Naprosto, jednim potezom nije moguće izbrisati sve druge negativne faktore.

Ako kod sojinog hormonskog djelovanja i ima nekih dilema, pozitivno djelovanje na kolesterol i krvožilni sustav je neupitno. Dakle, soja smanjuje rizični LDL kolesterol, a povećava dobar HDL kolesterol. To nije samo zbog mnoštva biljnih vlakana. ČAK I SAMO IZOLIRANI SOJIN PROTEIN SNIŽAVA NIVO LOŠEG KOLESTEROLA. A to nije sve! Genistein (jedan od izoflavona iz soje) koči razvoj aterosklerotičkih promjena. ŽILE BI IZABRALE SOJU, mogao bi glasiti slogan reklamne kampanje.

Slijedite li zdravu biljnu prehranu, vjerojatno ste dobro opskrbljeni svim potrebnim fitokemikalijama (i izoflavonima). A ukoliko ne želite jesti soju, ne činite to iz zdravstvenih razloga! Soja i sojini proizvodi pružaju beskonačno mnogo mogućnosti za svakodnevne obroke. I sasvim su dovoljno zdravi. Ne kao centralni obrok, nego kao interesantan dodatak. SOJINO MLIJEKO UMJESTO KRAVLJEG NA MUSLI OGROMAN JE KVALITATIVNI POMAK. Sojina salama umjesto mortadele također. Tu i tamo sojin burger dobro zvuči. Naravno, centralno mjesto uvijek moraju činiti žitarice, povrće i voće. Da li je i vaša strategija prehrane slično intonirana?
http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=446&sr=23
Odgovori