Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Krumpir
1, 2  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Pomoćnice
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 19.3.2008. sri. 18:01    Naslov: Krumpir Citiraj i odgovori



Opis i porijeklo
Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu. Iz nepravilno valjkastog gomolja krumpira razvija se biljka koja na zelenim nadzemnim dijelovima nosi bijele cvjetove. Iz njih nastaje otrovni plod jer sadrži mnogo solanina. Podzemne stabljike, odnosno gomolji krumpira nisu otrovni i predstavljaju hranu koja obogaćuje našu prehranu.
Ima više sorti krumpira: rani, srednji i kasni, stolni - za ljudsku prehranu, industrijski, stočni i univerzalni.
Krumpir su donijeli španjolski moreplovci prije nešto više od 400 godina iz brdskih predjela Perua. Važnost krumpira u prehrani indijanskih plemena i njihovoj mitologiji uočena je pronalaskom predmeta oslikanih motivima krumpira krajem 2. stoljeća na obalama Perua.
Krumpir se stoljećima uzgajao kao ukras kojim su se za vrijeme zabave kitile visoke ličnosti, pa čak i kraljevi. Do upotrebe krumpira kao namirnice koja se svakodnevno jela u puku došlo je zbog povremene neimaštine i gladi. Jela od krumpira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj prehrani iz više razloga: krumpir se lako uzgaja, urod mu je velik, zastupljen je u prehrani tijekom čitave godine, prihvatljive cijene, zasitan je, može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije načine.

Energetska i nutritivna vrijednost
Krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba svih dobnih skupina - dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba).
Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g obroka (kuhani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode; 0,14 g masti; 1,89 g bjelančevina; 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.
Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara. Kruh (40 grama) može zamijeniti 100 grama krumpira.
Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija.
Odličan* je izvor vitamina C (23% od RDA po obroku); vitamina B6 (25% od RDA po obroku); kalija (23% od RDA po obroku). Dobar** je izvor niacina (16% od RDA po obroku); folata (10% od RDA po obroku); pantotenske kiseline (10% od RDA po obroku); tiamina (10% od RDA po obroku); magnezija (11% od RDA po obroku); fosfora (15% od RDA po obroku); mangana (13% od RDA po obroku).
Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.
Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikujemo mladi i stari krumpir. Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost
Krumpir po svom sastavu sadrži tvari koji odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.
Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.
Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak. Opekline se mogu liječiti oblozima hladnog krumpira.

Kupovanje i čuvanje
U mnogim je prigodama nezaobilazni pratilac, bilo to na svečanostima ili na plaži.
Može biti bijele, crvene ili žute puti, usnama slatkast, katkad hrskav, a katkad mekan. S obzirom da se u sve voli umiješati, običan je, a opet neobičan. Sigurno niste mislili da je riječ o krumpiru.
On je primjerena zamjena za tjesteninu, rižu i kruh, a poslije žitarica najvažnija je ljudska hrana. Krumpir kao namirnica ne deblja, nego masnoće koje lako upija, a osim toga ima pozitivna energetska i diuretička svojstva.
Ovu namirnicu na tržištu susrećemo: sirovu, sušenu i zamrznutu te, naravno, kao sastojak raznih prerađevina.
Pri kupnji tog povrća naročito morate obratiti pozornost na njegov izgled jer proklijali i zeleni krumpir nije poželjan u prehrani. Možete ga očuvati duže vremena na tamnom i suhom mjestu na temperaturi od 0 do 10°C.

Priprema jela s krumpirom
Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara.
Krumpir čistite nožićem za guljenje krumpira uz obavezno skidanje okica klica. Ako je krumpir mlad, jednostavno ga ostružite običnim nožićem ili pak krumpir lagano operite četkom pod mlazom vode. Nakon guljenja držite ga u hladnoj vodi do pripremanja, ali ne duže od par sati.
Rezanje ide ukorak s primjenom, dakle prema tome pržite li ga, pečete ili kuhate, krumpir režite na rezance, štapiće, kocke (manje i veće), ploške, kriške ili ga kuhajte u kori. Krumpiru osim soli, papra i Vegete odgovara niz primorskih i kontinentalnih začina i bilja, kao i sve masnoće koje se upotrebljavaju u kuhinji.
Krumpir se konzumira isključivo kada je termički obrađen: kuhanjem u slanoj vodi na 100°C, pečenjem u pećnici na 150-200°C, prženjem u dubokoj masnoći na 200-250°C.
Njegova je primjena u kombinaciji s drugim povrćem i namirnicama izvanredna pa ga poslužite kao samostalno jelo, za jednostavne i složene salate, ili u raznim dodacima juhama i povrtnim varivima.

http://www.coolinarika.com/namirnica/krumpir

Cvijet krumpira:

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 21.6.2011. uto. 01:41    Naslov: Citiraj i odgovori

Prema novoj studiji, objavljenoj prije nekoliko mjeseci u znanstvenom časopisu Food Chemistry, proteini izolirani iz krumpira mogu biti korisni za sniženje krvnog tlaka. Finski znanstvenici otkrili su da su proteini iz krumpira biološki aktivni i osim što pružaju antioksidativna svojstva, mogu i smanjiti krvni tlak. Znanstvenici smatraju da su za pozitivno djelovanje izolata krumpirovih proteina zaslužne aminokiseline koje sadrži, ali ne isključuju i mogućnost djelovanja nekih drugih nepoznatih sastojaka.

Pretpostavlja se da se mehanizam djelovanja proteina iz krumpira temelji na smanjenju aktivnosti angiotenzin – konvertirajućeg enzima (ACE), a na istom principu djeluju i lijekovi za povišeni krvni tlak. Stoga rezultati ove studije prikazuju krumpir u sasvim novom svjetlu – kao potencijalnu sirovinu za proizvodnju bioaktivnih spojeva i funkcionalnu hranu s povoljnim djelovanjem na kardiovaskularno zdravlje.

Mnogi su se znanstvenici bavili svojstvima krumpira, te široko rasprostranjene namirnice koja je othranila cijele narode. Zanimljiv je zbog visokog udjela fitokemikalija i antioksidansa, ali i sadržaja toksičnog solanina koji se kuhanjem razgrađuje. Iako mnoge brine visoki glikemijski indeks krumpira, znanstvenici su spoznali način kako doskočiti i tom problemu u vašem privatnom laboratoriju – kuhinji.

Nutritivna vrijednost krumpira


Ova skromna gomoljasta biljka proizvodi se u većini zemalja svijeta. Potječe s Anda, a prema nekim podacima uzgajali su ga, kao glavnu kulturu Indijanci plemena Quechua još prije 7000 godina. Europski osvajači donijeli su prve sorte krumpira na Stari kontinent u 16. stoljeću, a navodno ga je popularizirala francuska aristokracija. Čileanski znanstvenici tvrde da čak 90 posto od nekoliko tisuća vrsti krumpira koji se danas uzgajaju u svijetu potječe iz njihovih krajeva - od Brazila, Meksika, Sjedinjenih Država pa do Italije, Španjolske, Nepala i mnogih azijskih zemalja.

Energetska vrijednost 100 grama kuhanog krumpira iznosi u prosječnih 80 kcal. Kalorije pretežito potječu od ugljikohidrata, poglavito škroba, a sadrži i nešto proteina te vrlo malo masti. Odlikuje se visokim udjelom vitamina C, a sadrži i izvjesne količine vitamina B1, B2 i B3. Iako nije izuzetno bogat željezom, apsorpcija željeza iz krumpira je pospješena zbog prisustva vitamina C. Vitamin C se velikim se dijelom razara prilikom termičke obrade, dok kod krumpira dolazi do značajnih gubitaka kada se kuha oguljen i narezan. Kada ga kuhamo u kori, gubici vitamina C su značajno manji.

Krumpir je bogat neophodnim mineralnim tvarima: kalcijem, fosforom, željezom, bakrom, cinkom i molibdenom te elektrolitom kalijem.

U krumpiru nisu svi sastojci jednakomjerno raspoređeni. Najviše bjelančevina i vitamina C nalazi se odmah pod korom te je stoga potrebno krumpir tanko oguliti, ali je najbolje kuhati ga u kori, pa tek onda oguliti, ili ga peći u kori.

Nije preporučljivo jesti proklijao i zeleno obojen krumpir jer sadrži velike doze toksičnog alkaloida solanina. I sirovi krumpir sadrži solanin koji se termičkom obradom razgrađuje.
Prilikom kupovine treba odabrati čvrst krumpir, bez izdanaka i zelenih ili crnih točkica. Potrebno ga je pohraniti u taman i hladan prostor, u dobro ozračenu posudu ili papirnatu vreću, a nije ga dobro čuvati u hladnjaku.

Nutritvna vrijednost u 100 g krumpira:

Energetska vrijednost [kcal]: 77

Ugljikohidrati [g]: 17.47
Proteini [g]: 2.02
Masti [g]: 0.09
Prehrambena vlakna [g]: 2.2
Beta karoten [mcg]: 1
Vitamin A [mcg]: 0.6
Vitamin B1 [mg]: 0.08
Vitamin B2 [mg]: 0.03
Vitamin B3 [mg]: 1.05
Vitamin B5 [mg]: 0.29
Vitamin B6 [mg]: 0.29
Folna kiselina [mcg]: 16
Vitamin C [mg]: 19.7
Vitamin E [mg]: 0.01
Vitamin K [mcg]: 1.9
Bakar [mg]: 0.11
Cink [mg]: 0.29
Fosfor [mg]: 57
Natrij [mg]: 6
Kalcij [mg]: 12
Kalij [mg]: 421
Magnezij [mg]: 23
Mangan [mg]: 0.15
Selen [mcg]:0.3
Željezo [mg]: 0.78
Voda [g]:79.34

Vrste krumpira


Krumpir (Solanum tuberosum) pripada porodici pomoćnica (Solanaceae), u kojoj su i rajčica, patlidžan, paprika i tomatillo. Nabrekli je dio podzemne stabljike što se naziva gomolj, a daje hranu zelenom lisnatom dijelu biljke. Dopusti li joj se da cvate i donese plod, biljka krumpira donosi nejestiv plod koji nalikuje na rajčicu.

Postoji približno stotina raznih sorata jestivih krumpira različitih veličina, oblika, boja, udjela škroba i okusa. Većina onih koje poznajemo pripadaju jednoj od sljedećih skupina:

Najčešće susrećemo vrste dugi bijeli, okrugli bijeli, okrugli crveni, a u poslijednje vrijeme u trgovinama pronalazimo i plavi krumpir. Ta vrsta ima sivo-plavu ljusku i tamnoplavo meso, a sadrže velike količine fitokemikalija antocijanina.


Zdravstveni aspekti konzumacije krumpira


Prosječni Amerikanac godišnje pojede oko 60 kg krumpira, a prosječni Hrvat oko 45 kg. Možda će se ova brojka i povećati zahvaljujući novoobjavljenim kemijskim analizama koje su, zahvaljujući primjeni novih analitičkih metoda, u kori i mesu krumpira identificirale 60 različitih fitokemikalija. Stoga se redovita konzumacija krumpira može se smatrati poželjnom prehrambenom navikom zbog fitokemikalija s antioksidativnim djelovanjem koje sadrži.

Stvari postaju još jednostavnije kada znamo da ljudi odlično podnose krumpir. Naime, testiranje oko 8 000 pacijenata s nekom od intolerancija na hranu (npr. na laktozu ili gluten) pokazuje kako je krumpir najbezopasnija namirnica. Nepoželjnu reakciju na krumpir (npr. probavne smetnje ili reakcije kože) imalo je manje od 1 % testiranih.

Ipak, kamen spoticanja kod krumpira je glikemijski indeks. Iako je krumpir bogat škrobom i prehrambenim vlaknima obično ima visoku vrijednost glikemijskog indeksa (GI). Međutim, vrijednost GI ovisi o načinu kulinarske obrade krumpira. Točnije, GI krumpira ovisi o sorti i načinu termičke obrade. Savjet za osobe koje žele smanjiti glikemijski indeks: krumpir treba prethodno termički obraditi i konzumirati krumpir ohlađen. Na taj način povećava se udio
tzv. otpornog škroba. Takav škrob se ne apsorbira u tankom crijevu pa neprobavljen dospijeva u debelo crijevo i upravo je zbog toga zanimljiv. Povećava iskorištenje kalcija, potiče rast korisnih bifidobakterija i suzbija rast patogenih mikroorganizama u debelom crijevu, povoljno utječe na razinu glukoze i inzulina, oksidaciju masnih kiselina i potiče osjećaj sitosti. Dakle, čini se da je krumpir najzdraviji „na salatu“. Treba izbjegavati prženi i pečeni krumpir, jer tako pripremljeni mogu biti vrlo bogati mastima i ujedno imaju značajno viši glikemijski indeks.

Krumpir se tradicionalno razmatra kao namirnica s povoljnim djelovanjem na probavni sustav, a zbog sadržaja kalija i vitamina B6 smatra se povoljnom namirnicom za očuvanje zdravlja srca i krvožilja.

Zanimljivost


2008: godina krumpira
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Ujedinjeni narodi proglasili su 2008. godinu internacionalnom godinom krumpira u nastojanju da podignu svijest o važnosti tog gomolja.
U svjetlu rastuće svjetske populacije, FAO smatra krumpir važnom namirnicom koja bi mogla odigrati ulogu u osiguravanju hrane za postojeće i buduće generacije. Krumpir je kultura koja brzo osigurava hranjive namirnice na maloj površini zemlje i u zahtjevnim vremenskim uvjetima bolje nego druge kulture.

Nakon pšenice i riže, krumpir je treća po važnosti namirnica u svijetu, a mnogi ga smatraju darom prirode i hranom budućnosti u nadolazećoj prehrambenoj krizi. Godišnje se u svijetu proizvede oko 320 milijuna tona, više u nerazvijenim nego u razvijenim zemljama. U mnogim je krajevima Središnje Azije postao glavna namirnica, a u Kini ga sve više uzgajaju kako bi prehranili sve više stanovnika.

Dr.sc Darija Vranešić Bender

Članak objavljen u časopisu Doktor u kući, studeni 2008.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 21.6.2011. uto. 01:46    Naslov: Citiraj i odgovori

Krumpir - solanin je toksični glikoalkaloid iz krumpira, ali i drugog povrća kao što je patlidžan i rajčica koji se nalazi u i ispod kožice. On ima funkciju da biljku zaštiti od nametnika, dakle ima antifungicidno i antipesticidno djelovanje. Solanina ima i u svim ostalim dijelovima biljke. Najveći dio tog alkaloida skine se guljenjem krumpira zbog čega uglavnom nema nikakve opasnosti za zdravlje. Suprotno općem mišljenju solanin je vrlo toksičan pa i male količine mogu izazvati akutnu intoksikaciju koju karakterizira povraćanje, znojenje, grčevi u želucu i crijevima, aritmije srca, glavobolja, itd. Prženjem u ulju pri temperaturi od 170°C (kao što je slučaj kod prženja u fritezi), solanin se u najvećoj mjeri inaktivira, ali kuhanje nema gotovo nikakvog učinka dok zagrijavanje u mikrovalnoj inaktivira samo manji dio solanina.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.2.2012. sub. 19:03    Naslov: Citiraj i odgovori

Solanin je toksični glikoalkaloid is krumpira, ali i drugog povrća kao što je patlidžan i rajčica koji se nalazi u i ispod kožice. On ima funkciju da biljku zaštiti od nametnika, dakle ima antifungicidno i antipesticidno djelovanje. Solanina ima i u svim ostalim dijelovima biljke.

Najveći dio tog alkaloida skine se guljenjem krumpira zbog čega nema nikakve opasnosti za zdravlje, ali npr. kada se u vrijeme nestašice hrane (tijekom rata) koristila i zelena masa krumpira, intoksikacije nisu bile rijetka pojava. Mogu se otrovati i svinje ako im se za prehranu daju lupine koje nisu dovoljno prokuhane.
Velika toksičnost

Suprotno općem mišljenju solanin je vrlo toksičan pa i male količine mogu izazvati akutnu intoksikaciju koju karakterizira povraćanje, znojenje, grčevi u želucu i crijevima, aritmije srca, glavobolja, itd.

Postoji nekoliko biljnih bolesti koje provociraju višestruko veću količinu solanina od uobičajene.

Ako dođe do halucinacija i proširenih zjenica znak je to vrlo snažnog otrovanja. U najtežim slučajeva otrovanje solaninom može završiti fatalno.

Najbolji dokaz toksičnosti solanina jeste njegovo prisustvo u velebilju (Atropa belladona) iz obitelji Solanacae i njenim bobicama iz kojeg se dobiva i drugi alkaloid koji se koristri u medicini posebno u okulistici.
Stabilnost solanina

Mogli bismo reći da je solanin dosta stabilan kod povišene temperature.

Prženjem u kupki od ulja pri temperaturi od 170°C (kao što je slučaj kod prženja u fritezi), solanin se u najvećoj mjeri inaktivira, ali kuhanje nema gotovo nikakvog učinka dok zagrijavanje u mikrovalnoj inaktivira samo manji dio solanina.

Solanin je koncentriran u proklijalom krumpiru pa je i to bilo problematično u vrijeme rata jer je sav krumpir (zbog nedostatka kemijskih sredstava zaštite) bio proklijao. Jedini spas bio je debelo guliti koru krumpira.
Što utječe na koncentraciju solanina?

Postoji nekoliko biljnih bolesti koje provociraju višestruko veću količinu solanina od uobičajenog sadržaja. Ako krumpir dulje vremena stoji na svijetlu, u njemu koncentracija solanina također raste. Čak i mehaničko oštećenje krumpira za vrijeme vađenja iz zemlje uzrokuje dramatični porast solanina.

Primjerice, prosječan sadržaj solanina uobičajeno iznosi 0, 2 mg/g kod krumpira, a kod krumpira koji je izložen svijetlu sadržaj poraste na 1 mg/g. Ne bi trebalo čuditi mišljenje nekih stručnjaka koji su povezali porođajne abnormalnosti s čestim konzumiranjem krumpira kao što je slučaj u Njemačkoj. Sve to nam ukazuje na potrebu opreza.

Dokazano je da doza od 2-5 mg/kg tjelesne mase može izazvati jake znakove intoksikacije, a samo malo više tj. 6 mg/kg može biti fatalno. Već 8-12 sati nakon uzimanja hrane koja sadrži solanin nastupaju tipični znakovi otrovanja, ali ima slučajeva kad se simptomi pojavljuju već 30 minuta nakon konzumiranja solanina.
Kako djeluje?

Mjesto na koje djeluje solanin u tijelu pokazuje da se radi o opasnom otrovu; naime, solanin izaziva kemijsku interakciju s mitohondrijalnom membranom u stanicama što za posljedicu ima relativno brzu smrt stanice (apoptozu).

Tijekom povijesti događala su trovanja solaninom. Jedno od velikih trovanja dogodio se u južnom Londonu kada je 78 učenika konzumiralo kuhani krumpir koji je očito zbog nekog razloga sadržavao visoku konvcentraciju solanina. Znakovi trovanja su se pojavili nakon 14 sati, ali su bili vrlo dramatični (povraćanje, preznojavanje, drhtanje, jaka glavobolja, proljev, grčevi). Neki su dječaci danima poslije halucinirali. Očito, iluzija je da se kuhanjem krumpira problem solanina može učinkovito riješiti, a takvih otrovanja nažalost bilo je još.
Kako izbjeći trovanje solaninom?

Ako je krumpir gorak (svi alkaloidi su uglavnom gorki) znak je da solanina ima dovoljno da izazove trovanje. Ima još jedan znak raspoznavanja, nikad ne treba jesti krumpir koji je zelen ispod kožice.

www.coolinarika.com/clanak/solanin-u-krumpiru
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 17.9.2013. uto. 10:52    Naslov: Citiraj i odgovori

Još jedan detalj iz filma Back to Eden

Paul kada sadi krumpir koristi velike lijepe primjerke, ne sitne male kao svi ostali
Njegova logika je da na taj način odabire najbolji genetski materijal i biljci daje više hranjiva za početni rast
Na taj način uzgaja preko trideset godina i kaže da je urod krumpira svake godine sve bolji i bolji
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.11.2013. pet. 10:13    Naslov: Citiraj i odgovori

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 541
Lokacija: ZG

PostPostano: 8.11.2013. pet. 13:32    Naslov: Citiraj i odgovori

Sviđaju mi se ovi obojeni. Uostalom boja dolazi od antioksidanata! Wink
A i ljepše izgleda jelo u tanjuru.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ROZA



Pridružen/a: 16. 11. 2013.
Postovi: 29
Lokacija: BJELOVAR

PostPostano: 2.3.2014. ned. 12:02    Naslov: Citiraj i odgovori

Koje sorte krumpira sadite i gdje nabavljate sjeme?
Ove godine moram kupiti sjemenski krumpir jer je moj prošle godine stradao i nemam više svog sjemena Sad
Čujem da je dobar Marabel kao srednje rani, a od kasnih jedino Desire ima dobre preporuke što se tiče skladištenja.
Cijene su za moj pojam visoke, 160 kn za 10kg Shocked
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 2.3.2014. ned. 12:31    Naslov: Citiraj i odgovori

Imam vezu za domaći lički crveni i bijeli krumpir, njega koristimo za jelo i sjeme, u zemlju stavljamo i veće primjerke, ima više hranjiva za dobar start Smile
Mi smo knap s krumpirom, ako ćemo naručivati mogu uzeti više i za tebe??
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ROZA



Pridružen/a: 16. 11. 2013.
Postovi: 29
Lokacija: BJELOVAR

PostPostano: 2.3.2014. ned. 18:53    Naslov: Citiraj i odgovori

Bilo bi to super skace od srece Voljela bih ga probati posaditi da vidim kako će kod mene uspjevati.
Svakako me se sjeti ako možeš nabaviti sjeme Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 2.3.2014. ned. 19:21    Naslov: Citiraj i odgovori

Koliko bi trebala? Smile
Mislim da je bio 3kn/kg
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ROZA



Pridružen/a: 16. 11. 2013.
Postovi: 29
Lokacija: BJELOVAR

PostPostano: 3.3.2014. pon. 08:53    Naslov: Citiraj i odgovori

Ako nije problem, 10kg jednog i 10kg drugog
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ROZA



Pridružen/a: 16. 11. 2013.
Postovi: 29
Lokacija: BJELOVAR

PostPostano: 8.3.2014. sub. 09:24    Naslov: Citiraj i odgovori

Uspjela sam nabaviti sjemenski krumpir, tako da ne nabavljaš i za mene Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.3.2014. sub. 09:26    Naslov: Citiraj i odgovori

Super..njima je ostala još jedna vreća, mislim 30kg sjemenskog
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 541
Lokacija: ZG

PostPostano: 30.4.2015. čet. 10:15    Naslov: Citiraj i odgovori

Krumpir otporan na slanu vodu bi mogao smanjiti glad u svijetu: http://news.yahoo.com/dutch-saltwater-potatoes-offer-hope-worlds-hungry-101451878.html
Zanimljivo je to što je krumpir nekad davno i rastao blizu mora, ali s vremenom je sađen sve više unutar kontinenta pa nije više toliko otporan na te uvjete, ali može ga se podsjetiti! Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Pomoćnice Vremenska zona: GMT + 02:00.
1, 2  Sljedeća
Stranica 1 / 2.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan