Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Navodnjavanje
1, 2, 3  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 2.10.2007. uto. 10:28    Naslov: Navodnjavanje Citiraj i odgovori



U gradnju sustava za navodnjavanje oranica do 2009. godine investirat će se oko 700 milijuna kuna, najavljuje ministar poljoprivrede Petar Čobanković te navodi da Vlada u ovoj godini za tu namjenu misli usmjeriti 135 milijuna pokušavajući i tim projektom potaknuti poljoprivrednu proizvodnju na veću konkurentnost.

Zna li se da je kroz protekle dvije godine za istu svrhu izdvojeno 50 milijuna kuna ova će godina, ostvari li se plan, donijeti bitan pomak. Uz ‘pokrivanje’ novih hektara sustavima za navodnjavanje ministar poljoprivrede spominje i pojačano čišćenje kanalske mreže. Na domaćim je poljima ukupno izvedeno 26.500 kilometara detaljne kanalske mreže, no od početka devedesetih godina do 2006. više od 21.000 kilometara kanala nije održavano. Prva veća intervencija dogodila se lani, očišćeno je 1750 kilometara, a plan je da se do kraja 2008. uredi ostatak zapuštenih kanala.

Manjak oborina

U prosjeku svake treće do pete godine, tvrdi struka, u Hrvatskoj se javljaju suše te ovisno o intenzitetu i trajanju urod poljoprivrednih kultura mogu smanjiti i do 90 posto. Kao izrazito sušna u novijem je razdoblju posebno zapamćena 2003. godina, kada su neke županije zbog suše proglasile i elementarnu nepogodu. Te je godine na poljoprivrednim površinama u zaleđu Dubrovnika manjak oborina u srpnju iznosio 100% dok je u kolovozu na ličkim poljima nedostajalo 95% oborina nužnih za vegetaciju. Istodobno, Hrvatska se svrstava u sam vrh liste europskih zemalja koje imaju goleme zalihe vode, a navodnjavanje se provodi na samo 9264 hektara, što je 0,46 posto svih oranica. Osim toga, tvrde profesori zagrebačke Agronomije Franjo Tomić, Davor Romić i Stjepan Mađar (autori studije ‘Stanje i perspektive melioracijskih mjera u Hrvatskoj’), “urbanizacija svaki dan otme oko četiri hektara prostora”. I taj podatak, smatraju, alarmira da je nužno daleko veće investiranje u navodnjavanje. Procjenjuju da je na nacionalnom prostoru oko 244.150 hektara pogodnih te 588.163 ha umjereno pogodnih za gradnju sustava za navodnjavanje. Do 1989. godine navodnjavalo se 13.290 hektara oranica, od kojih je 56 posto površina pripadalo poljoprivrednim kombinatima u društvenom vlasništvu. Upisnik iz 2003. spominje 9264 ‘navodnjenih’ hektara. Glavninu ili 54 posto tih kapaciteta financirala su obiteljska gospodarstava. Najviše hektara navodnjava se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, od raspoloživih 20.738 ha navodnjava se 1036,55 ha ili 5%, te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje se navodnjava 919,85 ha što je 12,70 posto od 7243,39 ha obradivih površina. Premda su do sada sagrađene 63 akumulacije te identificirane i registrirane još 294 potencijalne lokacije za gradnju površinskih akumulacija, struka upozorava, unatoč golemom vodnom bogatstvu, hidrološke analize opominju da u uvjetima neizgrađenosti sustava, koji će jamčiti i prikupljanje i čuvanje dostatnih količina vode, još ne raspolažemo pouzdanim zalihama potrebnim za navodnjavanje tijekom tzv. malovodnih perioda te posebno u razdoblju pojavljivanja dugotrajnijih sušnih razdoblja.

Mrežni sustav
Nacionalni projekt navodnjavanja, usvojen krajem 2005. godine, predviđa da do 2020. godine taj namjenski trošak traži investiranje vrijedno 591,5 milijuna eura. Gradnja vodozahvata i distribucijske mreže ide na teret državnog proračuna, za što u spomenutom razdoblju Vlada treba izdvojiti 396 milijuna eura, dok su ostatak investicije, završni mrežni sustav navodnjavanja na pojedinim poljoprivrednim površinama, dužni pokriti izravni korisnici, odnosno vlasnici oranica. Vlada je zacrtala i da će do 2010. biti sagrađeni sustavi navodnjavanja na još 35.000 ha, odnosno do 2020. godine navodnjavanjem treba biti obuhvaćeno ukupno 65.000 hektara. Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja određena su i četiri pilot projekta: višenamjenski kanal Sava - Dunav, sustav Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj, Kaštela - Trogir - Seget u Splitsko-dalmatinskoj te donja Neretva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U Lici se navodnjava samo 1,17 hektara
Po broju hektara najveću površinu pod sustavom navodnjavanja ima zapravo Osječko-baranjska županija (1389,74 ha), no to je tek 0,75 posto od ukupno (184.093 ha) raspoloživih oranica, što se redovito obrađuju na tom području. Ličko-senjska županija, sa svega 1,17 ha pod navodnjavanjem od ukupno raspoloživih 24.444 poljoprivrednih hektara, drži začelje ljestvice.


Zadnja promjena: ogi; 6.1.2013. ned. 16:42; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Medo



Pridružen/a: 14. 10. 2007.
Postovi: 1281

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:07    Naslov: Citiraj i odgovori

Zapravo treba sagledati što se još zapravo krije iza njihove brige za navodnjavanje. Prošlog ljeta su se toliko govorilo o velikoj, gotovo katastrofalnoj suši, o 50 i više % manjim prinosima itd. Sjećam se jednog priloga iz "Plodova zemlje" gdje je čovjek, negdje u Slavoniji, rekao da će požeti svoju soju samo zato što ima kombajn, a inače da ne bi to učinio, a soja mu je trebala - pogađate - za stočnu hranu!

Dolazimo dakle na našu spiku o razbacivanju resursa radi mesne industrije, konkretno, sa svim tim slabijim prinosom za 50% ne bi bilo nikakvog manjka kad bi svi bili vegetarijanci/vegani.

Kolektivna inteligencija je na takvoj razini da oni to nikako da shvate. glavom o zid hebemu lud
Svjetlosnim godinama su udaljeni od te spoznaje, ali što je najgore, posljedice njihovog neznanja trpimo svi mi. Sad

Tako da će njihova eventualna ostvarenja po pitanju navodnjavanja opet velikim dijelom ići u svrhu stočarstva i s tim u vezi mesne industrije.

To sve ne naravno ne isključuje značaj navodnjavanja u dopuštene svrhe.
Za sebe mogu reći da sam se ove godine samo nasmijao na sve te priče o suši Cool , zato što sam naravno imao vodu s kojom sam zalijevao paradajze, grah, tikve i ostale stvari koje teško podnose sušu, i zato što nisam trebao sijati enormne količine za stočarske potrebe. Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:35    Naslov: Citiraj i odgovori

Blizu njive imam bunar ali nije dovoljno jak izvor za navodnjavanje..
Moram naci dobru ekipu sa svrdlima da pokusamo naci jacu zilu..
Onda bi napravio spremnik dovoljan za dnevno zaljevanje koji bi polagano punio
U njemu bi se grijala voda s kojom bi navecer glumio kisu..
Imao bi senzore za vlagu u zemlji i brdo elektronike Very Happy

E sad..onaj glavni dio jos nisam odlucio
Mislim da cu ici na kombinaciju metalnih stupova i sajli
Zelim da pada odozgora..kao kisa

Povrsina je 1200m2 a uskoro bi trebala biti oko 3000m2
Jedva cekam da se primim posla.. Okrece oci
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Inanna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 556
Lokacija: mu-mu

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:39    Naslov: Citiraj i odgovori

Ak nađeš nekoga tko će ti kopati bunar priupitaj kolko bi koštalo bušenje na 14-15 metara dubine. Kod Bonga doma ima odlična vodena žila na, to bi riješilo naše napajanje nas samih. Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:41    Naslov: Citiraj i odgovori

Taisha je napisao/la:
Ak nađeš nekoga tko će ti kopati bunar priupitaj kolko bi koštalo bušenje na 14-15 metara dubine. Kod Bonga doma ima odlična vodena žila na, to bi riješilo naše napajanje nas samih. Smile

Danas te nis ne kuzim..Upitnik Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Inanna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 556
Lokacija: mu-mu

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:43    Naslov: Citiraj i odgovori

nazovi pa ti objasnim sve redom Very Happy Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 19.10.2007. pet. 22:44    Naslov: Citiraj i odgovori

Taisha je napisao/la:
nazovi pa ti objasnim sve redom Very Happy Very Happy

Mobitel ..halo
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 24.9.2008. sri. 14:39    Naslov: Citiraj i odgovori

Bunar nam je ostao bez kapi vode Sad

Da li netko zna firmu/obrt koja se bavi trazenjem vode i busenjem/kopanjem bunara?

Sada je dubok oko 6m i mislim da je to premalo s obzirom da smo na brijegu
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 24.9.2008. sri. 14:57    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.forum.hr/showthread.php?t=224508

http://www.drill-co.com/bz/busenje_z.php

http://ciscenje-bunara.bloger.hr/

http://www.filbis.hr/ (ovi buse do 1200m dubine Okrece oci )
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.3.2010. pet. 18:09    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.geoservisas.hr/Oprema/oprema.html

Ovi mi se cine dobri Smile

Cijena je oko 1000kn/m
Doprema stroja oko 10.000kn


Zadnja promjena: ogi; 29.3.2010. pon. 12:19; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.3.2010. pet. 18:19    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.geobusac.hr/

I ovi Smile

Cijena je oko 1000-2000EUR za dubine busenja 20-50m

Promjer 150mm

Mislim da su pokusat sa njima Smile


Zadnja promjena: ogi; 29.3.2010. pon. 12:28; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.3.2010. pet. 18:24    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.geolab.hr/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 29.3.2010. pon. 14:32    Naslov: Citiraj i odgovori

MKS INŽENJERING d.o.o.

Telefon: 01 33 71 575; 098/227-395
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
dmeter



Pridružen/a: 01. 01. 2011.
Postovi: 8

PostPostano: 1.1.2011. sub. 12:05    Naslov: Citiraj i odgovori

Malo sam čitao,i vidim imate volje ali vam je znanje ravno nuli i manje.
pa ajde da vam pomognem.

Vode za navodnjavanje(bunarska/vodovod + Klor) sadrži mješavinu prirodnih soli. Tla zalijevana s vodom će sadržavati sličnu mješavinu, ali obično na višoj koncentraciji u odnosu na primijenjene vode. Mjera u kojoj se soli akumulirataju u tlu ovisit će o kvaliteti vode za navodnjavanje, navodnjavanje i adekvatnosti odvodnje. Ako soli postatanu pretjerane, gubici u prinosu će se rezultirati. Postepeno če nestajat život mikroorganizama u tlu i šta na kraju dovodi do jalovih tala.Isto tako da napmenim da se svakim zaljevanjem mjenja PH tla.

Kišnica je izuzeta od ovoga osim ako su u pitanju Kisele kiše
Kišnicom možete slobodno zaljevat,čak je manja šteta ako se zaljeva vodama stajačicama(Opet zavisi o samoj vodi)
Znači trebate zapamtit u vodi se topi preko milijun raznih molekula,sve te molekule su večinom teže ? od H2O. Zaključak: Voda mora odležat da se natalože dotične molekule na dnu.Kako jednostavno napravite Ribnjak pomoču ako ste uber fancy zeleni od iskopane rupe sa dnom i stranama sa nabijenom glinom u slojevima koje vam projektira inžinjer sa iskustvom u izgradnji umjetnih jezera ili ako ste štedljivi sa PVC folijama za bazene (4-7 kn m2)

Iz vašeg bunara crpite vodu u akumulaciju i dopustite vodi da se staloži i sa površinskim slojem zaljevajte povrtnjak nikad više od 1 put tjedno
ako više od 5-6 puta tokom cijelog lijeta zaljevaš povrtnjak upadaš u začarani krug gdje sve više moraš ubacivat umjetnog gnjojiva,aditiva i balansa PH i to sve nakon 20-30 godina vodi u totalno jalovo tlo.

Sada pitajte i odgovorit ču na pitanja.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11222
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.1.2011. sub. 16:44    Naslov: Citiraj i odgovori

Dobro dosel prijatelj palac

Tesko je postavit pametno pitanje, za to je potrebno neko znanje/iskustvo
Na e-vozila si rekao da je povrsinsko zaljevanje lose jer utjece na biljke tako da zadrzavaju korjene blize povrsini
Mislim, i kisa je povrsinsko zaljevanje, valjda problem nastaje kad radimo svakodnevno povrsinsko zaljevanje?

Da ponovim ukratko tvoju preporuku:
- bunarska voda se prvo pumpa u umjetno jezerce na zagrijavanje i odvajanje tezih cestica
- zaljeva se povrsinskom vodom iz jezerca maks. jednom tjedno

Kolicina se valjda odredi ovisno o vlaznosti tla?
Da li je dobro u jezerce stavit npr koprive za jacanje i zastitu biljka?
Sta na kraju napravit sa muljem iz jezerca?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito Vremenska zona: GMT + 02:00.
1, 2, 3  Sljedeća
Stranica 1 / 3.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan