Sobne biljke

[Luna]

Sobne biljke za čišći zrak u domu



Dom pun sobnog bilja odiše ugodnom i smirujućom atmosferom. I ne samo to – prostorije u kojima se nalazi bilje imat će čišći zrak!

Dokazano je da određene vrste sobnog bilja upijaju štetne tvari, koje su krivac za zagađenost zraka u domovima i uzročnici nekih bolesti, poput raka.

Najčešći zagađivači domova su duhanski dim te štetne kemikalije, poput formaldehida, benzena, ksilena i ugljičnog monoksida, koje isparavaju iz namještaja, sintetičkih tepiha, parketa, lakova i boja...

Biljke koje su dobrodošle u svakom domu su: fikus, klorofit, filodendron, dracena, razne vrste paprati i sobnih palmi...

Neke biljke poput spatifiluma, imaju sposobnost reduciranja štetnog zračenja televizora i monitora računala ako je smjestite u njihovu blizinu. Za sobu veličine oko 30 kvadratnih metara biti će dovoljno dvije do tri biljke.

[Janis Joplin]

čula sam od nepouzdanog izvora da nije dobo spavati u sobi sa zelenom biljkom...

[Luna]

Hej, ima li netko od vas kakvu sobnu biljku?

[miumiu]

Hej, ima li netko od vas kakvu sobnu biljku?

Ja imam ali ne znam ime. Tamnozeleno lišće veličine dlana, sa špičastim vrhom, relat. žilavi. Budem pofotkala kad dođem doma.

[Luna]

Hej, ima li netko od vas kakvu sobnu biljku?

Ja imam ali ne znam ime. Tamnozeleno lišće veličine dlana, sa špičastim vrhom, relat. žilavi. Budem pofotkala kad dođem doma.

Može, super Jesi li primjetila kakvu promijenu u *svježini prostora*?

[miumiu]

Jesi li primjetila kakvu promijenu u *svježini prostora*?

Ne. Ali zapravo mislim da sam uvijek imala bar jednu biljku u prostoriji.

[nelana]

ja bi si kupila neku biljkicu u stan, ali bi nešto sa debelim listovim.. nešto jako izdržljivo što ne treba puno brige, a da nije vrsta kaktusa.. jel ima tko ideju?

[filo]

pa ja ih imam dosta.. po svim sobama... tu pokraj kompa imam jednog spatifiluma (to je bas ovaj gore na prvoj poruki)
imam jednu biljku gore u sobi tak super e, bas mi je super..
listovi veliki i lijepi jesenih boja..
al ne znam kak se zove, bum poslikal kad se zmislim pa opičim na net..

ja bi si kupila neku biljkicu u stan, ali bi nešto sa debelim listovim.. nešto jako izdržljivo što ne treba puno brige, a da nije vrsta kaktusa.. jel ima tko ideju?

mozda bude ti ova moja bila dobra.. zalijem je samo 1 tjedno..

[miumiu]

Ja imam ali ne znam ime. Tamnozeleno lišće veličine dlana, sa špičastim vrhom, relat. žilavi. Budem pofotkala kad dođem doma.

Našla sam ime: zamioculcas. zna li netko nešto o tome?

[nelana]

filo ak možeš da nađeš ime te biljkice...

[Luna]

Njega sobnih biljaka

Sobne su biljke ponovno u modi, tvrde suvremeni floristi, ističući kako su prave biljke danas točka na i svakom ozbiljnijem promišljanju uređenja stana, a uz to su nam i prijeko potrebni mali klima-sustavi.

Iako je uvriježeno mišljenje da sobni uzgoj biljaka pripada sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, kada su se nakon revolucionarnih šezdesetih ponovno pronalazile obiteljske vrijednosti, suvremeni floristi tvrde suprotno i uvjeravaju da je uzgoj sobnih biljaka ponovno vrlo in. Jer, kažu oni, sobne biljke su u prošlih nekoliko desetljeća znatno napredovale i stvari su se stubokom promijenile.

Današnje su sobne biljke vrlo pametne i sofisticirane i jednostavno naglašavaju kako donedavno i nije bilo toliko bitno gdje ćete u stanu ili kući smjestiti koju biljku. Danas su prave biljke točka na i svakom ozbiljnijem promišljanju uređenja stana, a osim toga uistinu ih je zdravo imati naokolo. I to samo zbog toga što su biljke i što biljke obično čine - prirodno ovlažuju osušeni zrak, ugrijan centralnim grijanjem ili airconditionom, apsorbcijom zagađivača te uzimanjem ugljičnog dioksida i otpuštanjem kisika. A to ih čini pravim malim prirodnim klima-sustavom.
Biljke također čine čuda za ambijent i uvijek se mogu pronaći odgovarajuće biljke za svaki kutak u kući. Popravit će izgled i najneuglednije prostorije pogotovo ako ih stavite u zgodnu posudu. S njima uistinu možete postići sjajne efekte, a i nikad nisu bile jeftinije. Stoga se odlučite na kupnju novih sobnih biljaka i vidite što će one učiniti s vašim starim sobama.

Iako su najpopularnije kućne biljke one koje pripadaju tropskim vrstama koje se odlično snalaze u prizemlju s dosta svjetla i s pravom dozom vlage i toplim, stalnim temperaturama, što učiniti s prostorima koji nisu tako savršeni. Za sobe okrenute sjeveru i podrumske prostore najbolje je izabrati razne vrste mahovine i lišajeva, kućnih srećica te begonija. Lisnate biljke traže manje svjetla od cvjetnica, iako valja zapamtiti da sjena ne znači totalni mrak. Biljke koje vole sjenu traže dobro, ali neizravno svjetlo, stoga koristite zrcala ili obojite zidove u svijetle boje kako biste oživili tamne kutove. Ako u takvim prostorima nema dovoljno svjetla za čitanje Vrta, onda je pretamno i za uzgoj biljaka.

Tople sunčane prozorske daske, okrenute jugu, nisu zahvalna mjesta za uzgoj većine kućnih biljaka, stoga ove naizgled sjajne prostore sačuvajte za biljke koje uistinu uživaju u vrućini i suncu. Izbor začinskih biljaka poput ružmarina, timijana, kadulje ili bosiljka idealan je za kuhinjsku prozorsku dasku, a zgodno je na nju staviti i aloe veru koja liječi opekline i ogrebotine.
Osim ovih biljaka, sunčane prozorske daske dobre su i za druge sukulente poput agava i aeoniuma, a jednostavno su savršene za pelargonije u posudama. U posljednje su vrijeme izrazito popularne pelargonije s mirišljavim lišćem, ima ih s mirisom limuna, jabuke i ruže pa će, ako se odlučite za njih, vaša kuhinja zgodno izgledati, ali i mirisati.

No ako očekujete da će pelargonije u posudama na prozorskoj dasci izgledati poput onih posađenih u vrtnim gredicama, nemojte se razočarati, izgledat će pristojno, ali ne i sjajno, a cvjetove ćete u najboljem slučaju viđati rijetko.

Izvor: http://www.hic.hr/

[Luna]

Čimbenici koji utječu na rast biljaka su hranjive tvari, kisik, voda, svjetlost, vlaga i temperatura okoline.

Zemlja za biljke
Osnovni uvjet za rast biljaka je prava zemlja. Pod nazivom «zemlja za cvijeće» prodaju se najrazličitiji proizvodi. Kvalitetan proizvod mora zadovoljavati sljedeće kriterije:

• biljkama mora nuditi stabilan oslonac
• mora brinuti za dobro prozračivanje zemlje
• mora osiguravati dobru opskrbu hranjivim tvarima pomoću učinkovitih gnojiva
• ne smije sadržavati korov, nametnike i bolesti

Pravilno presađivanje
Ovisno o brzini rasta, sobne biljke treba presaditi svake 1 - 3 godine. Pouzdan znak da je potrebno presađivanje je korijen biljke koji viri iz dna lonca i činjenica da je cijela korijenska gruda puna korijenja (zemlje gotovo da više i nema).
Idealno vrijeme za presađivanje je proljeće, osim kod onih biljaka koje u proljeće cvatu. One se mogu presaditi tek onda kada prestanu cvjetati. Upotrijebite samo one lonce koji na dnu imaju rupicu i na dno lonca položite kamenčiće za drenažu. Poslije presađivanja biljku ne gnojite 4 do 6 tjedana i umjereno je zalijevajte.
Odrasle biljke mogu u loncima ostati i dulje vremena, ali je potrebno povremeno mijenjati gornji sloj zemlje, jer se u njemu nakupljaju ostaci gnojiva i štetne čestice iz vode.

Gnojenje
Puno biljnih vrsta ima posebne zahtjeve i zbog toga iziskuje posebna gnojiva (orhideje, bonsai, kaktusi, cvatuće biljke). Važno je da gnojivo sadrži sve hranjive tvari u uravnoteženim količinama.
Gnojimo u vrijeme rasta, što znači od ožujka (lagano) do kolovoza.

Zalijevanje
Pravilnim zalijevanjem gledamo na potrebe pojedinih biljaka. Vlažnost zemlje provjerite prstom ili tako da podignete lonac (ako je lonac lagan, to znači da je zemlja suha). Načelno se zalijeva obilno, ali u većim razmacima. Neka korijenska gruda bude neprestano mokra, ali treba u svakom slučaju izbjegavati ustajalu vlagu.
Temperatura okoline najvažniji je čimbenik koji utječe na potrebe biljaka za vodom.
Uvijek zalijevajte vodom sobne temperature, a kišnica je bolja za zalijevanje od vode iz slavine. Vodu iz slavine dobro je ostaviti da stoji preko noći, jer se tako smanjuje količina kamenca u njoj.
Lončiće možemo s vremena na vrijeme potopiti u vodi, tako da ih pod vodom držimo toliko dugo, dok iz njih ne prestanu izlaziti mjehurići sa zrakom.

Svjetlost
Potrebno je detaljno proučiti potrebe pojedine biljke za svjetlošću, te s obzirom na to izabrati odgovarajući prostor za određenu biljku. Što je prostor udaljeniji od prozora, to biljci nudi manje svjetlosti. Svjetlost možemo nadoknaditi uz pomoć posebne UV svjetiljke za biljke, koju svaki dan upalimo i pustimo da gori 8 sati.
Budite pažljivi: ako su pri jakom suncu zatvoreni prozori, temperatura jako naraste i mogu se pojaviti opekline na listovima.

Vlaga u zraku
Vlaga u zraku najveći je problem zimi. Uz pomoć higrometra možete kontrolirati vlagu u zraku i povećati je pomoću ovlaživača zraka, sobne fontane ili akvarija. Biljke koje trebaju vrlo visoku vlagu u zraku trebamo redovito škropiti vodom.

Temperatura okoline
Biljke imaju vrlo različite zahtjeve glede temperature, a općenito možemo reći da zimi i noću iziskuju niže temperature, a ljeti i danju više. U svakom slučaju, biljke nikako ne smijemo ispostaviti hladnom propuhu.

Još nekoliko savjeta:
Neka biljke ne budu postavljene previše gusto kako se ne bi međusobno ometale.
Neka biljke (i zemlja) budu uvijek čiste. Odstranite stare dijelove biljke kako biste spriječili pojavu bolesti.
Bolesne biljke odvojite od zdravih.
Redovito čistite listove kako se pore pomoću kojih biljka diše ne bi začepile, a kako bi ujedno listovi dobili dovoljno svjetlosti.

Izvor: http://www.baumax.hr/

[Luna]

Nametnici na sobnim biljkama

Sobne biljke može napasti crveni pauk, štitasta uš, bijela muha i ostali nametnici.
Nametnici obično napadaju već oslabljene biljke. Posebno po zimi uzrok može biti previše topao i suh prostor. S dobrom njegom možemo nametnike uspješno odagnati. Ako biljka ipak oboli, potrebno ju je odmah izolirati i pravilno odrediti o kojem se nametniku radi kako bi se protiv njega mogli uspješno boriti.

Bijela muha (A)

Simptomi: Listovi porumene i venu, a ako su jako napadnuti potpuno se osuše. Životinjice velike oko 2 mm borave na donjoj strani listova i na dodir odmah uzlete. Odrasle životinje i njihove žućkasto zelene do bijele ličinke sišu biljne sokove, te izlučuju ljepljivu tvar, na kojoj se nasele gljivice, koje uzrokuju čađavost. Možemo ih prepoznati po crnom sloju na listovima.
Sprečavanje: Moramo izbjegavati presuh ili previše topao zrak, te gnojiti s gnojivima koja ne sadrže previše dušika.
Liječenje: Životinje možemo uloviti uz pomoć žutih ljepljivih pločica. Škropimo s posebnim sredstvima na osnovi otopine sapuna u vodi (npr. Neudosan), i to posebno na donjoj strani listova. Mogu pomoći i sprejevi za sjaj listova. Ako želimo u pomoć pozvati korisne životinje, na biljku donesemo osu najeznicu.

Lisne uši (B)

Simptomi: Oslabljen rast i zakržljali listovi znak su da su biljku napale lisne uši. Uši sišu sokove biljke i time joj škode. Osim toga, mogu prenositi i virusne bolesti.
Sprečavanje: Gnojimo s gnojivima koja ne sadrže previše dušika, te izbjegavamo suh i topao zrak.
Liječenje: Ako je biljka jako napadnuta, tuširamo je i obrišemo listove. Škropimo s vodenom otopinom sapuna ili pripravkom od koprive. Od korisnih životinja nam mogu pomoći Chrysopidae i Cecidomyidae. Mogu se nabaviti i štapići za zaštitu biljaka, koje stavimo u vodu za zalijevanje. Otopljene tvari iz vode dođu u biljni sok i tako uništavaju nametnika koji se njime hrani. Korisna su i sredstva protiv nametnika koji sišu biljne sokove kao što su Primor, Roxion S/Decis, Neudosan itd.

Crveni pauk (C)

Simptomi: Na listovima se pokažu male bjelkasto sive mrlje. Ako je biljka jako napadnuta, osuši se cijela od gore prema dolje, a listovi ostanu stajati jer ih drže tvorevine nalik na niti.
Sprečavanje: Izbjegavamo suh i previše topao zrak..
Liječenje: Povećamo vlagu u zraku tako da biljku poškropimo s vodom i na nekoliko dana prekrijemo s prozirnom plastičnom vrećicom. Napadnute dijelove biljke odstranimo i biljku poškropimo s pripravkom od koprive. Od korisnih životinja mogu nam pomoći korisne grinje, koje se vrlo dobro razvijaju u vlažnom zraku (pod vrećicom). Mogu nam pomoći i sprejevi za sjaj listova i sredstva na bazi vodene otopine sapuna (npr. Neudosan, Paral). Osim toga, možemo upotrijebiti i štapiće ili sprejeve za zaštitu biljaka kao što su Roxion S ili Neudosan.

Tripsi (D)

Simptomi: Svijetle, srebrnaste mrlje na listovima (ispijene i zrakom ispunjene stanice) ukazuju na napad ovog nametnika. Jako napadnute biljke zaostaju u rastu.
Sprečavanje: Izbjegavamo topao i suh zrak.
Liječenje: Biljku jednom na tjedan tuširamo s mlačnom vodom, te joj obrišemo listove tako da više ne vidimo nametnike. Leteće životinje možemo primamiti s ljepljivim žutim pločicama. Od korisnih životinja nam pomažu korisne grinje. Što ih prije donesemo, više će pomoći. Učinkoviti su i sprejevi protiv insekata koji sišu biljne sokove, npr. Spruzit, Lizetan.

Vunaste uši (E)

Simptomi: Žućkasti listovi i oslabljen rast posljedica su napada ovog nametnika. Ove životinje prekrivaju se ljepljivim i vati nalik tvorevinama, koje prije svega nalazimo na donjoj strani listova i u korijenu lista. Štitaste uši sišu biljne sokove.
Sprečavanje: Uravnoteženo gnojenje biljke, izbjegavanje toplog i suhog zraka.
Liječenje: Ovog nametnika možemo lako uočiti i odstraniti s kistom, pincetom ili štapićem za uši. Kao i pri štitastim ušima, protiv ovog se nametnika borimo otopinom špirita i sapuna ili pripravcima na bazi parafina. Od korisnih životinja pomaže australska božja ovčica.

Lisni mineri (F)

Simptomi: Žućkaste do srebrnasto bijele crte ispod površine listova predstavljaju rovove, koje su napravile ličinke ovog nametnika. Listovi se jako oštete i s vremenom odumiru. I dok jajašca i ličinke zamjećujemo s teškoćom (na gornjoj slici prikazana su jajašca), 3 - 4 mm velike crne mušice možemo bez problema uočiti.
Liječenje: Kako bismo spriječili odlaganje jajašaca, moramo odstraniti odrasle životinje uz pomoć ljepljivih žutih ploča i/ili usisavanjem. Isto tako, moramo odstraniti sve napadnute listove. Protiv ovog nametnika insekticidi i korisne životinje gotovo da i ne pomažu.

Štitaste uši (G)

Simptomi: Na žilama listova, peteljkama i stabljikama nalazimo bijele, žućkaste i smeđe kupole, dok je na listovima nastao ljepljiv sloj. Biljka oslabi jer uši koje se skrivaju ispod kupola sišu biljne sokove.
Sprečavanje: Biljke trebamo redovito i uravnoteženo gnojiti.
Liječenje: Ovi su nametnici sa svojim tvrdim oklopom dobro zaštićeni. Napadnute biljke moramo izolirati i oklope odstraniti s nožem. Biljke treba škropiti otopinom od špirita i sapuna (na 1 l vode stavimo po jednu žlicu zelenog sapuna i špirita) i preparatima od parafina. Kemijska sredstva za zaštitu biljaka su: Promanal, 7E, Naturen.

Izvor: http://www.baumax.hr/

[Luna]

Što nije u redu s biljkama?

(Simptom-Mogući uzrok)

Smeđi listovi premalo svjetlosti, isušenost
Sivo-smeđe mrlje na listovima opekline od sunca
Mrlje na listovima lisne uši
Zakržljali listovi lisne uši
Srebrni listovi crveni pauk
Niti crveni pauk
Gnjilo stablo gljivično oboljenje
Smeđe korijenje ustajala vlaga
Obješeni listovi previše vode
Meki, obješeni listovi šok od mraza, premalo svjetlosti
Oslabljen rast premalo hranljivih tvari, premalo svjetlosti, prehladan prostor
Biljka ne cvate premalo svjetlosti ili hranljivih tvari, previše topao prostor, biljka treba suho razdoblje
Cvijetovi odpadaju previše suho
Požutjeli pupoljci/pupoljci odpadaju premalo svjetlosti, previše toplo/previše vode ili hranljivih tvari


Izvor: http://www.baumax.hr/

[Janis Joplin]

Crveni pauk (C)

Simptomi: Na listovima se pokažu male bjelkasto sive mrlje. Ako je biljka jako napadnuta, osuši se cijela od gore prema dolje, a listovi ostanu stajati jer ih drže tvorevine nalik na niti.
Sprečavanje: Izbjegavamo suh i previše topao zrak..
Liječenje: Povećamo vlagu u zraku tako da biljku poškropimo s vodom i na nekoliko dana prekrijemo s prozirnom plastičnom vrećicom. Napadnute dijelove biljke odstranimo i biljku poškropimo s pripravkom od koprive. Od korisnih životinja mogu nam pomoći korisne grinje, koje se vrlo dobro razvijaju u vlažnom zraku (pod vrećicom). Mogu nam pomoći i sprejevi za sjaj listova i sredstva na bazi vodene otopine sapuna (npr. Neudosan, Paral). Osim toga, možemo upotrijebiti i štapiće ili sprejeve za zaštitu biljaka kao što su Roxion S ili Neudosan.

znam jednog velikog čempresa kojeg su napale iste...
ne znam je li mi se čini, ili je zaista tako, ali kao da se pauk počinje povlačiti sada kako je zahladilo...
ako to nije tako, što učiniti, jer kopriva, štapići i psrejeve bili bi nezgodni