Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Badem
1, 2  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lupinasto
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.9.2007. pet. 22:55    Naslov: Badem Citiraj i odgovori



Bademovo stablo je srodno breskvi, šljivi i marelici, s tom razlikom da se kod njega ne koristi meso ploda, već tzv. koštica, odnosno sjemenka. Sjemenka marelice je toliko slična bademu da se zajedno sa njime koristi u proizvodnji marcipana.
Danas je badem orašasti plod koji se najviše uzgaja i daje najveći svjetski urod, od kojeg 70% otpada na Kaliforniju.
Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i po okusu - slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u prehrani, iz gorkih sorti se proizvode različiti bademovi ekstrakti.

Badem je najlužnatiji orašasti plod, što znači da u tijelu ne stvara kiselu reakciju. Osim toga, u njemu je veoma uravnoteženi sastav hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdravijih i najcjelovitiji orašasti plod, slično jabuci među voćem.
52% njegove težine otpada na masnoće, od kojih je 67% nezasićeno. Veoma dobra i zdrava kombinacija esencijalnih masnoća, bjelančevina i vlakana omogućava pozitivan učinak badema na razinu kolesterola u krvi - naime, on se preporučuje za njegovo snižavanje.
Badem je jedan od najbogatijih izvora vitamina E u prirodi; a to je vitamin koji djeluje protiv stvaranja slobodnih radikala, odnosno antioksidantno. Uz fitokemikalije quercetin i kempferol koje se također nalaze u bademu i taj antioksidans djeluje zaštitno protiv raka.
U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, naročito niacin, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcij kojim je badem najbogatiji među orašastim plodovima.
Njegove se hranjive tvari, naročito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama (nedostaje mu aminokiselina lizin), tako da je on najbolji za te kombinacije - npr. u obliku muslija.

Badem možemo koristiti i izmiksanog u obliku "bademovog maslaca" ili od njega možemo napraviti veoma ukusno mlijeko. Ukoliko bademe stavimo kratko u kipuću vodu, njihova smeđa kožica će se lako oguliti; i takvi će oguljeni bademi imati blagi okus i glatku konzistenciju, što je naročito pogodno pri pripremi "maslaca". Osim toga, još će ukusniji biti ako ga lagano, oko 5 minuta prepečemo. Također ga možemo upotrebljavati pri pripremi veoma ukusnih kolača, torti i drugih slatkiša.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Janis Joplin
Gost





PostPostano: 9.10.2007. uto. 00:01    Naslov: Re: Badem Citiraj i odgovori

volim ih!!!!!!!
ali su jako skupi.. cca. 70 kn/kg Embarassed
voloim ih namočiti u vodu na par sati i onda se one prljavštine isperu... i fino su mekani i ne zapinju za zubićima... Very Happy
[Vrh]
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 9.10.2007. uto. 01:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Ma da..nikad mi nije palo napamet tak nesto Smile

Kaj fali tvrdima..to je dobro za zube
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Janis Joplin
Gost





PostPostano: 9.10.2007. uto. 01:21    Naslov: Citiraj i odgovori

samo ne da mi se vaditi zubni konac.. jer.. ja se previše uživim u čišnjenje koncem.. pa si čak i raskrvarim desni Embarassed
[Vrh]
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 9.10.2007. uto. 01:30    Naslov: Citiraj i odgovori

Very Happy ..moras razviti tehniku ciscenja

..inace, meni nis ne zapinje izmedju zubiju od takvih stvari
..samo kad jedem peceni kukuruz i sl.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Janis Joplin
Gost





PostPostano: 9.10.2007. uto. 01:44    Naslov: Citiraj i odgovori

meni sam između donjih 14 (no, sada je 16 uskoro), malo su izdeformirani.. ali ovi gore su ok... barem ja tako mislim
[Vrh]
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 13.12.2007. čet. 00:02    Naslov: Citiraj i odgovori



Budući da bademi imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli.

Opis i porijeklo
Badem pripada grupi orašastog voća, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, višnjom i šljivom. Raste na stablu Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae, koje se uzgaja od 3000. g. prije Krista, a potječe iz Kine. Stablo badema naraste do 10 m, cvjeta u proljeće, a bere se u jesen. Botaničko ime badema dolazi iz grčkog naziva za badem - amygdalon.
Postoje dvije glavne sorte badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka. Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja.
Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Bademe su na Pirenejski poluotok donijeli arapski trgovci koji su se tu doselili kada su trgovali robom sa Srednjeg istoka. U Španjolskoj i Portugalu badem se danas koristi za pripremu nacionalnih jela kao što su portugalska torta od badema, slatkiši od smokve i badema, te špinat s pinjolima i bademom. Francuzi su u 14. i 15. st. koristili bademovo mlijeko za pripremu finog deserta blancmange, dok se engleska verzija, blancmanger, sastojala od usitnjenih pilećih prsa, šećera, riže, bademovog mlijeka ili mljevenih badema.
U 18. st. badem se javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici iz Španjolske. Do kraja 18. st. u Europi se javlja proizvodnja bademovog mlijeka od blanširanih, fino samljevenih badema namočenih u vodi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi su pripremali puding od pšenice i bademovog mlijeka, a posluživali su ga s mesom divljači. Duž naše obale uzgajaju se bademi koji su stigli s Rimljanima.
Dio su tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti. U cijeloj Europi je na vjenčanjima tradicionalno korištenje ušećerenih badema, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću. Šveđani ga koriste za Božić - jedan se badem "sakrije" u puding od riže, a onaj tko ga pronađe, imat će sreće cijele sljedeće godine.

Energetska i nutritivna vrijednost
Bademi obiluju nutrijentima: 100 g ima energetsku vrijednost od 578 kcal / 2416 kJ, od čega 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata.
Iznimno je bogat mineralima: 100 g badema sadrži 1,1 mg bakra (100% preporučenog dnevnog unosa), 2,5 mg mangana (100% preporučenog dnevnog unosa), 275 mg magnezija (92% preporučenog dnevnog unosa), 474 mg fosfora (59% preporučenog dnevnog unosa), 3,4 mg cinka (34% preporučenog dnevnog unosa), 4,3 mg željeza (31% preporučenog dnevnog unosa) i 248 mg kalcija (25% preporučenog dnevnog unosa).
Izvrstan je izvor vitamina E (26 mg, tj. 173% RDA) i vitamina B kompleksa: riboflavina (0,8 mg ili 63% RDA), niacina (3,9 mg, što iznosi 24% RDA) i tiamina (0,24 mg, odnosno 20% RDA).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost
Zbog iznimnog bogatstva nutrijentima, badem je bio predmet mnogih istraživanja kojima su utvrđeni mnogi blagotvorni učinci konzumacije badema.
Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg istoka.
Časopis Circulation Američkog udruženja za srce u rujnu 2002. objavio je kliničku studiju o značajnom reduciranju razine kolesterola u osoba koje konzumiraju bademe. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidanta, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%. Bademi štite od srčanih napadaja, što je potvrđeno i u još pet velikih epidemioloških studija. Svakodnevnim konzumiranjem 45 g badema možete sniziti rizik od pojave srčanih bolesti.
U studiji iz 2003., objavljenoj u časopisu International Journal of Obesity and related Metabolic Disorders, utvrđeno je da niskokalorična dijeta obogaćena bademima utječe na učinkovitiji gubitak težine.
Mangan i bakar u velikim se količinama nalaze u bademima, a važni su za aktivnost oksidativnog enzima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, važnih za održavanje zdravog živčanog i endokrinog sustava. Pomaže tijelu da iskoristi nekoliko ključnih nutrijenata kao što su biotin, tiamin, askorbinska kiselina i kolin. Održava čvrstoću i zdravlje kostiju, normalnu razinu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlijezde.
Badem je bogat magnezijem, koji je važan za opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organizmu. Istraživanja su pokazala da nedostatak magnezija utječe na povećani rizik od srčanog udara i oštećenje srca zbog slobodnih radikala.
Također, bademi su odličan izvor kalcija, pa su za osobe koje su alergične na mlijeko i mliječne proizvode ili koje ih ne smiju konzumirati iz nekih drugih razloga, bademi odličan izvor kalcija, važnog minerala za održavanje i očuvanje kostiju. Sadrže više kalcija i vlakana od drugog orašastog voća - 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao i 1/4 šalice mlijeka. Zbog tih svojstava i zbog sadržaja folne kiseline preporučuju se i u trudnoći.
Bjelančevine u bademima su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina mogu zamijeniti one iz mesa, pa su neizostavni u prehrani vegetarijanaca.Flavonoidi koje nalazimo u kožici badema zajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje, navodi istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition 2005. U kožici badema identificirano je 20 moćnih flavonoida, poznatih i iz druge hrane, poput katehina iz zelenog čaja i naringenina iz grejpfruta.
Bademovo ulje se, pak, koristi u medicini za tretmane raznih vrsta dermatitisa.

Kupovanje i čuvanje
Iako ćete bademe u ljusci teško pronaći u trgovinama, oni imaju najdulji rok trajnosti. Razlog tome je što ljuska sprječava izlaganje badema vanjskim utjecajima kao što su toplina, vlaga i zrak. No najčešće se bademi kupuju bez ljuske, u rinfuzi i u već određenim pakiranjima od 100 g, cijeli, s kožicom ili bez nje. Ukoliko ih kupujete u rinfuzi, obratite pažnju na boju koja treba biti jednolična, a na dodir ne smiju biti savitljivi. Svježi bademi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli.
S obzirom da bademi imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli. Čuvajte ih u hermetički zatvorenoj posudi na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Ukoliko ih čuvate u hladnjaku, svježina badema će se održati i nekoliko mjeseci, a ukoliko ih zamrznete, i do godinu dana.
Postoje dvije sorte badema, slatki i gorki. Prvi se najčešće kupuju s ljuskom, zatim blanširani cijeli ili narezani na listiće, te mljeveni. Njihova aroma će obogatiti kolače, pite, nadjeve i umake. Gorki bademi, koji su manji, koriste se za dobivanje bademova ulja i esencije, te talijanskih kolačića - amaretta.

Priprema jela s bademima
Za najbolju aromu badema, kupujte one s kožicom. Ukoliko receptura zahtijeva bademe bez kožice, blanširajte ih i uklonite im kožicu kod kuće. Postupak je vrlo jednostavan: bademe prelijte vrućom vodom i ostavite da odstoje nekoliko minuta. Zatim ih ocijedite, isperite pod tekućom hladnom vodom, a kožicu ćete prstima vrlo lako skidati.
Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti.
Bademe možete usitniti ručno nožem ili u električnoj sjeckalici. Ukoliko bademe želite popeći kod kuće, pecite ih u pećnici na laganoj temperaturi do 75°C 15-20 minuta uz povremeno miješanje.
Iako su prve asocijacije slastice od badema, njegova primjena se širi na puno više jela, od žitnih pahuljica za doručak do raznih slanih jela, kojima će bademi dati osebujan, zaokruženi okus.
Za početak dana listiće badema ili usitnjene bademe dodajte zobenim pahuljicama sa sušenim marelicama, brusnicama i grožđicama, umiješajte ih u jogurt s usitnjenim sušenim voćem ili ih poslužite kao međuobrok uz svježe voće, poput jabuka, banana, grožđa ili egzotične papaje.
Za neočekivane goste, u mediteranskom stilu pripremite namaz od crnih maslina i badema uz dodatak nasjeckanog peršina, limunova soka i maslinova ulja. Uz tost ili francuz i štapiće svježe narezane mrkve, ovaj će namaz biti izvrstan uvod za gurmansko druženje.
Zelena salata uz lagani salatni preljev s dodatkom nara i popečenih listića badema, brokula kuhana na pari i prelivena maslacem, uz dodatak limunova soka i listića badema, kineski kupus s pilećim mesom s dodatkom sezama i badema samo su neke od ideja kako proširiti primjenu ovih, uistinu nutritivno vrijednih, orašastih plodova.
Kako su Španjolci poznati uzgajivači badema, oni imaju i svoju juhu od badema, koja je načinom pripreme i sastojcima vrlo jednostavna, uz dodatak kockica kruha, peršina, češnjaka, šafrana i pilećeg temeljca. Krem juha od pečene žute bundeve bit će posebna uz dodatak popečenih kockica kruha s maslinovim uljem i malo paprike te posipom od popečenih listića badema.
U pripremi slastica primjena badema je gotovo neograničena. Od dodavanja u tijesta ili nadjeve, pudinge i kreme, do ukrašavanja torti i kolača marcipanom, smjesom od šećera i mljevenih badema. Par kapi esencije od badema može se dodati u kreme i čokoladni fondue koji se poslužuje sa suhim ili svježim voćem te biskvitima.
A Meksikanci će vam nazdraviti uz horchatu, piće na bademovoj osnovi.

http://www.coolinarika.com/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 14.2.2008. čet. 22:39    Naslov: Citiraj i odgovori

aspalatus je napisao/la:

Badem u cvatu Love
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
floraifauna



Pridružen/a: 12. 03. 2010.
Postovi: 99
Lokacija: Vallis Aurea

PostPostano: 14.3.2010. ned. 22:46    Naslov: Citiraj i odgovori

Nadam se ovih dana nabaviti nekoliko sadnica badema koji će davati plodove na kontinentu. Nakon proučavanja jedino na što trebam obratiti pažnju je da bude kasnocvatuća sorta i imati ću vlastite bademe skace od srece
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 14.3.2010. ned. 23:57    Naslov: Citiraj i odgovori

floraifauna je napisao/la:
Nadam se ovih dana nabaviti nekoliko sadnica badema koji će davati plodove na kontinentu. Nakon proučavanja jedino na što trebam obratiti pažnju je da bude kasnocvatuća sorta i imati ću vlastite bademe skace od srece

Odlično! Javi kako uspjevaju, meni je isto velika želja imati bademe. Ove godine planiram posaditi lješnjake.
I voljela bih imati bor s pinjolima Very Happy Ili barem saznati gdje mogu pokupiti češere Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
floraifauna



Pridružen/a: 12. 03. 2010.
Postovi: 99
Lokacija: Vallis Aurea

PostPostano: 15.3.2010. pon. 15:06    Naslov: Citiraj i odgovori

Aaaaa, hvala što si me sjetila! Imam pinjole u ljusci ali su dosta stari, pokušati ću ih posijati pa ću vidjeti. Zamoli nekoga na moru da ti skupi i problem riješen!

Pitala sam čovjeka od kojeg ću uzeti sadnice može li imati roda, kaže-pa šta mislite zašto se zove kontinentalni??? Vidjeti ću pa javim! Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 15.3.2010. pon. 15:32    Naslov: Citiraj i odgovori

floraifauna je napisao/la:
Pitala sam čovjeka od kojeg ću uzeti sadnice može li imati roda, kaže-pa šta mislite zašto se zove kontinentalni???

Very Happy

Tako sam ja nekako mislila za pinjole, ali, jel - nikad se ne zna Very Happy Ljudi znaju imati i smokve po kontinentalnom dijelu...
Ovo za sjemenku pinjola - misliš na 'običnu' bijelu sjemenku, da se iz nje može razviti stablo?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
floraifauna



Pridružen/a: 12. 03. 2010.
Postovi: 99
Lokacija: Vallis Aurea

PostPostano: 15.3.2010. pon. 17:19    Naslov: Citiraj i odgovori

Kod strica u selu 10-tak km od mene ima smokva i rodi od kraja 6 do mraza. Bome sam se naklopala smokava više nego na moru.

Za pinjol sam našla na jednoj stranici gdje ljudi govore svoja iskustva pa tome više vjerujem nego nekakvim statistikama ili kak se to već zove.

I za bademe je neki čovjek rekao da su njegovi u Slavoniji imali badem koji je godinama rodio... nitko nije govorio zbog nekog profita ili iz sličnih pobuda.

Važno je samo takve biljke posaditi na zaštićeni položaj i malo im posvetiti pažnju prvih nekoliko godina dok ne ojačaju.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 28.3.2010. ned. 14:13    Naslov: Citiraj i odgovori

Flora&fauna, uspjela sam nabaviti sadnice kontinentalnog badema. Čovjek ih uzgaja u Novskoj i uspjevaju bez problema. Probala sam i plod, odličan je!
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
floraifauna



Pridružen/a: 12. 03. 2010.
Postovi: 99
Lokacija: Vallis Aurea

PostPostano: 28.3.2010. ned. 15:37    Naslov: Citiraj i odgovori

Super, ima li još štogod zanimljivo?

Ja ću se čuti s njim pa to ostaviti za jesen jer moram osposobiti zemlju za sadnju.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lupinasto Vremenska zona: GMT + 02:00.
1, 2  Sljedeća
Stranica 1 / 2.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan