Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Kompost - početak novog života

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 5.10.2008. ned. 14:43    Naslov: Kompost - početak novog života Citiraj i odgovori

Kompost je srce svakog bio-vrta. Ili manje poetski rečeno: kompost je trbuh vrta. U njegovoj utrobi probavljaju se i pretvaraju "otpaci" koje vrtlar sakupi tijekom godine. Pritom nastaju nove tvari bogate humusom koje moraju prehraniti vrtnu z miju. Kompost je mjesto razgradnje, no on nije groblje. Sve živo traje u svojim čvrstim, vidljivim oblicima samo jedno ograničeno vrijeme. Ljetne ruže venu. Mirisni listovi koji nekoliko dana čine umjetničko djelo cvijeta, otkidaju se i padaju na tlo. Posljednji vatromet šarenih lijepih zvjezdana gasi se pojavom jesenskih kiša. Kasne krizanteme izgaraju pod ledenim dodirom noćnog mraza. Vrtlar oštrim nožem odvaja nježne Listove svojih mrkvi. Sa salate i kelja odvaja čvrste vanjske listove. Svi ti ostaci Ljetnog, raskošnog biljnog života kreću na svoje posljednje putovanje do kompostišta. No, tamo ne dolazi do "sahrane". Bio-vrtlar ovdje radi sve pripreme za pretvaranje prolaznog u nove obLike života. Kompostiranje je uskrsnuće koje se pred našim očima odvija neprimjetno i tiho. Razdvajaju se šareni izgled i čvrste strukture. No, one ne nestaju u prazno Ništa. One se razgrađuju u sićušne elemente iz kojih se potom, u beskonačnom djelovanju prirode, stvaraju novi oblici. Iz ostataka prošle vrtne godine raste nova zemlja za plodnost nadolazećih godišnjih doba. Zeleni listovi i šareni cvjetovi pretvaraju se u smeđi humus. Gdje god vrtlar "pod noge" svojih biljaka stavi taj kompost, iz prolaznosti nastaje nov, bujan život.
Tko želi naučiti stvaralačku umjetnost kompostiranja, mora uvijek imati pred očima da "ciklus tvari" nije mehanički tijek, već čudo života. Dugačak smeđi humak stvara topli organizam koji diše, u kojem se - slično kao i u tijelu - odvija mnoštvo kompliciranih procesa.
R. H. France je svoje čuđenje tim vječnim "umiranjem i stvaranjem" opisao već prije nekoliko desetljeća: "Mrtvo tijelo se na taj način daje zemlji na korištenje; ono se vraća u ciklus tvari i ne gubi se niti jedna mrvica. Nakon nekog vremena živa ga bića prihvaćaju u zrak, u vodu i u hranu; ono ponovno postaje sastavnim dijelom živog tijela i isti atom ugljika koji je nekada pripadao tijelu Cezara, otada je možda bio u ljubici, kukcu, ptici ili u mnogim ljudima, te s čovječanstvom putuje u nepoznate dalj ine. Ono to zahvaljuje zapravo samo biljkama koje se razgrađuju, koje rastvaraju kruti sklop mrtvih."
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 5.10.2008. ned. 14:53    Naslov: Citiraj i odgovori

Što se događa tijekom kompostiranja?

Kako se u dnevnoj praksi odražavaju pravila igre vječnosti? Prema kojim se zakonima odvijaju životni procesi u kompostu? Bit razgradnje opisala su dva znanstvenika koja su se bavila kompostom:
"Kad živo biće - biljka ili životinja - ugine, ono napušta svoje dosadašnje biće: ono se raspada. Raspada se red kojeg je stvorio život i prividno naginje kaosu. No, odmah nastupaju nove sile reda koje se kod kompostiranja moraju usmjeriti prema cilju. Razgradnju potiču živa bića od kojih je većina mikroskopski sitna, te se, stoga nazivaju mikrobima." (dr. E. Spohn)
"Prije no što se uopće može govoriti o stvaranju humusa, prvo se mora raspasti vanjski oblik u kojem su nam ti otpaci dospjeli u ruke (disirnilacija). Jednom u svom životu poprimili su lik i u tom liku akumuJirali određene energije rasta. Ta energija se mora osloboditi kao toplina prije nego se humus može ponovno stvoriti." (dr. Fritz Caspari)
U kompostnoj hrpi odvijaju se slični procesi pretvorbe kao u humusnom sloju tla. Organske tvari se usitnjavaju, njihova se struktura lomi. Pokreće se golema pretvorbena mašinerija. Materija prolazi kroz tijelo milijarda sitnih živih bića. Pritom poprima nove oblike i mijenja sastav svojih sastojaka, a u tlu kao i u kompostu nastaje nova zemlja. U oba su slučaja na djelu gljivice, mikroorganizmi, male životinje u tlu kao što su skokunci, a prije svega kišne gliste. Vrtlar taj proces "gmižućeg" timskog rada naziva: razgradnjom. Raspadanje organskih supstanci na kompostištu, dakle, nije proces truljenja. Stoga tamo nema odumih popratnih pojava pri raspadanju, neugodnog zadaha i muha.

Kad je nešto trulo...

Vrtlar mora upravljati razgradnjom kako bi ona poprimila harmoničan tijek. U tu joj je svrhu potrebna toplina, zrak i vlaga. Može se i reći: energija, kisik i voda. Tamo gdje nedostaje jedan od tih elemenata, razgradnja se urušava, ona je "pogrešno programirana". Kompost koji suzi zbog vlage, a koji je, osim toga, tako čvrsto sabijen da u njega ne može prodrijeti kisik, bezuvjetno će istrunuti. U njegovoj unutrašnjosti nastaju zbijeni, tamni, masni slojevi. Njegov neugodan miris mami sve one stručnjake među mikroorganizmima koji bježe od svježeg zraka. Oni brzinom vjetra pokreću neželjene, anaerobne procese. Sićušni "lešinari" iz tla našli su - barem s njihovog gledišta - idealno mjesto rada.

Kad se biljne i životinjske tvari raspadaju na taj način uz nedostatak zraka, nastaju, između ostalog, spojevi sumporovodik, maslačna kiselina, amonijak i metan. Tim "mirisom" privučene su muhe koje odlažu svoja jaja na takvim "hrpama smeća". I druga gamad i štakori nalaze ovdje raj po svom ukusu. Velika je opasnost da pogrešno napravljen "kompost" postane leglo uzročnika bolesti.

Takav je proizvod otrovan ne samo za ljude već i za biljke. Korijenje koje dođe u direktan kontakt s takvim tvarima koje gnjile, odmah odumire! Tko takvu masu koja ima loš miris i raspada se stavi na svoju gredicu, mora znati da će bolesti i napad nametnika biti pobunjenički odgovor prirode.
Osim zadaha truleži i Ijigave supstance koja se stvara, postoji još jedno tipično obilježje po kojemu nevješti vrtlar može vidjeti da nije dobro napravio kompost: raspadanje se vrlo sporo odvija. Takva "nesreća" se, većinom, događa onda kad se otpaci bacaju na hrpu bez razmišljanja. Takvo "divlje odlagalište" razvija se prema vlastitim, divljim zakonima.

Harmonična razgradnja

Dobar kompost mora, naprotiv, biti dobro strukturiran. Vrtlar ga mora njegovati i pažljivo, ciljano voditi njegove aktivnosti u ispravom pravcu. Stvaranje nove zemlje nije samo kreativan, već i vrlo kultiviran proces. Odumiruće organske mase koje se u slojevima nanose za kompostiranje, služe kao ponuda hrane za sitna živa bića .. Humus je proizvod izmjene tvari mikroorganizama i životinja u tlu!
Ta sićušna, velikim dijelom nevidljiva, vojska treba za život kisik i vlagu. Materijal za kompost mora, stoga, biti nanesen rahlo i zrakopropusno, u slojevima. Kod suhog vremena vrtlar mora zalijevati ne samo svoje gredice već i svoj kompost. A pritom je izrazito važan osjećaj za mjeru kako se ugodna vlažnost ne bi pretvorila u vlagu u "potocima".
Toplinu koja je potrebna za dobru razgradnju, proizvode sami mikroorganizmi. Ona je proizvod njihove izmjene tvari. Caspari je cijeli pozitivan proces raspadanja koji se odvija u kompostu sažeo u formulu:
"oo. jedna vrsta blagog procesa sagorijevanja kod kojeg se proizvodi toplina, a organske se mase pomoću mikroorganizama pretvaraju u humus." Budući da se takva pretvorba odvija samo uz dovoljnu prisutnost zraka, razgradnju nazivamo aerobnim procesom (onaj koji treba zrak), nasuprot truljenju koje se odvija anaerobno (bez zraka).

"Gorivo" za iskorištavanje dušika

Milijarde pomagača koje za pametnog bio-vrtlara rade po "nultoj tarifi", ne zahtijevaju ništa osim povoljnih životnih uvjeta. Slično kao i legendarni dobri kućni duhovi: tko s njima dobro postupa i ispunjava njihove skromne želje, za njega oni neiscrpno rade u tami noći - pa i u tami kompostišta. Hrabri duhovi bili su zadovoljni s toplim mlijekom, mikroorganizmi, osim kisikom i vodom, žele biti dobro opskrbljeni i dušikom. Njima je to hranjivo potrebno kako bi stvorili vlastitu bjelančevinu. Za stvaranje energije potreban im je ugljik. Oba osnovna elementa igraju važnu ulogu za izmjenu tvari živih bića u tlu. Mikroorganizmi trebaju, naime, 30 jedinica ugljika kako bi mogli iskoristiti l jedinicu dušika. Najpovoljniji odnos ugljika - dušika iznosi za njih dakle 30: l. Stručnjaci s tim u vezi govore o C:N-odnosu. C je kemijski znak za ugljik (latinski: carboneum), a N za dušik (latinski: nitrogenium). Mi želimo znanstvenu formulu prenijeti u preglednu sliku: ugljik daje gorivo kojim živa bića u tlu lože svoju peć na kojoj kuhaju svoj obrok. Pritom im je potrebno 30 jedinica ugljika kako bi iz posude pune dušika pripremili bjelančevinu.

Kad u kompostu postoji taj idealan odnos, brzo i harmonično se odvija razgradnja, odnosno "blagi proces sagorijevanja". Ako se idealni C:Nodnos poremeti, mijenja se .i radni tempo mikroorganizama, a time i tijek razgradnje. Tada govorimo o užem ili širem C:N-odnosu. To u praksi znači sljedeće: kod širokog C:N-odnosa udio uglj ika postaje sve veći, a zaliha dušika sve manja. Pretvaranje organskih tvari u kompost se u tom slučaju odvija znatno sporije. Na kraju nastaje kompost siromašan hranjivima koji biljke nedostatno opskrbljuje supstancama potrebnim za život.
Za vrtlara koji pravi kompost - nakon što je svladao teoretska osnovna pravila - vrijedi važan praktični zaključak: mikroorganizmi pronalaze ugljik u organskom materijalu. Na taj je način njihov stol uvijek postavljen. Količina dušika se, međutim, mijenja s različitim sastojcima komposta. Važno, ključno pitanje, dakle, glasi: Koji sastojci donose taj važni hranjivi element dušik u mješavinu komposta? Svježi zeleni otpaci sadrže relativno povoljne količine tog gnojiva. Stoga su, u pravilu, dovoljne male dodatne količine dušika koje se kod postavljanjakompostišta posipavaju između biljnih masa.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 5.10.2008. ned. 15:06    Naslov: Citiraj i odgovori

Od razgradnje do gradnje

U složenom kompostu razgradnja se odvija u dvije faze. U prvim tjednima počinju s radom živa bića iz tla. Proces raspada materije odvija se brzo i žestoko. Tijekom tog perioda opasnost da se raspadanje žive materije pretvori u truljenje može se pojaviti samo ukoliko kroz hrpu stalno ne struji dovoljno kisika. Prozračan kompost ima u toj početnoj fazi u unutrašnjosti temperaturu od 50-80°C. Samo mikrobi koji se na takvoj temperaturi osjećaju ugodno nakupljaju se u organskoj masi koja se raspada i razgrađuju njene čvrste oblike.
Nakon nekog vremena (kod povoljnih vremenskih utjecaja već nakon 2-3 tjedna) hrpa se smanjuje, a temperatura ponovno pada na oko 40°C. Prva generacije živih bića u tlu koja je vršila razgradnju, gotova je sa svojim radom. Sada na scenu stupaju drugačiji mikroorganizmi. Oni su uvijek prisutni, no angažiraju se te kad "kucne" njihov trenutak. Oni preuzimaju početno obrađene tvari te se bez "srama" hrane mrtvim tijeLima svojih prethodnika. U tvornici koju nazivamo kompost zamjena slojeva od razgradnje do stvaranja odvija se slično kao i u tlu. Sa sićušnim proizvođačima humusa u hrpu ulaze i kišne gliste i u ugodnoj, prozračnoj toplini sudjeluju na pretvaranju organskih supstanci.
Nakon najviše 9 mjeseci taj je proces dovršen. Iz šarolike mješavine otpadaka ponovno nastaje smeđa zemlja. To "čudo" često traje i mnogo manje. Specijalne metode i ubrzivači stvaranja komposta u mnogim sLučajevima skraćuju pretvorbu materije za nekoliko tjedana i mjeseci. Te razlike nastaju samo uslijed promjena u detaljima. Princip nastanka komposta ostaje uvijek isti. Ako je bio-vrtlar jednom shvatio o čemu se radi, tada maže i eksperimentirati. Jer samo onaj tko točno poznaje pravila i zakone može odrediti pravila igre koja ostaju za kasniju samostalnu praksu. Svakome tko želi uspješno pripremiti kompost, prvo je potrebna pamet. No, pritom mora postupati s osjećajem, a uz to obavezno treba uložiti i malo ljubavi. Naime, sve što je živo, značajnije je od samog matematičkog primjera.

Ovako se "komponira" kompost


Budući da je kompost srce bio-vrta. vrtlar mora za njega naći promišljeno mjesto. Već i sam položaj može odlučujuće utjecati na povoljan ili nepovoljan razvoj razgradnje. U svakom se sLučaju moraju izbjegavati ekstremne situacije kao što je jako sunce, suhi vjetar i duboka. hladna sjena. Budući da kompost zahtijeva blagu, vlažnu toplinu, od isušivanja ga je potrebno štititi na toplom mjestu obasjanom suncem. Najbolje ga je pripremiti u ugodnoj sjeni živice ili drveća. To ni u kojem slučaju ne smije biti zabačeni, tamni kut. U područjima gdje se mora računati s vlažnim, hladnim ljetima. Vrtlar će radije odabrati mjesto kojeg tople zrake sunca mogu doseći barem s vremena na vrijeme. "Blaga polusjena" je pritom najbolji opis mjesta za kompost.

Zaštićeno mjesto

Kompostu je uvijek potrebna zaštita od svih ekstremnih armosferskih prilika. Bio-vrtlar ga živicom štiti odjakog vjetra. U velikim vrtovima može se u tu svrhu odabrati snažno grmlje koje istovremeno pruža mjesto za savijanje gnijezda i hranu za njegove prijatelje - ptice. Staro je iskustvo da su se kao posebno ugodni susjedi komposta pokazali bazga i lijeska. Tamo gdje se može zadržati dovoljan razmak, prikladni su i vatreni trn ili glog. Naravno da i cvatući ukrasni grmovi također tvore lijep zaštitni okvir.

U malim vrtovima gdje je dragocjen svaki komadić zemlje, spretan vrtlar istovremeno povezuje dva korisna aspekta. Zaštitu od vjetra ovdje tvore korisne biljke kao što je visoki kukuruz šećerac, šareni grah ili nasad kupina. Ograda od stasitih suncokreta ili mreže gusto obrasle jednogodišnjim suncokretima, također irna svoje prednosti. Grahorice, ukrasne bundeve i slak te dragoljub ne tvore samo zaštitu od vjetra, već pružaju i dražesnu zaštitu od pogleda. Oni šarmom štite biološko radno mjesto od pogleda onih koji svoj vrt žele doživjeti i kao uživatelji i lijenčine.

Praktično planiranje

Kompost se obično smješta u stražnji dio vrta. No, to ne smije biti tamni, teško dostupan neuredan kut jer se kompost mora 'njegovati, a vr~ tlar mora kod svih radova imati mogućnost neometanog kretanja. Na tom prostoru mora biti mjesta i za tačke.i za posudu sa stajskim gnoJ~m. Cisto mjesto i dobro prornišljeru radni procesi olakšavaju trud. Po ogućnosti, odmah na početku uredite popločene putove koji prolaze kroz pojedine dijelove komposta. Posve je dovoljno ako se u pijesak stave jednostavne betonske ploče. Preko tog čistog razgraničenja možete uvijek, bez obzira na vremenske' prilike, bez problema doći do svog komposta. Koliko je to dobro, vidjet ćete kasnije kad budete s posudom punom kuhinjskih otpadaka morali prvo gacati koz gnjecavu, mokru zemlju. Naposljetku, čvrsti putovi definiraju i granice kompostne hrpe. Na taj način nastaje čista podjela koja vrtlaru olakšava planiranje.

Veličina kompostne hrpe ovisi o postojećoj površini i potrebi za organskim poboljšanjem tla. Tamo gdje nema mjesta za kompostište, pomoć pružaju silosi, kompostne posude ili čak kompostne vreće. O tome će kasnije biti riječi. Sada ćemo prvo opisati strukturu "klasične" kompostne hrpe. Njena osnovna površina iznosi 1,5-2 m u širinu, a duljina se može proizvoljno odabrati. Ona se ravna prema okolnostima. Visina nanesenog materijala ne smije prekoračivati 1,5 m. Vrlo je praktično postaviti dvije ili više hrpi jednu do druge. Tada irna manje posla s preokretanjem komposta. Vrtlar može hrpu jednostavno prebaciti na susjednu površinu. Osim toga, tada je u pričuvi uvijek kompost različitog stupnja zrelosti.

Živa podloga

Početnici u bio-vrtu moraju upamtiti: kompostište nije putujući cirkus! Od početka ga moraju pažljivo planirati kako bi uvijek mogao ostati na istom mjestu. Tamo gdje je kompostište jednom pokrenulo svoje mehanizme, tamo zau ijek ostaju ostaci šarolikog života. Oni će sljedeću hrpu ponovno zaraziti bakterijama i gljivicama. Na taj se način tvara pozitivan infektivni izvor, leglo života u tlu.

Vrlo je važno kompost smjestiti na "živu" zemlju. Iz nje u kompostnu hrpu dolaze nebrojene životinje, od kišne gliste do skokunca. One se mogu ponovno povući u dubinu zemlje koja ih štiti kad je dovršena njihova zadaća u kompostu ili ka~ se pogoršaju njihovi životni uvjeti. To se može dogoditi tijekom jakog mraza, ali i izrazite vrućine.
Kako bi spriječio nakupljanje vlage u kompostu, bio-vrtlar će na osnovnoj površini iskopati ravnu jamu dubine 10-20 cm. Ako njegov vrt ima ilovasto tlo tada će udubljenje napuniti pijeskom. Taj sloj služi kao drenaža. Ako vrt ima pjeskovito tlo, prirnijenit će obrnute metode: ispod komposta će napuniti humusnu ilovaču. Pritom međusloj ima zadaću akumuliranja oborinske vode i ocjednih sokova iz razgradnje. Na taj način vlaga ne otječe prebrzo kroz pijesak u dubinu. Te podloge uvijek ostaju na istom mjestu, a preko njih se uvijek nanovo slažu šaroliki kompostni materijali.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 5.10.2008. ned. 15:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Skupljanje materijala

Bio-vrtlar uvijek pažljivo Sortira ono što je kod pripreme nave zemlje bilo pogrešno: staklo, žica kamenje, lim, aluminijska folija; plastični ostaci se ne razgrađuju, te stoga ne spadaju u živu mješavinu Svi organski otpaci iz vrta mogu se. naprotiv, ponovno iskoristiti: otkos trave, korov, lišće, otpaci pOvrća. ostaci voća, uvelo cvijeće, stabljike grmlja, iskorištena zemlja iz DOSUda, ostaci od orezivanja živice i drveća. Sve što predstavlja otpatke u kućanstvu mora se vratiti natrag u vrt. Bio-vrtlar, stoga, u kuhinji ima više posuda za smeće! Pored pOSUde za staklo, metal, plastiku i papir. važna mu je, prije svega, "bio-posuda". U nju sakuplja koru od voća i krumpira, ostatke povrća, ljuske od jaja, talog kave, čaj, dlake iz češlja i pseće četke, papirne maramice. uvelo rezano cvijeće i još ponešto. Čak se i novinski papir, kartoni i piljevina mogu kompostirati u malim količinama. No, ti se materijali moraju navlažiti kako bi se mogli bolje razgraditi. Neprikladni su časopisi tiskani u boj i prospekti koji sadrže ostatke teških metala!
Svi ti različiti otpaci iz kuće i vrta sa sobom donose vrlo različite sastojke. Njihov se sastav, osim toga, mijenja s promjenom godišnjih doba. Što je mješavina šarenija to će bogatiji biti kompost koji će iz toga nastati. Kako iz takve šarolikosti ne bi nastao kaos, bio-vrtlar prvo na jedno posebno mjesto - sakuplja sve otpatke ili - još urednije - u jednostavan silos. Od nekoliko dasaka vrlo se jednostavno može napraviti takva posuda za sakupljanje otpadaka.

Prikladne su, naravno, i posude za kompost ili mrežasti kovčezi kakvi se mogu kupiti u prodavaonicama. Rasuti materijal kao, primjerice, ostatke od orezivanja drveća, stabljike suncokreta ili grane ruže, najbolje je zasebno odlagati.
Kad se nakupi dovoljno materijala, vadi ga se pomoću lopate i priprema za daljnju obradu. Otpaci koji su postali prevlažni rašire se kako bi se mogli ponovno osušiti. Presube tvari se, naprotiv, još jednom navlaže.

Važna priprema - usitnjavanje

Sakupljeni materijal treba dobro usitniti, jer što su dijelovi manji to brže i temeljitije započinje razgradnja. Za usitnjavanje grubih komada, otpadaka povrća i mekanih stabljika cvjetova može se kao alat koristiti lopata. Tanke grane usitnjuju se vrtnim škarama na duljinu pedIja, oko lO cm. Kod deblj ih grana ili većih količina drvenastog otpada ručno usitnjavanje postaje mukotrpno. Pomoć mogu biti panj i oštra sjekira ili ručni usitnjivač.
Takav posao najbrže obave motorni usitnjivači. U specijaliziranim prodavaonicama mogu se kupiti različiti modeli. Prije kupnje potrebno je temeljito se informirati te obratiti pozornost na sljedeće: snagu motora i sječivo, opasnost od začepljenja i razvoj buke. Dobar usitnjivač može biti koristan kod većih količina otpadaka jer se materijal može obraditi brzo i čisto. Velike se hrpe pretvaraju u male s kojima se jednostavno rukuje. Jednakomjerno usitnjeni materiJal najbolje je pripremljen "zalogaj" za životinje iz tla, te se stoga razgrađuje u najkraćem mogućem vremenu i pretvara u hranjivi humus.

Nakon usitnjavanja važno je još jednom temeljito promiješati različite sastojke: tako se zeleni otpad bogat sokovima i suhi drvenasti materijal nadopunjuju i tvore dobru rablu mješavinu koja se dobro razgrađuje.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 5.10.2008. ned. 16:21    Naslov: Citiraj i odgovori

Gradnja kompostne hrpe

Na dobro pripremljenoj, živoj podlozi bio-vrtlar može pristupiti izradi kompostne hrpe. Najdonji sloj nove kompostne hrpe mora biti iz što grubljeg, rahlo složenog materijala. Usitnjeni ostaci od orezivanja drveća i živice prikladni su za to isto kao i čvrste grane grmlja koje se orezuju ujesen. Preko te drenaže koja se brine za cirkulaciju zraka i odvodnju vode, u slojevima se slaže "klasični" kompost.

Bio-vrtlar prvo počinje s rad na površini duljine 1-2 m. Kasnije se hrpa može dograditi. Vrtlar rahlo raširi sloj visine oko 20 cm iz raznovrsnog otpada, preko toga kao hranu za životinje U tlu posipa nekoliko rukohvata životinjskog gnoja bogatog dušikom. Dobrim se pokazala mješavina iz mljevenog rogovlja, sušene krvi i koštanog brašna koja osim dušika sadrži i fosfor. Na to slijedi malo kalcijeva karbonata ili dijatomejske zemlje. Taj dodatak se vrlo štedljivo posipa preko hrpe - kao šećer po kolaču. Preko toga se stavlja tanak sloj zemlje ili prošlogodišnjeg komposta. Ako je cijela masa uglavnom suha, a osim toga je i vrijeme toplo, bio-vrtlar će politi još malo tople, odstajale vode. Tijekom vlažnih jesenskih dana to, naravno, nije potrebno. Nakon toga slijedi sljedeći sloj otpadaka visine 20 cm koji se ponovno posipava gnojivom, vapnom i zemljom.

Što više "raste" hrpa mora biti sve uža. Najzad, kad se dosegne visina od oko 1,5 m, ona izgleda kao niski šator. Kao zaštitu od hladnoće i isušivanja, cijela kompostna hrpa dobiva topli omotač. Tko u svom vrtu nađe dovoljno zemlje (iskop putova ili iskorištena zemlja iz posuda), taj će hrpu prvo prekriti slojem humusa. "Materijal" omotača mora imati svojstva porozne kože: kao i koža on štiti od štetnih utjecaja izvana. No, zrak i vlaga također moraju imati i mogućnost izlaska. Bio-vrtlar može od lišća ili sijena vrlo dobro napravih takve omotače koji dišu. Prikladan je i otkos trave. Stare prostirke od trstike i vreće također ispunjavaju svrhu. Uvijek je važan rezultat: topao, prozračan pokrov.
Klasičan način sastavljania komposta može varirati na mnogo načina. Pritom osnovni princip uvijek ostaje nepromijenjen: treba osigurati dobru mješavinu svih organskih otpadaka, općenito vlažno stanje, rahlu i prozračnu strukturu, zaštitu od topline.

Varijante se razlikuju u detaljima. Svaki bio-vrtlar može razviti svoj vlastiti kućni recept za sastojke. Kombinacije su ovisne i o promjenjivim situacijama u vrtu. Samo neki vrtlari koji se vrtlarenjem bave u slobodno vrijeme, imaju stalno na raspolaganju dovoljno zemlje da od nje naprave slojeve i pokrov. Konačno, ne radimo svake godine putove ili mjesta za sjedenje! No, to nije razlog za očajavanje. Na korijenju iščupanog korova ostane uvijek toliko zemlje da se tim živim elementom može opskrbiti kompost. U međuslojeve će bio-vrtlar u tom slučaju umjesto zemlje posipati kameno ili glineno brašno. Ti se sastojci sastoje iz kamenja koje je samljeveno u finu prašinu. Takva sredstva za poboljšanje tla bogata su mineralnim tvarima i mikroelementima. Njihov sastav je različit, ovisno o sastavu stijena od kojih potječu. Tako imamo, primjerice, kameno brašno koje sadrži kalcij.
Tamo gdje se ono koristi vrtlar će naravno, propustiti dodatno posipavanje vapnom ili dijatomejskorn zemljom.
Minerali iz gline kao, primjerice bentonit posebno su dragocjeni za
pjeskovite vrtove. Tamo i u kompost prvo dođe malo humusa. Glineno brašno ima svojstvo izrazitog bubrenja. Ono može apsorbirati vrlo mnogo vode, a osim toga veže hranj iva. Kameno brašno za vrtlara posjeduje čitav niz prednosti: ono obogaćuje život u kompostnoj hrpi, nadomješta zemlju koja nedostaje, te odbija neugodne mirise budući da kameno brašno veže amonijak (dušični spoj koji nastaje tijekom procesa raspadanja). Zbog toga bio-vrtlar posipava tu finu kamenu prašinu preko svježeg materijala u spremniku za sakupljanje i li posudi s gnojem. Na taj način ne iritira neugodnim mirisom svoje susjede, a muhama kvari okus otpadaka.

Kompost na malom prostoru

Za mnoge vrtlare kompost nije pitanje dobre volje već problem nedostatnog prostora. U takvim situacijama pomažu mnogi praktični spremnici koji se nude u prodavaonicama: posude, silosi i specijalne vreće. Većina ima oblik pravokutnog ili kvadratnog sanduka. Napravljeni su od drvenog materijala, dasaka, plastičnog materijala, pocinčanog lima ili žicanih mreža. U svakom slučaju, moraju biti tako konstruirani da kroz proreze ili otvore može cirkulirati zrak. U zatvorenim se posudama organski materijal izrazito zagrijava i brzo razgrađuje. Naravno, drvena komposti šta ili druge spremnike možete, uz malo spretnosti, i sami napraviti.

Za različite silose vrijede sva pravila kao i kod kompostnih hrpi: živa podloga, rahla izvedba slojeva različitih materijala i promatranje vlage i topline. Svi bočno zatvoreni sanduci imaju tu prednost da ptice, kokoši ili čak štakori ne mogu raskopati otpatke. Pokrov koji tijekom dugotrajne kiše štiti sadržaj silosa od vlage, može biti od velike pomoći. U vrIo prozračnim spremnicima, primjerice, načinjenim od isprepletene žice postoji opasnost da se sadržaj osuši na rubovima.

Kompostne vreće su najjednostavniji oblik spremnika. Ione posjeduJU otvore za zrak. Otpadni materiJal mora biti vrlo usitnjen da bi se mogao jednakomjerno razgraditi. U takvom posebnom slučaju mora se obvezno dodati kompostni pokretač. (lsporučuje se uz točne upute za Upotrebu.)

Specijalni komposti

Šaroliki "jedinstveni kompost" univerzalno je ljekovito sredstvo za svaki vrt. On sadrži ponešto od svega. No, vrtlari i biljke često imaju posebne želje. Iskusni bio-vrtlari sami tijekom vremena pronalaze svoje posebne mješavine. Neki prokušani recepti daju, pak, dobar poticaj, prije svega početnicima.

Kompost od lišća

Lišće - po mogućnosti od različitog vrsta drveća - se dobro promiješa. S lišćem se može pomiješati i malo zelenila, primjerice koprive. Između slojeva lišća visine 30 cm, vrtlar posipava kompost ili kameno brašno i životinjski gnoj (malo izmeta ili mljeveno rogovlje, sušena krv, koštano brašno). Preporučljiv je i ubrzivač za kompost. U proljeće se slegnuta mješavina okreće. Nekoliko mjeseci kasnije (ovisno o vremenskim prilikama) nastala je vrlo dobra, tamna zemlja. Polurazgrađeni listovi izvanredno su prikladni za malčiranje. Kompost od lišća napravljen bez vapna, može se koristiti za rododendrone I azaleje.
Na tom blaze kiselom humusu dobro uspijevaju i jagode, maline, kupine, ribiz i ogrozdi.
Listovi oraha i hrasta koji sadrže tanin, smiju se dodavati pomiješani s drugim lišćem samo u malim količinama jer se teško razgrađuju i teško kompostiraju.

Kompost od sijena

Seljaci često rado ustupaju ovaj jako dobar organski materijal jer zbog velike količine više ne znaju što bi s njim. Obratite pritom pozornost na to da ne dobijete sijeno s jako prskanib polja! Usitnjene, vlažne vlati slažu se u slojeve visine 30 cm. Nakon toga, slijedi međusloj od komposta i malo vapna. Preko toga se ponovno raširi sijeno. Gotova hrpa mora se češće polijevati. Gnoj koji sadrži dušik (od koprive ili sušene krvi) povoljno djeluje jer sijeno irna prošireni C:N-odnos. Taj specijalni kompost izrazito je bogat kremenom. On sprečava štete od gljivica. Naročito ga vole jagode, luk i mrkva.

Kompost od travnatih komada zemlje

Ako netko gradi objekt na komad livade ili dio travnjaka želi pretvoriti u cvjetnu gredicu, mora oprezno lopatom izvaditi travu. Ona se potom slaže tako da zelena strana bude okrenuta prema dolje. Strana na kojoj je zemlja svaki se put zapraši vapnom. Tom specijalnom kompostu potrebna je godina dana kako bi dozrio. Nakon toga nastaje posebno kvalitetan humus.

Primjena komposta u vrtu

Kompost je zreo kad su se svi otpaci razgradili u smeđu, mrvičastu zemlju. Ona miriše na dobro tlo u listopadnoj šumi! Karakteristiku joj daje blagi miris po gljivama. Siguran znak da je dovršen proces razgradnje je i povlačenje kišnih glisti.

Zreo, zemljasti kompost tada se prosijava kroz sito. Grubi ostaci kojima je potrebno dulje vrijeme razgradnje, vraćaju se natrag u spremnik za otpatke.
Već nakon nekoliko mjeseci bio-vrtlar dobiva važan, iskoristiv međuproizvod: kompost za malčiranje. Taj grubi materijal koji se još nije posve razgradio ispunjenje životom koji vrvi. Njegove aktivnosti i pričuve branjiva u tom su poluzrelom materijalu posebno velike. Kompost za malčiranje je, stoga, vrlo vrijedan za poticanje života u tlu na vrtnim gredicama.
Prije je vladalo mišljenje da kompost mora sazrijevati 2-3 godine. Danas je život u tlu dobro poznat. te se stoga dolazi do drugačijih zaključaka. Bio-vrtlar se može ravnati prema sljedeća tri pravila:

• Kompost za malčiranje se u poluzrelom stanju može koristiti već nakon 2-3 mjeseca. Preduvjet je, naravno, da je materijal složen u slojeve tijekom toplog godišnjeg doba. Tijekom zime procesi pretvorbe miruju.
• Kompost je zreo za 9-12 mjeseci, ovisno o vremenskim prilikama.
• Stari kompost koji leži više od godinu dana, polagano prelazi u mineralizirano stanje. To znači da se organska materija ponovno razgrađuje na anorganske sastojke. Taj stari kompost ne postaje, dakle, bolji već, naprotiv, s vremenom gubi na životnosti i hranjivima.

Upotreba komposta ravna se prema svrsi koju vrtlar želi postići. Dobro sazreli kompost je blag, uravnoteženi oblik trajnog humusa.
Gredice, klijališta i mjesta predviđena za sjetvu obogaćuju se tom usitnjelom zemljom. Vrtlar zreo kompost dodaje i u rupe u koje će posaditi biljke. Poluzreli kompost za malčiranje nesmije nikada doći u direktan kontakt s korijenjem, jer taj materijal još radi, pa mu je potrebno mnogo kisika. U zasipanoj rupi može zbog nedostatka zraka vrlo brzo doći do nastanka procesa truljenja koj i oštećuju korijen. Kompost za malčiranje na gredice se uvijek nanosi površinski i posve blago prekopa. On samo mora doći u kontakt sa zemljom. Tada se sva njegova životna snaga, sa svim svojim poticajima prenosi na njegovu okolinu i pritom djeluje slično kao kvasac na kruh.
Zreli se kompost samo malo pomiješa s površinskim slojem tla. Nikada - nj pod kakvim okolnostima - kompost se ne smije ukopavati ! Kako bi se vrijedan život te super-zemlje zaštitio od vrućine, hladnoće, ali i jakih kiša koja ispiru tlo, bio-vrtlar preko njega razastire lagani sloj organskog materijala.
Najbolji trenutak za razastiranje komposta je ujesen dok je zemlja još topla i aktivna, i u proljeće čim se tlo zagrije, te se ponovno aktiviraju mala bića. Kompost se ne smije razastirati na hladnu ili čak smrznutu zemlju. I tijekom ljeta možete u svako doba dragocjenim humusom opskrbiti gredicu koja treba ozeleniti. U vruće doba godine naročito je važno zastiranje kako bi se u kompostu zadržala vlaga i aktivnost.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 13.10.2008. pon. 21:45    Naslov: Citiraj i odgovori

Svakodnevna pitanja iz prakse

Sada je svakom čitatelju zasigurno jasno kako funkcionira kompostna hrpa te kako se ona može napraviti vlastitim rukama. No, teorija i praksa dvije su različite stvari. U svakodnevnom životu postoje uvijek neka posebna pitanja. Ovdje ćemo stoga dati odgovor na najvažnija.

Kompost-starteri se danas nude u svakoj prodavaonici. Je li njihova primjena potrebna i svrsishodna?
Bio-vrtlar svojim stručnim jezikom kaže da se kompost mora "cijepiti". To znači da se dodaju poticajna sredstva koja ubrzavaju život bakterija i pospješuju razgradnju. Prije svega, u vrtovima koji su upravo preusmjereni na biološke na metode, vrlo je preporučljiva takva "injekcija". Na starim, njegovanim kompostištima dovoljanje stalno aktivan donji sloj i poticajno djelovanje nekoliko lopata gotovog komposta. U takvim vrtovima uvijek postoji dovoljna zaliha kvalitetnog super-humusa.
Početnici bi trebali koristiti gotovi kompostni starter koji se nudi u prodavaonicama. Te se tvari posipavaju između pojedinih slojeva kompostne hrpe. Kompostni starteri sadrže vrlo različite aktivne tvari i razne kombinacije. U njima se nalaze sljedeći sastojci: dušik, minerali gline, mikroelementi, fosiLni ugljikovodici, dijelovi biljaka, razni mikroorganizmi (primjerice: Azotobacter-bakterije) i druge bakterije iz tla.
Pažljivi bio-vrtlar kod ovog će nabrajanja primijetiti da mnoge od navedenih tvari ionako postoje u dobro napravljenom kompostu. Stoga je pitanje "cijepiti ili ne" malo sporno. Kod pravilne primjene ti dodaci nikako ne mogu štetiti i kako je već rečeno: oni zasigurno pomažu početničkom kompostu!

Korov koji sadrži sjemenke ne spada u kompost! To se upozorenje može uvijek nanovo čuti. No, u svakodnevnoj vrt lars koj praksi prečesto se događa da korov brže raste i osjemenjuje se nego što ga vrtlar može suzbiti. A izdvajanje je suviše mukotrpno! Kako si bio-vrtlar onda može pomoći? Kod ovog pomalo osjetljivog pitanja važnu ulogu igraju sposobnost i znanje. Korov sa sjemenkama i divlje biljke (primjerice pirika i jarčevac) moraju se obvezno staviti u sredinu hrpe. Tamo se razvija najveća toplina. Ona razara snagu klijanja sjemena. Tamo se razgrađuju čak i korov i sa snažnim korijenjem.
Kod razaranja velikog dijela postojećeg sjemena čini se da svoju ulogu igraju još neki faktori. Tako se zrnca sjemena uslijed vlage u kompostnoj hrpi potiču na prerano klijanje.
Ona potom brzo odumiru jer ne nalaze prikladne uvjete za rast. I antibiotičke aktivne tvari koje nastaju tijekom procesa razgradnje uslijed izmjene tvari bakterija i gljivica vjerojatno sprečavaju klijavost.
Ako vrtlar češće miješa kompost izrazito prožet korovom, može umnogome pridonijeti da kJijajuće sjeme brzo odumre.
Ako se vrtlar usprkos tome boj i zemlje zagađene korovom, on će takav materijal za kompost zasebno slagati. U izuzetnim slučajevima posipat će ga kalcijevim cijanamidom koji djeluje i kao herbicid jer uništava sjeme korova. On privremeno ubija život u zemlji pa se stoga mora koristiti rijetko i u izuzetnim prigodama.

Stapke kupusnjača, trulo voće i bolesne biljke često se promatraju nepovjerljivim očima. Može li se vrtlar odvažiti i staviti ih u kompost, a da mu ne nanese štetu i raširi bolest? I ovdje postoji sličan odgovor kao kod korova sa sjemenkama. Bolesni dijelovi biljke stavljaju se u sredinu hrpe gdje se razvija toplina koja ubija nosioce boLesti. Voće koje podliježe normaLnom procesu truljenja i raspadanja, ne predstavlja nikakvu opasnost. Procesi razgradnje u kvalitetnom kompostu su toliko aktivni da ne treba strahovati od infekcija. Oprez je potreban samo na početku procesa. U to vrijeme snage života i njihovi zaštitni mehanizmi još nisu dovoljno snažni.
Izuzetak čine samo one gljivične bolesti koje se mogu dugo zadržati u zemlji te se stoga posvuda po vrtu raznose zajedno s kompostom. U prijenosnike spadaju, prije svega, stapke kupusnjača koje su napadnute kupusnom hemijom, grane voćaka i listovi s monilijom te maline koje pokazuju znakove bolesti grana. Još su opasnije virusne ili bakterijske infekcije. U vrtu se također mogu pojaviti mozaični virusi graha, krastavaca i rajčica. Vrlo opasno bakterijsko oboljenje je bakterijski palež krušaka koj i prvenstveno napada kruške, oskoruše, glog. Sve otpatke tako oboljelih biljaka treba spaliti.
Zdrave se stapke kupusnjača moraju jako usitniti jer se sporo razgrađuju. Izuzetno tvrde stapke bolje je baciti, mada čvrsti dijelovi inače ne štete kompostu. Oni razrahljuju mješavinu i brinu se za nastanak prozračnih mjesta.

Komadići granja i drva također su dobri za kompostnu hrpu. Oni se usitne i umiješaju u sve slojeve. Ti
glomazni materijali koji se sporo razgrađuju održavaju kompost rahlim.

Trava i lišće ako se slažu sami ili u debelim slojevima, tvore zbijene, nepropusne slojeve. Kod svježeg otkosa trave posebno je velika opasnost od truljenja. Listovi u pravilu sadrže previše kiselina. Kako su vlati trave i listovi i inače gusto međusobno zbijeni dolazi do nedostatka zraka, a time i životnog prostora za anaerobne mikroorganizme. Stoga je potrebno travu i lišće što rahlije pomiješati s drugim otpacima prije no što dospiju na kompostište.

Papir i karton mogu se u razumnim količinama dodati materijalu za kompost. Prikladan je novinski papir, valovita ljepenka, papir za zamatanje i kuhinjski papirnati ručnici koji su prethodno navlaženi Papir tiskan u boji, primjerice od ilustriranih časopisa i kataloga, ne smije se koristiti zbog štetnih ostataka teških metala!

Cijevi za zrak mogu poboljšati dovod kisika u kompost. Ponekad je dovoljno u hrpu zabiti okruglu motku, te tako napraviti prolaze. Trajnije su perforirane cijevi ili stupovi napravljeni od žičane mreže koje se postavljaju u sredinu hrpe. na razmaku od oko l m. Oni djeluju kao dimnjaci koji dovode zrak. Te pomoćne mjere obično su potrebne samo u velikim kompostištima. Male hrpe prozračne su same po sebi jer ne sadrže toliko materijala.

Ispitivanje stanja komposta može biti vrlo korisno. Zagrabite rukohvat zemlje i stisnite ga. Masa mora imati vlagu istisnute spužve. Ako vam među prstima iscuri kašasti materijal, kompost je prevlažan i postoji opasnost od truljenja. Ako se zemlja mrvi, kompost je presuh i mogao bi, isto tako, početi trulit!
Jesu li u unutrašnjosti hrpe nastali masni slojevi možete provjeriti na sličan način kao što domaćic,' nožem isprobava kolač. Umjesto noža uzmite staru dršku metle i zabodite je duboko u hrpu. Ako se tijekom izvlačenja pojave ljepljivi, crni ostaci, to je znak za uzbunu: u unutrašnjosti postoji truli sloj koji se mora izvaditi i prozračiti! Preokrenite tu hrpu što je brže moguće! Osim toga, pomoću tennometra za tlo možete provjeriti razvoj topline u svom kompostu. U prvoj, vrućoj fazi razgradnje također se može "osjetiti" toplina tako da se duboko u hrpu gurne ruka.

Preokretanje je nekada bilo normalno i mukotrpno. To je vrijedilo onda kad je kompost ležao 2-3 godine. Danas znamo da je zreo nakon najviše 9-12 mjeseci. Male, pažljivo napravljene hrpe uopće se ne moraju okretati. Veće hrpe ostaju prozračne i rahle ako se - nakon što su se slegle - jednom preokrenu. Pritom vrtlar vanjski materijal okrene prema unutra, a unutarnji prema van. Pitanje kada treba okrenuti hrpu javlja se samo ako se razgradnja ne odvija harmonično.

Vrijeme za gradnju komposta je skoro uvijek prikladno. Samo mraz i snijeg uzrokuju prirodnu stanku. Jesen je naročito povoljna za gradnju komposta, jer u to doba u vrtu ima najviše otpadaka. No, čim postane hladno život zastaje u kasno napravljenoj hrpi i tada je potrebno više vremena da kompost dozrije, jer potrebna toplina dolazi tek u proljeće. Od proljeća do jeseni može se u svako doba napraviti kompost. Tijekom tih mjeseci organski se materijal najbrže razgrađuje. On je iskoristiv već u trenutku kad se vrtlarenjem "iskorištena" gredica priprema za sljedeću zimu. Jako usitnjeni otpaci razgrađuju se za nekoliko tjedana i postaju kompost za malčiranje koji se odmah može koristiti.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11089
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 16.1.2017. pon. 10:43    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.paghat.com/leafmold.html
https://en.wikipedia.org/wiki/Leaf_mold
http://www.gardenersworld.com/plants/plant-inspiration/best-leaves-for-leaf-mould/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
jagodica bobica



Pridružen/a: 09. 01. 2014.
Postovi: 437

PostPostano: 25.4.2017. uto. 16:12    Naslov: Citiraj i odgovori

https://www.zdravikutak.com/vrtni-kompost/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan