Permakultura
-
Tirith Aenil
- Postovi: 15
- Pridružen/a: 19 ruj 2009, 00:18
-
zzzzzujalo
- Postovi: 150
- Pridružen/a: 19 vel 2012, 02:03
- Lokacija: Zagreb
Dan permakulture 2012.
Dan permakulture 2012.:
ove subote, 14. travnja, od 10 do 18 sati u prostorijama Zelene akcije, Frankopanska 1, u Zagrebu
Prvi dio dana (s početkom u 10 sati) namijenjen je prvenstveno upućenijim permakulturistima i permakulturisticama, odnosno onima koji su pohađali 72-satni tečaj. Izlaganja će biti stručnija i mogu se smatrati nadogradnjom gradiva sa 72-satnog tečaja.
Raspored događanja s opisima prezentacija:
10.00 – otvaranje Dana permakulture
Prvi blok prezentacija, namijenjen slušateljima sa predznanjem iz permakulture.
10.10 – Komposta nikad dosta: napredne tehnike kompostiranja.
Prezenter Bruno Motik predstavit će novija rješenja za kompostiranje. Uz puno učinkovitije pretvaranje bio otpada u koristan humus, takvo kompostiranje može biti korišteno i za druge namjene.
10.50 – Prva godina Centra za održivo življenje (Trkulje, Blatuša).
Prezenter Siniša Pocrnčić govori o razvoju eko-sela: o motivima, do sada postignutom, o korištenim tehnikama i materijalima gradnje i o formiranju zajednice.
11.30 – Problematika odvojenih objekata u permakulturnim projektima.
Prezenter Ivan Gregov nudi promišljanje o različitim rasporedima objekata u permakulturnim projektima i eko-selima, njihovim potencijalnim dobrim i lošim stranama.
12.10 – Vrijeme rezervirano za moderiranu diskusiju (prvenstveno onih koji su završili 72-satni tečaj permakulturnog dizajna).
Pauza od 13 do 14 sati.
14.00 – početak drugog dijela.
Drugi blok prezentacija je više orijentiran na šire građanstvo.
14.10 – Što je permakultura?
Prezenter Matko Šišak daje dinamičan uvod za početnike u svijetu permakulture.
14.50 – Praktične vježbe iz permakulture u gradu.
Prezenteri Cvijeta Bišćević i Ivan Gregov pokazuju primjere uzgoja hrane na malim prostorima u gradu.
15.30 – Prirodno graditeljstvo: ekoobnova.
Prezenter Matko Šišak pokazuje kako se klasično građena vikendica tehnikama ekoobnove i prirodnim materijalima može pretvoriti u energetski učinkovit i udoban dom, ujedno i uz velike financijske uštede. Kroz predavanje će biti predstavljen novi web portal o prirodnoj gradnji.
16.10 – Alternativna ekonomija: prva godina Grupe solidarne razmjene.
Prezenteri Damir Šeler i Mario Marić govore o uspješnom početku grupe koja razmjenjuje ne samo zdravu hranu, već i ostala dobra i vještine. GSR-ovi su inače u svijetu okupljeni s ciljem nabave organske hrane direktno od uzgajivača.
16.50 – Predstavljanje Ureda za permakulturu.
Prezenter Ivan Gregov predstavit će pokretanje prve info-točke za građane, koja će u obliku weba i ureda u centru Zagreba pružati informacije zainteresiranima o širokom spektru pitanja vezanih za permakulturu.
Završetak oko 18 sati.
ove subote, 14. travnja, od 10 do 18 sati u prostorijama Zelene akcije, Frankopanska 1, u Zagrebu
Prvi dio dana (s početkom u 10 sati) namijenjen je prvenstveno upućenijim permakulturistima i permakulturisticama, odnosno onima koji su pohađali 72-satni tečaj. Izlaganja će biti stručnija i mogu se smatrati nadogradnjom gradiva sa 72-satnog tečaja.
Raspored događanja s opisima prezentacija:
10.00 – otvaranje Dana permakulture
Prvi blok prezentacija, namijenjen slušateljima sa predznanjem iz permakulture.
10.10 – Komposta nikad dosta: napredne tehnike kompostiranja.
Prezenter Bruno Motik predstavit će novija rješenja za kompostiranje. Uz puno učinkovitije pretvaranje bio otpada u koristan humus, takvo kompostiranje može biti korišteno i za druge namjene.
10.50 – Prva godina Centra za održivo življenje (Trkulje, Blatuša).
Prezenter Siniša Pocrnčić govori o razvoju eko-sela: o motivima, do sada postignutom, o korištenim tehnikama i materijalima gradnje i o formiranju zajednice.
11.30 – Problematika odvojenih objekata u permakulturnim projektima.
Prezenter Ivan Gregov nudi promišljanje o različitim rasporedima objekata u permakulturnim projektima i eko-selima, njihovim potencijalnim dobrim i lošim stranama.
12.10 – Vrijeme rezervirano za moderiranu diskusiju (prvenstveno onih koji su završili 72-satni tečaj permakulturnog dizajna).
Pauza od 13 do 14 sati.
14.00 – početak drugog dijela.
Drugi blok prezentacija je više orijentiran na šire građanstvo.
14.10 – Što je permakultura?
Prezenter Matko Šišak daje dinamičan uvod za početnike u svijetu permakulture.
14.50 – Praktične vježbe iz permakulture u gradu.
Prezenteri Cvijeta Bišćević i Ivan Gregov pokazuju primjere uzgoja hrane na malim prostorima u gradu.
15.30 – Prirodno graditeljstvo: ekoobnova.
Prezenter Matko Šišak pokazuje kako se klasično građena vikendica tehnikama ekoobnove i prirodnim materijalima može pretvoriti u energetski učinkovit i udoban dom, ujedno i uz velike financijske uštede. Kroz predavanje će biti predstavljen novi web portal o prirodnoj gradnji.
16.10 – Alternativna ekonomija: prva godina Grupe solidarne razmjene.
Prezenteri Damir Šeler i Mario Marić govore o uspješnom početku grupe koja razmjenjuje ne samo zdravu hranu, već i ostala dobra i vještine. GSR-ovi su inače u svijetu okupljeni s ciljem nabave organske hrane direktno od uzgajivača.
16.50 – Predstavljanje Ureda za permakulturu.
Prezenter Ivan Gregov predstavit će pokretanje prve info-točke za građane, koja će u obliku weba i ureda u centru Zagreba pružati informacije zainteresiranima o širokom spektru pitanja vezanih za permakulturu.
Završetak oko 18 sati.
Vilinska Tajna je napisao/la:Evo, sutra u 10 počinje Dan permakulture za 2012.godinu.
Zanimljiv program
https://docs.google.com/document/d/1J0r ... X7vEA/edit
Danas su u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" imali prilog o "Danu permakulture"
Prikazali su home_made hidroponiju i imanje u Vukomeričkim goricama gdje nabijaju zemlju u stare automobilske gume
Osim toga su gospon Motika i još neki dali par klasičnih izjava o tome kako Hrvatska ima kapaciteta da proizvodi 6x više hrane od svojih potreba i kako je klasična gradnja rasipna po pitanju resursa za vrijeme i nakon gradnje
Gledam ja to i ne vjerujem!
joj_joj_joj
Prikazali su home_made hidroponiju i imanje u Vukomeričkim goricama gdje nabijaju zemlju u stare automobilske gume
Osim toga su gospon Motika i još neki dali par klasičnih izjava o tome kako Hrvatska ima kapaciteta da proizvodi 6x više hrane od svojih potreba i kako je klasična gradnja rasipna po pitanju resursa za vrijeme i nakon gradnje
Gledam ja to i ne vjerujem!
joj_joj_joj
Slažem si jedan forum posvećen permakulturi. Moglo bi se reći i da je eksperiment, zanima me ima li interesa za te stvari kod nas ili je još rano. Ali najviše iz osobnih interesa, jer imam puno stvari koje želim pitati a ne želim više zakrcavati forume koji su specijalizirani za malo drugačije stvari.
Forum je još u vrlo ranoj fazi, ali mislim da funkcionira kako treba. Samo često preuređujem stvari, kad vidim da nešto nije na svom mjestu. Zato bi mi svaka pomoć bila dobrodošla, barem komentar.
Adresa: www.perforum.info
Forum je još u vrlo ranoj fazi, ali mislim da funkcionira kako treba. Samo često preuređujem stvari, kad vidim da nešto nije na svom mjestu. Zato bi mi svaka pomoć bila dobrodošla, barem komentar.
Adresa: www.perforum.info
Za uzgoj hrane ne puno, jer sam dosta istražio prije samog tečaja. Dosta važna stvar za mene je što sam naučio nešto o kompostu, odnosno slaganju kompostne hrpe. Naučio sam recimo da ako se na zemlju baci stajski gnoj, nakon godinu-dvije zemlja je ponovno neplodna i mora se neprestano dodavati gnoj. Ako se taj gnoj izkompostira, tj. u kompostištu pomješa s npr. usitnjenim granjem, slamom i sl. onda se dobiva humus koji može trajati vječno. Iz humusa većina korova ne raste, pa je i to jedan od načina borbe protiv korova (alternativa malčiranju).
Tečaj se koncentrirao na sam dizajn životnog prostora, znači gdje smjestiti vrt u odnosu na druge elemente i kako ga povezati sa tim elementima, a ne što i na koji način saditi u vrtu. Tako je na tečaju onako dosta površno spomenuto vrtlarenje, organske farme, gradnja, energetika, alternativni novčani sustavi, zajednice, urbana permakultura itd. Jako puno materijala pa u ni jedan nismo ulazili detaljno. Tečaj bi trebao biti podloga za buduće samostalno učenje svih ovih područja.
Imam vremena i odgovoriti na neka druga pitanja, ako nekoga zanima.
Tečaj se koncentrirao na sam dizajn životnog prostora, znači gdje smjestiti vrt u odnosu na druge elemente i kako ga povezati sa tim elementima, a ne što i na koji način saditi u vrtu. Tako je na tečaju onako dosta površno spomenuto vrtlarenje, organske farme, gradnja, energetika, alternativni novčani sustavi, zajednice, urbana permakultura itd. Jako puno materijala pa u ni jedan nismo ulazili detaljno. Tečaj bi trebao biti podloga za buduće samostalno učenje svih ovih područja.
Imam vremena i odgovoriti na neka druga pitanja, ako nekoga zanima.
Hvala MileDrug Mile je napisao/la:Naučio sam recimo da ako se na zemlju baci stajski gnoj, nakon godinu-dvije zemlja je ponovno neplodna i mora se neprestano dodavati gnoj. Ako se taj gnoj izkompostira, tj. u kompostištu pomješa s npr. usitnjenim granjem, slamom i sl. onda se dobiva humus koji može trajati vječno. Iz humusa većina korova ne raste, pa je i to jedan od načina borbe protiv korova (alternativa malčiranju).
Moje iskustvo sa kompostiranjem je loše, prije svega zbog nedostatka vlage
Mislim da bi miješanje stajskog gnoja sa kompostom masom ubrzalo samu razgradnju i stvorilo novu kvalitetu koju oba sastojka zasebno nemaju
Planirao sam započeti s time ove jeseni ali nisam stigao zbog priprema za sadnju voćki
Eh da, kompost se radi u hladu i po potrebi pokriva ceradom ili nečim sličnim da se ne osuši. Ako je to ispred kuće pa čovjek ima mogućnosti baviti se time, onda bi ga trebalo povremeno promješati, kontrolirati vlagu i ako je suho, dodavati kuhinjski otpad, ako je prevlažno onda karton, papir, granje, slamu ili nešto slično. Kompost se uz puno truda tako u 3 tjedna pretvara u humus što je meni nevjerojatno, ali vrijedilo bi probati.
Ako se kompostna hrpa smanjuje, nije dobro. Volumen humusa na kraju procesa mora biti jednak volumenu koji se složio na početku. Ako se smanjio, znači da je bilo previše dušične komponente, tj. kuhinjskog otpada, stajskog gnoja i sl. Ako se presporo razgrađuje, znači da je previše ugljične komponente (lišće, granje...). Ipak, bolje presporo, nego prebrzo. Smanjivanje kompostne hrpe je bacanje resursa. Višak dušika ispari u zrak, ako nema dovoljno ugljika koji ga veže. To se događa sa stajskim gnojem, ili recimo urinom ako ga se koristi kao gnojivo.
Ako se kompostna hrpa smanjuje, nije dobro. Volumen humusa na kraju procesa mora biti jednak volumenu koji se složio na početku. Ako se smanjio, znači da je bilo previše dušične komponente, tj. kuhinjskog otpada, stajskog gnoja i sl. Ako se presporo razgrađuje, znači da je previše ugljične komponente (lišće, granje...). Ipak, bolje presporo, nego prebrzo. Smanjivanje kompostne hrpe je bacanje resursa. Višak dušika ispari u zrak, ako nema dovoljno ugljika koji ga veže. To se događa sa stajskim gnojem, ili recimo urinom ako ga se koristi kao gnojivo.
