Smokva i zdravlje
Plodovi smokve imaju veliku prehrambenu i dijetoterapeutsku vrijednost. Svježim plodovi sadrže 10 do 25% ukupnih šećera, a osušene 40 do 65% šećera. Smokva ima više dijetalnih vlakana od bilo kojeg drugog voća. Glavni sastojak smokve je dekstroza, a sadrži i polifenolne antioksidante. Sadrže 2% bjelančevina, pektine, organske kiseline, vitamine (B1 i do 100 mg%, B2 80mg%, A do 90mg% i C 2mg%) i mineralne tvari. Plodovi su bogati kalijem, kalcijem, željezom, magnezijem i fosforom. Netopljiva vlakna smanjuju rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva, dok topljiva smanjuju razinu kolesterola u krvi, a upravo smokva obiluje i jednim i drugim vlaknima.
Suhe smokve, prema istraživanju Sveučilišta u Scrantonu (SAD), imaju 4 pa o do 50 puta veću koncentraciju fenola koji djeluju kao antioksidanti. Sadrže i Omega-3 i Omega-6 esencijalne mane kiseline (smanjuju kolesterol u krvi). Plodovi sadrže i proteolitički enzim koji pomaže probavi.
Uzgoj smokve
Smokva je suptropska voćka pa pri izboru položaja za uzgoj treba uzeti u obzir klimatske uvjete, a naročito niže temperature. Tijekom zimskih mjeseci može izdržati i do –15°C. Može podnijeti temperature zraka tijekom ljetnih mjeseci i do 38°C. Uz dovoljno vlage i topline, posebno tijekom dozrijevanja plodova, smokva daje plodove izvrsne kvalitete. Ukoliko, u fazi dozrijevanja, dolazi do obilnijih oborina, plodovi mogu popucati. Treba odabrati položaje s dovoljno svijetla (heliofit).
Poželjna su duboka, drenirana, lakša tla, u kojima se korjenova mreža može dobro i ravnomjerno razvijati u dubinskom i lateralnom smjeru. Korijen smokve može dosegnuti i do 2 pa i do 3 metra dubine, a radijus korijenove mreže može čak i do 2,5 puta premašiti obod krošnje. Poželjna su aluvijalna tla, posmeđena crvenica i slabo karbonatna tla (osjetljiva prema klorozi). Na tlima s protočnom podzemnom vodom (uz rijeke i potoke), koja je bogata kisikom i hranjivima, smokva dobro uspijeva.
