NAKON što se 15-ak nautičkih milja od hrvatske obale, u području ZERP-a, zapalio turski teretni brod, kontaktirali smo neke od eko udruga. Svi su dali složni odgovor: katastrofa je bila očekivana, a najveći problem je u tome što nitko ne nadzire velik dio brodova koji plove Jadranom.
Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, u razgovoru za Index je rekao kako se još puno informacija vezanih uz katastrofu koja se odvija ispred Rovinjskog akvatorija ne zna te kako je glavno pitanje "Što ako brod potone?".
"Ovo nije neočekivano. Očekivano je", rekao je Piršić pojašnjavajući nam Lloydovu statistiku havarija, s obzirom na veliki broj brodova koji svakodnevno plove sjevernim Jadranom te dodajući kako bi se "Hrvatska pozdravila s turizmom na narednih nekoliko godina da je kojim slučajem došlo do havarije jednog od tankera koji svakodnevno plove prema Kopru i Trstu".
Tko je "luka spasa"?
Kao drugu bitnu točku koju ovdje treba sagledati, Piršić je naveo pitanje ZERP-a, kojeg "nitko ne nadzire". Naime, prema informacijama koje je on dobio iz više izvora, u trenutku kad je na turskom brodu došlo do požara, u ZERP-u se nalazilo nekoliko talijanskih ribarica, koje su onda brodu priskočile u pomoć. Zašto su talijanske ribarice slobodno "šetale" ZERP-om i jesu li u njega uplovile tek nakon što je na brodu buknuo požar, nije poznato.
Piršić je rekao kako je sad pitanje i tko je "luka spasa", jer Hrvatska mora odrediti u koju će luku turski brod biti odvučen ukoliko ne potone. Pojasnio je i kako bi u slučaju odabira krive lokacije, moglo doći do još veće katastrofe.
"Hrvatska nije spremna za havarije"
Dušica Radojčić, predsjednica udruge Zelena Istra, u razgovoru za Index je rekla kako s mjesta događaja još nema informacija o tome ima li istjecanja opasnih tvari iz turskog broda te kako nema ni smisla još postavljati plutajuće brane. Naime, prema njenim riječima, more je mirno, no zbog maglice se s obale ništa ne vidi. Također, najavljena je i sedmodnevna bura, koja će i brod i moguća onečišćenja nositi prema talijanskoj obali.
"Hrvatska nije spremna za havarije. Nema sustava kontrole brodova koji plove njenim teritorijalnim morem, a nema ni potrebne opreme za sanaciju ukoliko do havarije dođe", pojasnila je Radojčić, dodajući kako u Istri jedino rovinjska Lučka uprava ima potrebnu opremu - plutajuće brane i upijajuće spužve.
Radojčić je rekla i kako Hrvatska ima Plan intervencije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora, no kako je problem što on nikad nije zaživio, a istaknula je i kako je za provođenje takvog plana nužno investirati u ljude i u opremu.
"Velika je sreća što se ovo nije i ranije događalo"
Još jedna bolna točka u ovoj pomorskoj nesreći je što se ona dogodila upravo u području ZERP-a. Iako je i ekološki segment tu izrazito bitan, ponovno se pokazalo kako se ZERP ne provodi - ni u jednom segmentu.
Radojčić se tako pita "Zbog čega uopće ZERP?", jer prema njenim riječima, "još uvijek se ne zna o kakvom se točno brodu radi i ima li on dvostruko dno, kao što bi trebao imati prema europskim normama". "S obzirom na veliki broj brodova koji prolaze Jadranom, velika je sreća što se ovo nije i ranije događalo", rekla je.
Kada je riječ o onome što se trebalo ranije, Radojčić kaže: "Trebale su biti organizirane vježbe intervencija u ovakvim situacijama i trebalo je sa našim susjedima na moru uspostaviti odnose tako da, recimo Italija, u ovakvom slučaju može reagirati sa svojom opremom, a ne da ih, tek kada se ovako nešto dogodi, zovemo u pomoć i molimo da reagiraju".
