Dinja
Postano: 01 srp 2012, 00:48


Dinja je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve.
Plod je okruglog ili ovalno-izduženog oblika, mase 1-2 kg. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančasti ili zelenkastobijeli, a šupljina je ispunjena sjemenkama.
U Kini je bila poznata već 1000 godina prije Krista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom.
Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja (79. g.) upućuju na to da su i Rimljani poznavali dinju.
Energetska i nutritivna vrijednost
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja u danu.
Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.
Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.
Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g).
Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.
Ljekovitost
Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma:
sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja
voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje
povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu
zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu
oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.
Kupovanje i čuvanje
Dinja je danas dostupna cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u nas je u razdoblju od lipnja do kolovoza, kada je na tržnicama najviše dostupna.
Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.
Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje, dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.