Voće - zajednička svojstva
Postano: 28 ruj 2007, 22:21
Voće

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.
Značaj voća u ishrani
Osnovne zajedničke odlike voća su:
- relativno mala energetska vrijednost, osim kod nekih vrsta, kao što su: banane, kesten, orah, lješnjak, badem. Isto vrijedi i za sušeno voće: suhe šljive, suhe smokve, suho grožđe);
- visok sadržaj vode, s tim što se izuzimaju ljuskasto i sušeno voće;
- znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze;
- mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće;
- bogatstvo u mineralnih sastojaka i vitamina;
- znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ).
Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.
Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.
Značaj voća u ishrani
Osnovne zajedničke odlike voća su:
- relativno mala energetska vrijednost, osim kod nekih vrsta, kao što su: banane, kesten, orah, lješnjak, badem. Isto vrijedi i za sušeno voće: suhe šljive, suhe smokve, suho grožđe);
- visok sadržaj vode, s tim što se izuzimaju ljuskasto i sušeno voće;
- znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze;
- mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće;
- bogatstvo u mineralnih sastojaka i vitamina;
- znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ).
Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.
Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.