Zemljani

http://www.cvijet.info/literatura_o_bil ... /5130.aspx

Prolistala sam dio enciklopedije Zdravi vrt i vidila u savjetima da se može malčirati i novinama i kartonom
i to bi bilo super kad pofali trave i sl. za malčiranje......ali mene zanima.....iako tamo piše da može.....šta sa olovom i ostalim metalima koji se nalaze u tiskarskim bojama /barem sam ja čula da je to tako/....da li bi to bilo štetno za tlo i za biljke koje se na njemu uzgajaju ?

Naručila sam si tu knjigu, jedva čekam da izađe iz tiska

Istina, u mnogim se literaturama preporuča da se može malčirati i kartonom i novinama, i da se mogu stavljati u kompost u manjim količinama...porijeklo im je biljno...ALI - karton se dobiva lijepljenjem više slojeva, pitanje je od čega su napravljena ta ljepila, olovo se navodno više ne koristi kod tiska, ali pusti vraga koje oni sad kemikalije rabe...ja bi preporučila čim manje toga.
A istina, malča nikad dovoljno...ja primjenjujem na svom vrtu tehniku kombiniranja biljnog malča i samoniklih korova

Evo tu je cijeli članak o malčiranju:

http://biovrt.com/2009/12/29/malciranje/

super si sve objasnila a nisam ni sumnjala da ćeš naručiti knjigu

pokušat ću nabavit sjeme fecalije i iskušat ga na dijelu vrta

Sto kazete na ovaj plodored?
Mozda bi se ovako moglo uvijek imat dovoljno kvalitetne slame za malc
Prije postavljanja novog malca, moze se dodat komposta ako ga ima i mozda isfrezat ostatke psenice koji ostaju strsit iz zemlje nakon otkosa

http://www.forum.hr/showthread.php?t=265788

http://www.cvijet.info/forum/forum_post ... D=872&PN=1

Ogi, kod plodoreda je jako bitno o kojem se povrću radi - jer se ono može podijeliti u otprilike 3-4 kategorije - od vrsta koje su veliki "žderatori" hranjiva iz tla, pa sve do mahunarki koje same gnoje tlo dušikom - ovo je jako bitno i treba povrće podijeliti u plodored prema tim grupama

Silvek, pa gdje si ti

Trenutno smisljam kako da osiguram dovoljno slame za malc a da sve bude samoodrzivo
Na istoj zemlji gdje uzgajam hranu zelim uzgojit i materijal za malc

Ne znam da li je ova tablica dovoljno razumljiva
Ideja je da svake godine zito (slamu za malc) uzgajam na jednoj od polovica zemlje
Nakon zetve napravim malc od slame i od tada do proljeca taj dio zemlje odmara pod malcem
Na jesen kad zavrsi uzgoj ponovo na toj polovici sijem zito
Pretpostavljam da ce u tom trenutku na zemlji biti jos debeli sloj malca i puno ostatka od uzgoja, posebno od kukuruza
Mislim da sjetva zita preko svega toga nije moguca, zato sam predvidio plitko frezanje
Znaci obrada strojem bi isla samo jednom u dvije godine, prije sjetve novog zita
Dvije polovice omogucuju svake godine uzgoj zita (malca) i povrca + odmor zemlje i rotaciju

Mislim da u ovom slucaju plodored povrca nije toliko bitan, tim vise sto ne planiram stavljati monokulture na jednom dijelu zemlje

Tu sam, navraćam redovito, ali ne pišem uvijek
Ogi, jesi li pročitao knjigu Revolucija jedne slamke, Masanobu Fukuoke? Upravo je on radio nešto slično, s tim da je on izmjenjivao ječam i rižu na jednom polju, i isto sve malčirao ostacima tj slamom tih žitarica, a razvio je tako dobru metodu izmjene i sjetve, da je imao prinose visoke kao kod konvencionalne poljoprivrede, a da nikad nije orao.

joj da, evo i linka gdje se može skinuti knjiga, redni br 27

http://www.sirovahrana.com/forum/viewto ... &t=408#p67

SilveK je napisao/la:Tu sam, navraćam redovito, ali ne pišem uvijek
Ogi, jesi li pročitao knjigu Revolucija jedne slamke, Masanobu Fukuoke? Upravo je on radio nešto slično, s tim da je on izmjenjivao ječam i rižu na jednom polju, i isto sve malčirao ostacima tj slamom tih žitarica, a razvio je tako dobru metodu izmjene i sjetve, da je imao prinose visoke kao kod konvencionalne poljoprivrede, a da nikad nije orao.

Citao sam tu knjigu, kaze da je sjetvu radio prije zetve
Na taj nacin je izbjegavao problem sa samoniklim biljem

To je OK ukoliko je malc u trenutku sjetve tako slab da zrno nesmetano padne na zemlju
Pretpostavljam da ce meni, tamo negdje u 10mj. kad treba sijat psenicu, malc jos uvijek biti toliko debeo da veci dio sjemena nebi pao na zemlju niti bi se mlada psenica mogla probiti

Ako bi radio slabiji malc onda mogu ocekivat vecu kolicinu samoniklog bilja i gubim ostale dobre osobine malca

Njemu je prolazio slabiji malc jer za uzgoj zita on nije potreban, osim kao gnojivo

Mislim da je i tajna bila u načinu na koji je razbacivao malč - da je sve bilo međusobno ukršteno, pa se je i mlado žito lakše probilo ispod malča.

SilveK je napisao/la:Mislim da je i tajna bila u načinu na koji je razbacivao malč - da je sve bilo međusobno ukršteno, pa se je i mlado žito lakše probilo ispod malča.

On je bacao slamu u zrak i pustio da sama padne
Ima jos jedna fora, kad je on stavljao novu slamu, riza/jecam su vec vani
Pri tome ih je gazio ali kaze da se brzo oporave

U mom slucaju ce zemlja odmarat pod novim malcom od 7mj. do 3mj., nekih 8-9 mjeseci
Malc mora biti deblji i jos kad ga snijeg spresa
Mislim da od 3-10mj nece toliko oslabit da ce biti moguca sjetva preko njega
Volio bi izbjec frezanje
Ali kako?

..a da prebacim taj malc u 10mj. prije sjetve na drugu polovicu zemlje?
Tamo gdje je ionako malc i zemlja ceka proljece za sjetvu
Ne znam koliko ce to biti tesko s obzirom i na ostatke od uzgoja
Najvise me brine kukuruz

Da, bilo bi super kada ne bi moro frezat....
Kvalitetno riješenje ti je da ukloniš motore sa unutarnjim izgaranjem dalje od zemlje, tako da frezaš električnom frezom .
Još kada njeni sjekači ne bi bili željezni....

paradajz je napisao/la:Da, bilo bi super kada ne bi moro frezat....
Kvalitetno riješenje ti je da ukloniš motore sa unutarnjim izgaranjem dalje od zemlje, tako da frezaš električnom frezom .
Još kada njeni sjekači ne bi bili željezni....

Ako će biti neophodno frezat, složit ćemo električni pogon

Malč se jako brzo razgrađuje, mislim da neće mnogo ostati za 7 mjeseci. Neznam kako se brzo slama razgrađuje, ali ja malčiram otkosom trave, a to jako brzo gliste i ostali kukci odvuku pod zemlju. Mislim da se slama razgrađuje sporije, ali i nju će živi svijet ispod potrošiti