Stranica: 5/7.
Postano: 04 sij 2012, 13:47
Postao/la Sunny
Skinula, hvala!
naravno da si u pravu za ugar i lišće - lisnjacu sam stoput zlicom vadila za kaktuse, i nikad mi nije bilo jasno cemu sva ta gnojenja za relativno male biljke ( npr. zitarice), kad ogromno drvo samo sebe hrani ( i ne samo sebe). I to jos dok mi poljoprivreda nije bila ni na kraj pameti.
Sad kad je, i kad sam pocela malo vise citati i uciti, shvacam kako i zasto. Ali i dalje ne shvacam inerciju i neznanje klasicnih poljoprivrednika koji ne zele ni pomisliti da se moze nekako drugacije. To je ipak za drugi topic, da ne skrecem s teme.
Mozda bi za piljevinu bilo najpametnije napraviti mali pokus... oznaciti jedan m2 i tu staviti samo piljevinu, pa sljedeci piljevinu s jos necim, i tako par komada Onda na proljece fino usporedis i vidis rezultate.
Vidi se da sam prilicno skepticna oko toga, ali imam nekakav osjecaj da bi bilo vise stete nego koristi

Postano: 14 vel 2012, 13:02
Postao/la Drug Mile
Evo skoro cijeli film o malčiranju. Ovim amerima kao da malč pada s neba umjesto kiše, samo kamionom odu po njega na obližnje odlagalište kad god se sjete.
http://backtoedenfilm.com
Postano: 14 vel 2012, 16:04
Postao/la Ogi
Drug Mile je napisao/la:Evo skoro cijeli film o malčiranju. Ovim amerima kao da malč pada s neba umjesto kiše, samo kamionom odu po njega na obližnje odlagalište kad god se sjete.
http://backtoedenfilm.com
Nisam siguran koliko je dobar taj malč od raznog drveća koje raste uz prometnice i to nije samoodrživo uzgajanje
Materijal za malč bi trebali nekako uzgojiti sami, ali kako u dovoljnoj količini
Trebao bi valjda 10x veću površinu kukuruza od one koju mislim pokriti njegovim malčom
I koliko je dobro zemlju pokriti materijalom od samo jedne vrste
Postano: 17 vel 2012, 09:34
Postao/la Ogi
Znači povrće ću uzgajati na mjestu bijelih krugova, jabuke na mjestu zelenih
Otkos za malč mogu raditi ispod jabuka i okolo, to vjerojatno neće biti dovoljno pa bi jedno ili dva polja za povrće svake godine ostavio u mirovanju i kosio za malč
Postano: 25 lip 2012, 21:44
Postao/la Ogi
Postano: 15 svi 2013, 15:32
Postao/la ljiljana3
Drug Mile, vi ste napisali davno da ćete malčiranu površinu sijati uz pomoć cjevčica od WC papira pa me zanima jeste li pokušali i kakvi su rezultati?
Postano: 16 svi 2013, 01:02
Postao/la Ogi
Dobrodošla Ljiljana!
Dok se Mile ne javi, mislim da cjevčica od WC papira ili bilo što slično nije potrebno
Rukama se napravi rupa (kućica) koja zadrži oblik dovoljno dugo

Postano: 16 svi 2013, 10:52
Postao/la Drug Mile
Nisam pokušavao sa cjevčicama. Skinuo sam sav malč (na susjednu gredicu), na golu zemlju posijao sjeme (mrkva, salata, kupus, pastrnjak...) i vratio malč. Niknulo je svašta kroz malč, bez greške. Najviše je bilo rotkvica, mrkvi, ostaloga tako-tako, a najmanje zelene salate, tek koja glava.
Postano: 16 ruj 2013, 21:21
Postao/la Ogi
http://vimeo.com/28055108
Ponovo sam išao gledati BACK TO EDEN i primijetio sam nešto novo, pogledajte 34-37min
Čini se da je tajna njegovog bogatog uroda više u kokošjem gnojivu nego u drvenim sječkama

Sječke drže vlagu ali kokošje gnojivo koje konstantno dodaje hrani povrće, vjerojatno zato sve tako buja
Kažu da malč izvlači dušik iz humusa, čini se da on sa gnojivom održava ravnotežu, kokošji gnoj je bogat dušikom

Postano: 17 ruj 2013, 08:34
Postao/la Ogi
<iframe src="//player.vimeo.com/video/55158093?title=0&byline=0&portrait=0" width="500" height="281" frameborder="0"></iframe>
Najava za njihov novi film

Postano: 17 ruj 2013, 12:42
Postao/la Ogi
Wood chips have a carbon-to-nitrogen ratio of 600 to 1.
When mixed into a vegetable garden's soil, wood chips can tie up nitrogen that vegetable plants need as they decompose, leading to poor growth. However, adding a nitrogen fertilizer, such as ammonium sulfate, at a rate of 1 pound for every 1-inch layer of chips incorporated into the soil, counteracts any long-term effect on plant growth. As a mulch, there is no impact on growth for plants with deep roots, because the nitrogen deficiency is just in the soil that immediately contacts the mulch layer.
Za dobre uvjete prehrane glista potrebno je poštivati omjere ugljika i dušika u odnosu između 20:1 i 40:1.
Materijali bogati ugljikom su:
· Karton – vrlo lako za nabaviti, gliste ga vole, treba biti usitnjen, vrlo visok omjer ugljika i dušika, redovno upotrebljavati u prehrani
· Papir – kako je vrlo tanak gliste ga brzo probave, kada se namoči postane težak i previše vlažan pa postoji mogućnost nedovođenja zraka u leglo, najbolje ga je pomiješati sa ostalim organskim materijalom, papirna industrija je odavno trebala preći na soja baziranu tintu za štampanje, olovna baza već dugo nije u upotrebi ( valjda i u Hrvatskoj), izbjegavati kolor promo materijal jer sadrži nešto drugačiju boju za štampu, koja može ugroziti gliste u leglu
· Treset – izbjegavati treset od četinara, jako dobro zadržava vlagu u kombinaciji sa stajskim gnojem
· Otpalo lišće - ne zadržava vlagu najbolje, dugo mu treba da sazrije, u prevelikim količinama prilikom sazrijevanja proizvodi visoku temperaturu, pogodan materijal za prezimljavanje zbog izolacijskih sposobnosti.Ne koristiti lišće oraha (sadrži prirodni herbicid)i hrasta (sadrži tanin)
· Slama – izvrstan materijal za prezimljavanje, kada dolaze niže temperature, poželjno je obložiti leglo sa slamom , u toplijim vremenima kada se navlaži, gliste se odmah nastanjuju u njemu
· Sijeno – sadrži više dušika nego slama, samo po sebi sadrži raznoliku mikobiološku populaciju koja je preduvjet razgradnji hrane za gliste
· Piljevina, kora, drvna strugotina – vrlo visoki sadržaj ugljika, upotrebljavaju se pomiješani sa organskim otpadom, nedostatak je što je potrebno jako dugo vremena da se dovede u stanje raspadanja, zbog same strukture drveta i sastojka lignina.Najbolje je oformiti posebno mjesto za razgradnju koju je potrebno stalno ovlažavati i mješati da se dovede zrak
U sljedećem poglavlju predstaviti ću vam materijale kojima je glavna značajka „hrana“ za gliste s prehrambenog stajališta.
Materijali bogati dušikom su:
· Pokošena trava/zeleni otpad iz vrta – izvrstan materijal za prehranu glista, ali treba biti oprezan iz razloga povišene temperature prilikom same razgradnje zbog viška dušika koji se u stanju raspadanja razgrađuje u ljepljivu, smrdljivu masu sa vrlo visokom temperaturom, čak do 70C. Najbolji učinci se pojavljuju ako se trava pusti da odstoji neko vrijeme pomiješana sa kartonom i lišćem, dok ne provrije i ohladi se
· Kuhinjski otpadci voća i povrća – standardan i najdostupniji sastojak u prehrani glista, općenito kuhinjski otpadci imaju visoki postotak vlažnosti. Najveći neprijatelj ovakve vrste hrane su razne bakterije, muhe i ostali kukci, te ih je potrebno prvobitno razgraditi mješajući sa materijalima sa višim omjerom ugljika. Limun, naranđa, mandarina su na listi zabranjene hrane za gliste
· Mulj otpadnih voda – vrlo visokih prehrambenih vrijednosti, ali postoje mogućnosti da sadrži veliku količinu patogenih mikroorganizama koji mogu biti potencijalno opasni za gliste.
· Nusproizvodi industrije za proizvodnju piva – ova vrst materijala netreba neku posebnu pripremu , iako zbog vrlo visoke vlažnosti ima potrebu za miješanje sa drugim materijalima, kada se postižu vrlo dobri rezultati razgradnje
Postano: 18 ruj 2013, 22:53
Postao/la Ogi
Možda je rješenje u tome da se malčira mješavinom gnojiva bogatih dušikom i drvene sječke

Treba isprobati koji je najbolji omjer i koliko dugo da miks odleži na hrpi prije primjene
Postano: 19 ruj 2013, 14:22
Postao/la Ogi
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/aoIPaRAurcw?rel=0" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="480" height="360" src="//www.youtube.com/embed/Ajg-z7JONIw?rel=0" frameborder="0"></iframe>
Postano: 01 lis 2013, 16:39
Postao/la Ogi
<iframe width="480" height="360" src="//www.youtube.com/embed/ty2q5N3FX-Q?rel=0" frameborder="0"></iframe>
Pogledajte dobro njegovu zemlju

Postano: 04 lis 2013, 23:16
Postao/la Ogi
<iframe width="480" height="360" src="//www.youtube.com/embed/uAMG1Lx15uQ?rel=0" frameborder="0"></iframe>
