Zemljani

u ovom članku iz biovrta pište za malčiranje, među ostalima je dobro i lišće, pa mene zanima da li bi tu spadalo lišće iz šume? jer moja mama ima bašćicu odmah do šume pa da li bi lišće bilo dobro za to i u kojoj mjeri?

nelana je napisao/la:u ovom članku iz biovrta pište za malčiranje, među ostalima je dobro i lišće, pa mene zanima da li bi tu spadalo lišće iz šume? jer moja mama ima bašćicu odmah do šume pa da li bi lišće bilo dobro za to i u kojoj mjeri?

Navodno šumsko lišće čini kompost kiselijim pa vjerojatno i malč zemlju
E sad, da li će to odgovarati njenoj zemlji i vrstama koje uzgaja...
Mislim da ne može pogriješiti sa nekim razumnim količinama, ja bi probao

Mislim da je novi član, Rami, stručnjak za kompost pa možda i o tome zna više

Lišće iz šume je dobar materijal za kompostiranje, samo bi trebalo biti s mješovitog drveća, i po mogućnosti bez lišća hrata i oraha, radi tanina i juglona. I kako Ogi piše, takav je kompost blago kiseli, dakle odličan ra azaleje, rododendrone, bobičasto voće poput jagoda, borovnica i sl. A ako se želi smanjiti kiselost, dodaje se vapno.

Imam livadu prepunu svakakvog bilja, ali uglavnom obične samonikle trave. Tu sam posadio bobičasto voće (nisam nikad preorao tu livadu niti što slično). Imam još jednu livadu nekoliko puta veće površine od prve koju ću sada pokositi, trava je do struka. Sijeno ću koristiti za malčiranje ove prve livade. Nisam nikad to radio.

Što mislite, koliko staviti sijena kako bih spriječio rast korova? Jer mislim da mi je preslabo malčiranje najgora opcija, kad je čisti travnjak mogu barem kositi, ali ako stavim debeli sloj sijena ali ne dovoljno debel, onda ne mogu kositi a imam i dalje problem s korovom. Zato bih radije stavio više nego treba, nego da stavim premalo. Ako stavljam sloj od jedno pola metra (do koljena) mislim da neću imati dovoljno za sve, ali nema veze, odgovara mi i da dio po dio čistim od korova.

Dugoročno, planiram ovdje uspostaviti šumski vrt, pa će prestati potreba za tako intenzivnim malčiranjem, ali do tada sam mislio čistiti pomalo zemlju od korova i kroz sijeno saditi razno korisno bilje koje bi s vremenom trebalo preuzeti prostor. No to je već druga tema, za sada me samo zanima koliko da ja tog sijena stavim kako bih imao čistu površinu sljedećih 2 mjeseca, do sljedeće košnje i novog sloja malča koji ide na ovaj.

Koliko sam čitala po literaturama, ne preporuča se malčirati u debljem sloju od 8 cm, jer tad malč počne gušiti tlo i štetiti prirodnim procesima, ali nisam probala malčirati u debljem sloju, pa ne mogu ništa tvrditi. Sjeno prije stavljanja svakako dobro prosuši

SilveK je napisao/la:A ako se želi smanjiti kiselost, dodaje se vapno.

Nadam se da postoji bolja metoda jer ova mi se ne čini u skladu sa organskim uzgojem

SilveK je napisao/la:Koliko sam čitala po literaturama, ne preporuča se malčirati u debljem sloju od 8 cm, jer tad malč počne gušiti tlo i štetiti prirodnim procesima, ali nisam probala malčirati u debljem sloju, pa ne mogu ništa tvrditi. Sjeno prije stavljanja svakako dobro prosuši

I ja sam to pročitao na više mjesta, ali sam i čitao da postoji tzv. clearance mulch, odnosno debeli sloj malča kojem je funkcija očisititi zemlju za sadnju novih kultura. Navodno je manje štetan za zemlju od prekopavanja, a može biti i da ima neke nedostatke u odnosu na lagani malč. Ja ću pokušati na jednom dijelu, pa ako se ne pokaže dobro neću više.

ogi je napisao/la: Nadam se da postoji bolja metoda jer ova mi se ne čini u skladu sa organskim uzgojem

Mislim da većina bilja bolje podnosi lagano kiselo tlo od lagano lužnatog, osim toga lišće se koristi u kompostu. Koliko znam, ispod crnogoričnih stabala ne raste ništa jer je tlo jako kiselo, ali ispod bjelogoričnih buja život. Ako se poruši stablo u mješovitoj šumi, odmah tu na čistini krene sve živo rasti, jer je dobilo svjetla, znači ne smeta mu što 100 i više godina po zemlji pada lišće.

I ja ću malčirati lišćem na jesen, i ne brinem se previše oko kiselosti tla, ali ja imam šumsko voće kojemu ionako odgovara takav malč.

ogi je napisao/la:

SilveK je napisao/la:A ako se želi smanjiti kiselost, dodaje se vapno.

Nadam se da postoji bolja metoda jer ova mi se ne čini u skladu sa organskim uzgojem

I meni je to nekako bilo odbojno na prvu pomisao, ali vapno je prirodni proizvod, nema tu kemije. A ne treba biti vapno, i drveni pepeo povećava lužnatost, tj smanjuje kiselost

Malč je star 2 mjeseca. Ispočetka je bio oko pola metra debljine, sad je 10-ak cm. Korova gotovo da i nema, sijeno je bilo položeno na livadu koja nije nikad okopana pa mislim da je ovo prilično dobro. Zemlja ispod malča je vlažna, kad gurnem ruku pod sijeno, izvučem blatnu, iako nije kiše bilo mjesec dana.

Još uvijek razmišljam prekriti sve na jesen lišćem, da pripremim za proljetnu sjetvu povrća.

E da, ovo na slici su grm ribiza i višnjica, sađeni proljetos. Nisam ih nikad zalio, a kako stvari stoje, ni neću. Ograda je za kupinu, nadam se da će je druge godine prekriti.

Mislim si nešto, ako malč ostane ovako debeo do proljeća, a ja bih rado da to bude tako, onda ću imati problema sa sijanjem direktno u zemlju. Prvo sam mislio malo razgrnuti malč tu gdje sijem. A opet ne smijem previše, da ne izgubim prednosti koje malč pruža. Pa razmišljam, da sakupim one cjevčice što ostanu kad se potroši vc papir, ubodem ih kroz malč, i ubacim sjemenku u svaku cjevčicu. Tako bih sljedećih dana znao gdje sam sijao, ako označim cjevčice onda znam i što sam sijao na to mjesto, sjemenka je istodobno u hladu i ima svjetlosti, okružena je debelim malčem koji drži vlagu i štiti od korova. To bih isprobao s puzajućim biljkama, poput krastavaca, tikvica, bundevi i sl.

Morati ću ponovno pročitati što piše Ruth Stout, kako ona rješava problem sa sijanjem.

Prije sijanja razmakneš i kad poraste vratiš nazad, nisam probao

ogi je napisao/la:Prije sijanja razmakneš i kad poraste vratiš nazad, nisam probao

Probati ću! I jednu, i drugu, i treću varijantu. Treća bi bila sjetva pomoću duge cijevi. Mislim da sam negdje vidio kako tip tako sije žitarice, ima cijev duljine možda 1,5m, donja strana koso odrezana. Zabije ju u zemlju, ubaci sjeme kroz gornju rupu, izvuče cijev i zabode na sljedeće mjesto. Mislim da ću morati malo preraditi ideju, recimo formirati vrh cijevi poput lijevka. Tako da kad udarim štapom po malču, da ga razmakne, dovoljno da kasnije komadić zemlje ostane izložen suncu.

Nemoj se čuditi što toliko "kemijam", tražim način da u jednom danu posijem parsto kvadrata vrta, i da se biljke uspiju razviti bez zalijevanja, i da nemam okopavanja, plijevljenja itd. Vjerujem da je moguće, samo moram naći najbolji način.

Pošto u mom kraju nema sjena razmišljam se o malčiranju morskim algama.
Ima li netko iskustva?

zizi je napisao/la:Pošto u mom kraju nema sjena razmišljam se o malčiranju morskim algama.

Ne, ali nije li morskim algama prirodno tlo morsko dno? Ne znam da li bi tlu na kopnu (svojim raspadanjem) datle adekvatne hranjive tvari.

Ja bih radije preporučio živi malč nego branje algi i transport do vrta. Znam dasu alge popularno gnojivo, ali ako ih treba prati od soli, pa ako treba potrošiti vrijeme na sakupljanje, prekrivanje tla njima itd. ne izgeda mi baš kao praktično rješenje. S druge strane sijanje lucerke, djeteline, gorušice i sl. može u trenu prekriti zemlju, dobro je pognojiti i održavati vlažnom, čistom od korova, spremnom za sijanje ili sadnju povrća.