Zemljani Zemljani
Košnica puna ljubavi
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Nesanica
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Zdravlje
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
miumiu



Pridružen/a: 18. 09. 2007.
Postovi: 2882
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 16.4.2008. sri. 17:06    Naslov: Citiraj i odgovori

sunlight je napisao/la:
Hm, onaj tko nije patio od nesanice, ne zna kakve su to muke..UH!


Kad sam bila mlađa imala sam problema zaspati navečer. Roštiljala bih se satima prije nego što bi zaspala (do tog AT-a). Ali nikada tako do jutra.
Mislim da si je Ogi sprčkal bioritam neurednim načinom života. Noć bi trebala služiti za spavanje, a vidim da neki redovito briju do jutra u poslu, netu...
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
sunlight



Pridružen/a: 10. 01. 2008.
Postovi: 45

PostPostano: 17.4.2008. čet. 18:29    Naslov: Citiraj i odgovori

Meni ni najuredniji način života i sav trud da ne uzimam stimulanse, ne gledam kasno tv i sl. nisu pomogli. Hm, kažu da je nesanica posljedica i nečeg puno dubljeg, a možda toga nismo svjesni. Nekog unutarnjeg nezadovoljstva.
Uglavnom, tada sam ja živjela u jednom stanu koji je bio u prizemlju (pa čak i malo ispod Very Happy ), u sklopu jedne kuće, na prvi pogled ok, ali tko zna što je sve prolazilo ispod njega. Pa upoznala sam sve moguće beštije koje postoje tipa različitih buba i sl. Znate li za "buba loptice", kako smo ih mi zvali kad smo bili mali? Smile E pa, zna se da one jesu tamo gdje je vlaga, a meni ih je jedan period toliko bilo da sam mislila izluditi, nikad ih se riješiti. Vlaga je vrag i mislim da uvelike, kao i sveukupna negativna energija u tom stanu, utjecala na moju nesanicu. Možda i malo neosvještenog unutarnjeg nezadovoljstva... Very Happy Ma, ljeto je krenulo, ja sam bila više u muvingu, upoznala nove ljude, bila na godišnjem pa sam počela bolje i spavati. A nakon ljeta se preselila....i otad spavam kao beba. zzz.. Smile Nikad nisam skužila koji su konkretno čimbenici utjecali na moje loše višemjesečno spavanje...a bilo ih je vjerovatno više.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12036
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 17.4.2008. čet. 19:17    Naslov: Citiraj i odgovori

sunlight je napisao/la:
Nikad nisam skužila koji su konkretno čimbenici utjecali na moje loše višemjesečno spavanje...a bilo ih je vjerovatno više.

Strah od buba Upitnik
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
sunlight



Pridružen/a: 10. 01. 2008.
Postovi: 45

PostPostano: 17.4.2008. čet. 20:04    Naslov: Citiraj i odgovori

Very Happy Gazdarica mi je rekla da ih moram zavoljeti, nešto kao prijatelje ili sustanare, pa će mi biti sve ok. Ma vidjela bih nju.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
aspalatus



Pridružen/a: 12. 09. 2007.
Postovi: 2575
Lokacija: Split

PostPostano: 18.4.2008. pet. 02:21    Naslov: Citiraj i odgovori

hehe meni su ove bubice tako simpa, uvik se razveselim ka ih spazim negdi..sjecam ih se jos iz djetinstva Very Happy

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
sunlight



Pridružen/a: 10. 01. 2008.
Postovi: 45

PostPostano: 18.4.2008. pet. 13:48    Naslov: Citiraj i odgovori

Da, jesu, simpa su ako ih sretneš jednu,dvije, ali kad te invazija buba loptica svako jutro čeka pred ulaznim vratima, pola njih krepanih, a da o smradu ne govorim....tada više i nisu tako simpa.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12036
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 18.4.2008. pet. 14:44    Naslov: Citiraj i odgovori

Ili u kadi.. Very Happy znoji se
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
sunlight



Pridružen/a: 10. 01. 2008.
Postovi: 45

PostPostano: 18.4.2008. pet. 15:42    Naslov: Citiraj i odgovori

To bi već bio horor film. Sokirani
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Waits



Pridružen/a: 28. 11. 2007.
Postovi: 330
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 18.4.2008. pet. 16:22    Naslov: Citiraj i odgovori

Jooj pa to su bubice loptice...one su mi najdraže bube. Nisu ljigave (barem meni) za razliku od ostalih insekata!
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
sunlight



Pridružen/a: 10. 01. 2008.
Postovi: 45

PostPostano: 18.4.2008. pet. 18:24    Naslov: Citiraj i odgovori

Nisu ljigave, ne, ali nezgodno je kada staneš na njih u mraku...krrrrc...uh! I stvarno smrdeeee.
U to vrijeme i ostale bube sam "zavoljela", ma kad bih naišla na koju, lijepo bih je uljudno uputila van...a neke su imale brzi let u grmlje. Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
miumiu



Pridružen/a: 18. 09. 2007.
Postovi: 2882
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 18.4.2008. pet. 23:00    Naslov: Citiraj i odgovori

Waits je napisao/la:
...one su mi najdraže bube. Nisu ljigave (barem meni) za razliku od ostalih insekata!


Kaj fali vinskim mušicama??? prigovara
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 19.6.2008. čet. 15:49    Naslov: Citiraj i odgovori

čaj od zelene salate odlican lijek protiv nesanice
500g se kuva 5min u 1l vode, ohladi, procedi i zasladi
makrobioticka knjiga Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Phoenix



Pridružen/a: 12. 09. 2007.
Postovi: 533
Lokacija: Samobor

PostPostano: 19.6.2008. čet. 21:33    Naslov: Citiraj i odgovori

nesanica se javlja i kod nedostatka sunca. posjeti sunce, dozvoli da ga upijes, gledaj malo prema suncu kad nije najjace (zalazak ili izlazak) i javi rezultate Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12036
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.8.2008. pon. 21:26    Naslov: Citiraj i odgovori

Higijena spavanja
Nedostatan san ili njegova loša kvaliteta mogu imati vrlo ozbiljne posljedice. Mnoge su studije pokazale da može imati negativno djelovanje na radnu sposobnost i pažnju. Čak i ako se spava samo sat i pol manje nego je potrebno, pažnja je tijekom dana smanjena za otprilike jednu trećinu. Pretjerana pospanost tijekom dana otežava pamćenje, sposobnost razmišljanja i obrade informacija, te doprinosi povećanju rizika od ozljeda na radnom mjestu.

o autoru
Marija Petrovčić, dr.med.
liječnik obiteljske medicine


Koliko je sna čovjeku potrebno?
Što utječe na dobar san?
Preporuke za miran san
Važnost madraca
Što zapravo znači čvrst i tvrd madrac?
Na koji način promjene na leđima ili kralježnici diktiraju izbor madraca?

Koliko je sna čovjeku potrebno?

Iako puno čimbenika utječe na to koliko je sna čovjeku potrebno, uobičajena preporuka je osam sati na noć. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Međutim, individualne potrebe znatno se razlikuju. Nekim ljudima je dosta svega pet i pol sati sna, a ima i onih koji spavaju i do devet i pol sati na noć. Među čimbenicima o kojim ovisi potreba za snom najvažniji su genetsko nasljeđe, higijena spavanja, kvaliteta sna i dnevni ritam.

Potrebno je voditi računa i o čimbenicima koji imaju veliki utjecaj na duljinu i kvalitetu sna, na primjer pušenje, konzumiranje alkohola, intenzivno vježbanje, navike da se u krevetu jede ili gleda televizija, duljina vremena kojeg čovjek provede izložen intenzivnom svjetlu (radeći, recimo, na računalu do kasno u noć), itd. Sve to zajedno određuje koliko sna je potrebno da bi se čovjek probudio svjež i odmoran.

Zanimljivo je spomenuti način na koji je utvrđena potreba za osam sati sna. Klasična studija se sastojala u tome da su istraživači smjestili jednog ispitanika dobrovoljca u prostoriju bez prozora u kojoj je bilo moguće kontrolirati izvor svjetlosti. Svjetlo je bilo upaljeno 16 sati, a ugašeno osam sati, ali ispitanik ga je također mogao paliti i gasiti kada je to želio. Prije provođenja eksperimenta ispitanik je uobičajeno spavao šest i pol sati na noć.

Prve eksperimentalne noći prespavao je osam sati, druge 10, treće 12, a četvrte 14 sati. U sljedećih sedam noći duljina spavanja se polako smanjivala, da bi se zaustavila na osam sati i 13 minuta. Ovaj eksperiment ponavljan je puno puta, u njemu su ispitivane različite grupacije ljudi, ali rezultati su uvijek bili slični, te je tako utvrđena potreba za osam sati sna na noć.

No, kao što je već rečeno, individualne potrebe za snom znatno se razlikuju. Kako, dakle, utvrditi kolika je ta individualna potreba? Prvo treba razmotriti račun na banci, no ovog puta se radi o banci sna, te vidjeti da li postoji neko dugovanje koje je potrebno podmiriti. Tijekom dana s tog računa se skine osam sati, što predstavlja dugovanje. Tijekom noći to se dugovanje podmiri, no ukoliko čovjek spava, na primjer, samo šest i pol sati, dugovanje od sat i pol ostaje nepodmireno. Ukoliko se isto ponovi pet noći uzastopce, izgubljena je cijela jedna noć sna! Tada će biti potrebno nekoliko sljedećih noći da se dugovanje vrati.

Jednostavnim se testom može utvrditi da li netko spava dovoljno ili ne. Počevši od nedjelje treba se suzdržati od konzumiranja alkohola, kofeina i cigareta, te ići spavati otprilike u isto vrijeme svake noći i u sljedećih šest noći spavati bez prekida sedam do osam sati. U subotu ujutro ne treba naviti budilicu, nego nastaviti spavati do spontanog buđenja. Ukoliko se san produlji preko vremena buđenja tijekom prethodnog tjedna, to znači da je vrijeme spavanja bilo nedostatno, odnosno da se stvorilo dugovanje u banci sna.

Što utječe na dobar san?

Kao što je već rečeno, higijena spavanja ima izuzetnu važnost za dobar i kvalitetan san koji će osigurati osjećaj budnosti i svježine tijekom dana. Radi se o postupcima, navikama i čimbenicima okoline koji su od izuzetne važnosti, a na većinu je moguće utjecati.

Četiri su opća područja važna za higijenu spavanja: dnevni ritam, proces starenja, psihološki čimbenici koji izazivaju stres i povećavaju broj buđenja tijekom noći, te uobičajene socijalne ili rekreacijske droge poput nikotina, kofeina i alkohola.

Dnevni ritam je ciklus dana i noći koji traje 24 sata i ima veliki utjecaj na to kada, kako i koliko čovjek spava. Što je dnevni ritam stabilniji, san je bolji. Različiti čimbenici mogu utjecati na promjenu dnevnog ritma, poput spavanja preko dana, vremena kada se ide spavati navečer, vježbanja, te posebno izloženost svjetlu, što uključuje sve od putovanja kroz različite vremenske zone do već prije spomenutog rada na računalu do kasno u noć.

Starenje također igra ulogu u spavanju i higijeni spavanja. Nakon četrdesete godine života dolazi do promjene ritma spavanja, te veće učestalosti noćnog buđenja nego u mladosti. Ta buđenja ne samo da izravno utječu na kvalitetu spavanja, nego i uzajamno djeluju s drugim stanjima koja mogu izazvati buđenja, poput simptoma koji se javljaju nakon konzumiranja alkohola neposredno prije spavanja. Što se čovjek češće budi noću, to je vjerojatnije da će se ujutro probuditi umoran i neispavan.

Psihološki čimbenici koji izazivaju stres, poput rokova i kriza na poslu, ispita ili bračnih nesuglasica, otežavaju padanje u san ili dovode do buđenja tijekom noći. Važno je znati da je potrebno neko vrijeme da se čovjek opusti nakon dnevnih aktivnosti. Ukoliko sve do trenutka kada ide spavati čovjek radi ili razmišlja o onome što mu se dogodilo tijekom proteklog dana ili planira aktivnosti sljedećeg dana, nije moguće jednostavno se "isključiti" i iste sekunde blaženo zaspati.
Vrlo je važno osmisliti neki ritual prije spavanja kojim će se prekinuti veza između sveg onoga što izaziva stres i trenutka kada se ide spavati. To je možda posebno važno kada se radi o djeci. Ritual može trajati od deset minuta do jednog sata, a svrha mu je opuštanje koje se može postići na primjer čitanjem nekog laganog štiva, meditacijom ili toplom kupkom, nakon čega će san sigurno biti bolji. Još jedna važna napomena: gledanje kazaljki ili brojki na satu i slušanje njegovog rada mogu lako dovesti do potpunog razbuđivanja.

Socijalne ili rekreacijske droge poput kofeina, nikotina i alkohola mogu imati veći utjecaj na san nego što je osoba koja ih konzumira toga svjesna. Kofein, koji se u organizmu može zadržati i do 14 sati, povećava broj buđenja tijekom noći, te smanjuje ukupno vrijeme spavanja, što može utjecati na pojavu tjeskobe tijekom dana, te smanjiti radnu sposobnost. Slično djeluje i nikotin, s tom razlikom da u malim količinama nikotin ima sedativno djelovanje, dok u velikim dozama izaziva buđenje tijekom noći.
Alkohol u početku može također imati sedativno djelovanje i olakšati padanje u san, ali tijekom spavanja se razgrađuje i izlučuje iz organizma i izaziva epizode buđenja koje se mogu javljati i dva do tri sata nakon što se alkohol potpuno izlučio. Spavanje je poremećeno, a mogu se javljati i vrlo živi snovi, znojenje i glavobolje. Međutim, posljedice poremećenog sna najviše se osjećaju nakon buđenja koje je popraćeno umorom, pospanošću i mamurlukom.

Preporuke za miran san

# U krevetu ne bi trebalo gledati televiziju, jesti ili raspravljati o emocionalnim pitanjima. On bi trebao služiti isključivo za spavanje i seks. U suprotnom se javljaju asocijacije koje krevet povezuju s drugim aktivnostima i često postaje teško zaspati.

# Za vrijeme spavanja potrebno je prigušiti zvukove i svjetlost, te izbjegavati odviše visoku ili nisku temperaturu. U tome pomaže korištenje čepića za uši, roleta na prozorima i električnog pokrivača, odnosno klima uređaja.

# Svakako je dobro izbjegavati konzumiranje tekućine nakon 20 sati uvečer, što će smanjiti broj buđenja po noći zbog mokrenja.

# Dnevno spavanje se ne preporuča, osim kratkog odmora od 10-15 minuta otprilike osam sati nakon buđenja. Međutim, ljudi koji teško usnu trebali bi u potpunosti izbjegavati dnevno spavanje.

# Ukoliko je potrebno ustati po noći ne treba se izlagati jakoj svjetlosti. Korištenje male noćne lampice bit će dovoljno.

# Nikotin je stimulant i svakako ga ne bi trebalo konzumirati, posebno neposredno pred spavanje ili prilikom buđenja po noći. Cigareta prije spavanja, iako se čini opuštajućom, zapravo to nije.

# Kofein je još jedan stimulant, a nalazi se u kavi, nekim gaziranim sokovima, čaju, čokoladi i različitim lijekovima koji se mogu dobiti bez liječničkog recepta. Kofein bi trebalo izbjegavati barem četiri do šest sati prije spavanja. Međutim, ljudi koji konzumiraju velike količine kofeina moraju paziti da ne smanje njegov unos odviše naglo, jer to može izazvati glavobolje, te tako onemogućiti san.

# Iako alkohol početno smiruje i može olakšati padanje u san, tijekom spavanja on se razgrađuje i izlučuje iz organizma, što često izaziva buđenje, noćne more i znojenje. Dakle, zajedno s nikotinom i kofeinom spada u skupinu koju treba izbjegavati.

# Lagani obrok može olakšati usnivanje, ali konzumiranje velikih količina hrane neposredno prije odlaska u krevet sigurno će loše utjecati na spavanje. Preporuča se izbjegavanje proteina koje je bolje zamijeniti ugljikohidratima ili mliječnim proizvodima. Mlijeko sadrži aminokiselinu L triptofan za koju su istraživanja pokazala da pomaže ljudima da usnu. Dakle obrok mlijeka i keksa (koji ne sadrže čokoladu) dobro će doći, a također je i dobrog okusa.

# Intenzivno vježbanje prije spavanja, posebno kod ljudi koje to razbudi, moglo bi otežati padanje u san. Bolje je vježbati kasno poslije podne, iako istraživanja pokazuju da vježbanje prije spavanja nije toliko loše koliko se nekada mislilo, osim kod ljudi koji se vježbanjem razbude.

# Vrlo često osobe koji imaju kućne ljubimce dopuštaju da životinje spavaju u njihovom krevetu. Međutim, micanje životinje tijekom noći, te moguće alergije na njezinu dlaku, također mogu imati negativan utjecaj na san. Stoga je bolje da kućni ljubimac ipak spava u svojoj košari.

Kao što je već rečeno, higijena spavanja znači određene postupke, navike i čimbenike okoline, a jedan od najvažnijih čimbenika okoline je krevet, odnosno madrac na kojem se spava. Nikada nije dosta govoriti o tome koliko dobar madrac utječe na kvalitetu spavanja, odnosno koliko problema i neugoda može izazvati loš i neprikladan madrac. Jedan od osnovnih simptoma je svakako bol u leđima.

Važnost madraca

Spavanje na mekanom, istrošenom ili odviše čvrstom madracu, te madracu punom uleknuća, može oslabiti mišiće leđa i dovesti do iskrivljenja leđne kralježnice što izaziva bol. Također može pogoršati neku već postojeću ozljedu leđa, pa čak i izazvati novu. Tijelo i kralježnica svakako trebaju prikladnu podlogu za spavanje.

Tvrd i čvrst madrac smatra se najboljim izborom za ljude koji pate od bolova u leđima. Jedno američko istraživanje provedeno 1995. godine pokazalo je da čak 95% ortopeda smatra kako madraci imaju ulogu u borbi protiv bolova u leđima. Veliki broj ortopeda preporuča čvrsti madrac, a neki čak i tvrdi.

Udobno spavanje, bez obzira na to da li čovjek pati od bolova u leđima ili ne, ovisi o brojnim čimbenicima, od anatomskih do čimbenika okoline, od psiholoških stanja do kulturološke pozadine, do razina tolerancije boli. Naime, nisu svi ljudi jednako osjetljivi na podlogu na kojoj spavaju. Liječenje bola u leđima uključuje cijeli niz metoda. Kada je izbor madraca u pitanju svakako treba prihvatiti individualan pristup, ali se i dalje najviše preporučuju čvrsti i tvrdi madraci.

Što zapravo znači čvrst i tvrd madrac?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, a također je teško uspoređivati madrace jednog proizvođača s madracima drugog proizvođača kako bi se utvrdilo koji je bolji s obzirom na tvrdoću, odnosno čvrstoću. Ne postoji numerička ljestvica uz pomoć koje bi se određivala tvrdoća ili čvrstoća madraca, tako da je najbolji ocjenjivač madraca sam čovjek koji na njemu spava.

Sljedeći znakovi govore da madrac nije čvrst:

* Mekana ili uleknuta mjesta na madracu tamo gdje opruge ne pružaju dovoljnu potporu.
* Škriputanje, cviljenje i ostali zvukovi koji ukazuju na to da je madrac istrošen.
* Pukotine ili oštećenja podloge na kojoj madrac leži, a koje oslabljuju potporu.
* Rubovi madraca nisu napeti i čvrsti.
Opća istrošenost materijala od kojeg je madrac sačinjen.


Na koji način promjene na leđima ili kralježnici diktiraju izbor madraca?

Leđa reagiraju na promjene okoline poput bolesti, ozljeda, uvjeta spavanja, itd. Starenjem dolazi do stalnih promjena kralježnice koja gubi koštanu masu, pokretljivost i elastičnost. Leđa također reagiraju na fizičke promjene i promjene u okolini, kao što je spavanje na odviše mekanom ili odviše tvrdom madracu kroz dulje vremensko razdoblje. Madrac treba zamijeniti prosječno svakih osam do deset godina, no ukoliko bol u leđima nikako ne prestaje, odnosno ukoliko dođe do pojave boli koja nije izazvana nekom očitom ozljedom, svakako bi trebalo odmah zamijeniti madrac, bez obzira na to koliko je star.

Očito je da pravilna higijena spavanja može imati izvanredno dobar učinak na kvalitetan san. Čovjek se treba buditi svjež, odmoran, spreman na sve aktivnosti koje dan pred njim nosi. Ukoliko to nije tako, svakako treba razmisliti o životnim navikama i okolini u kojoj se spava, ali treba imati na umu i to da mnogi ljudi godinama pate od poremećaja spavanja da toga nisu ni svjesni, a ti poremećaji smanjuju kvalitetu života, povećavaju rizik za nastanak mnogih oboljenja, otežavaju stanja od kojih ljudi pate, dovode do povećanja incidencije nesreća na poslu i u prometu, itd. Dobar san je od izuzetne važnosti za zdravlje i kvalitetu života, stoga u slučaju problema ili poteškoća sa spavanjem svakako treba potražiti liječnički savjet i pomoć.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12036
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.8.2008. pon. 23:18    Naslov: Citiraj i odgovori

Ljudskom organizmu je san prijeko potreban jer tijelo ne može izdržati neprekidne 24-satne napore. Ali tijelo se nikada sasvim ne isključuje. Za vrijeme sna mozak je izuzetno aktivan.

Postoje dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba su naznačena s karakterističnim fiziološkim promjenama.

NREM čini 75-80% čitavog spavanja u odraslih. To je tzv. ortodoksno spavanje karakterizirano opadanjem metaboličke aktivnosti, krvnog tlaka i broja otkucaja srca. Ortodoksno spavanje možemo dalje podijeliti na dvije faze: lagan ortodoksni san i dubok ortodoksni san. U lakom ortodoksnom snu tijelo tijekom noći do 40 puta promijeni svoj položaj, kako bi se cirkulacija krvi odvijala nesmetano, a mišići ostali pokretni. No u duboku ortodoksnu snu i mišići i mozak su do krajnosti opušteni. Noću, dok spavamo, obično oko pet puta prelazimo iz ortodoksnog u paradoksalni san.

Za paradoksalno spavanje je karakteristično nepravilno disanje i puls, kao i brzo kretanje očiju (REM). REM spavanje slijedi nakon svakog ciklusa NREM spavanja. Većina snova se javlja tijekom REM faze sna. Moguće je da se gore navedeno reprogramiranje odvija upravo tijekom takozvanog paradoksalnog sna (REM).

Eksperimentalno je dokazano da spavači mogu vrlo vjerno opisati svoje snove ukoliko ih probudimo za vrijeme takva spavanja. S druge strane, nakon što mine samo pet minuta od REM spavanja sjećanje na ono što smo sanjali je maglovito, a ako prođe deset minuta ne sjećamo se više ničega. Ljudi koji tvrde da ne sanjaju su oni što se ne bude odmah nakon REM spavanja, već ulaze u novu fazu ortodoksnog spavanja. REM spavanje u prosjeku traje oko 15-20 minuta, zatim slijedi 60-90 minuta ortodoksnog spavanja. Tijekom jedne noći na snove otpada čak dva sata spavanja.

Spavači koji su eksperimentalno bili lišavani REM spavanja, tako što ih se budilo kad god bi ušli u REM fazu, postajali su sve tjeskobniji, razdražljiviji i agresivniji, a teško su se koncentrirali. Neki su imali halucinacije. Kasnije su to nadoknađivali dodatnim i duljim razdobljima spavanja.

Navedeni dokazi navode nas na zaključak da u mozgu postoji sustav koji regulira ponašanje vezano uz porive – glad, spolni nagon, agresivnost, a tijekom sna se obično "prazni". Ako se funkcioniranje toga sustava poremeti, do nekontrolirane REM aktivnosti dolazi u budnu stanju. Očito je da bismo tome mogli pripisati halucinacije koje su neki ispitanici doživljavali nakon što bi bili lišavani sna.

Kvaliteta i kvantiteta sna je određena vremenom kada se odlazi spavati, vremenom od lijeganja do usnivanja, brojem i vremenom buđenja tijekom sna, vremenom konačnog jutarnjeg buđenja te učestalošću i trajanjem dnevnog sna. Potrebno je uzeti u obzir hranu te konzumiranje alkohola prije odlaska na spavanje, fizičku ili mentalnu aktivnost, uzimanje ili izostavljanje lijekova, kofeina i nikotina te također razinu i vrijeme fizičke aktivnosti. I organske bolesti (kardiovaskularne, plućne bolesti, Parkinsonova bolest, druge kronične bolesti) te psihički simptomi (kao što su: depresija, anksioznost, manija i hipomanija) također utječu na kvalitetu sna.

Nekoliko zanimljivosti vezanih uz spavanje i sanjanje

Tumačenje snova
Prvi psiholog koji je snovima posvetio veliku pozornost bio je Sigmund Freud. Po njegovu mišljenju, snovi su izraz – ponekad do krajnosti simboličan – poriva neprihvatljivih našoj svjesnoj, odgovornoj ličnosti. Jedna od njegovih funkcija je, dakle, oslobađanje potisnutih napetosti. Freud je također smatrao da su snovi, obzirom na to da za vrijeme spavanja slabi budnost našeg stražara Superega, naše društvene i moralne svijesti, prilika za ispunjenje potisnutih želja.

Snovi i razlike među spolovima
Godine 1966. dvojica američkih psihologa, Calvin Hall i Robert van de Castle, razvili su metodu praćenja sadržaja snova i primijenili je na ispitivanje snova 100 studenata i 100 studentica koledža. Ustanovili su da se radnja ženskih snova obično odvija u dobro poznatim, zatvorenim prostorima, a muških na nepoznatim mjestima, na otvorenom. Muškarci češće sanjaju o skupinama ljudi, žene o pojedincima koji su im dobro poznati. U muškim snovima prisutnije je nasilje, seks, fizička aktivnost i uspjeh; u ženskim finiji oblici nasilja, više osjećaja i verbalnih aktivnosti.

Neuspjeli snovi
Prema Freudu, noćne more su neuspjeli snovi. Snivač se budi jer su njegove misli tako zastrašujuće, da mora pokrenuti svjesne obrambene mehanizme i staviti ih pod kontrolu. Psihološki gledano, noćne more se razlikuju od noćnih strahova. Prve mogu povećati puls snivača s 64 na oko 80 otkucaja u minuti, dok ga druge mogu povećati čak do 150 otkucaja u minuti. Obično se smatra da su noćni strahovi silni napadaji tjeskobe, a češći su u djece no u odraslih, vjerojatno stoga jer su oni razvili druge mehanizme hvatanja u koštac s tjeskobom.

Spavanje i smrt
Što smo stariji spavamo lošije, a najnovije istraživanje američkog Nacionalnog instituta za starenje je pokazalo da postoji veza između trajanja sna i dužine života. Stariji ljudi koji spavaju više od deset i pol sati ili manje od četiri i pol sata možda spavanju "patološkim snom", što pokazuje da im je zdravlje ugroženo. Ovu povezanost potkrepljuju i dokazi da pojavljivanju bolesti kao što je rak ili srčane smetnje prethodi sklonost nenormalno dugotrajnom, odnosno kratkotrajnom spavanju.

Izvor: Spavanje i sanjanje

psihonet.com
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Zdravlje Vremenska zona: GMT + 02:00.
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8  Sljedeća
Stranica 3 / 8.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan