Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   Pretra¾nikPretra¾nik   ÈlanstvoÈlanstvo   Korisnièke grupeKorisnièke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Celer

 
Zapoèni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> ©titarke
Prethodna tema :: Sljedeæa tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridru¾en/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10862
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 9.3.2008. ned. 17:25    Naslov: Celer Citiraj i odgovori



Opis i porijeklo

Celer je zeljasta dvogodi¹nja biljka s mesnatim vretenastim korijenom i stabljikom. U 17. stoljeæu razvio se iz samoniklog, obiènog ili divljeg celera koji je rastao u europskim moèvarnim pojasevima, ali je uzgojem uspje¹no kultiviran. Danas postoje tri osnovna tipa: bijeli celer, zeleni celer i celer s korijenom nalik na bijelu repu. Uzgajaju se kao zaèinsko bilje, a koriste se kao aromatièni dodaci juhama, salatama, mesnim i drugim jelima.

Povijest celera je duga i zanimljiva. U doba Homera bio je simbol ljepote i veselja, a ubrzo zatim postao je cvijeæe za grob i znaèio je samo suze i ¾alost. Kasnije je u Rimu uzdignut kao simbol pobjede i pobjednièkog slavlja, a njime su se kitile glave pobjednika.

Francuzi, veliki sladokusci, hvalili su ga uzreèicom: "Ne treba se pla¹iti mukotrpnog puta do Rima zbog - ljubavi i celera", a u na¹em narodu postoji izreka: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer". Celer je robustan, podnosi i o¹tru klimu, zato ga se mo¾e nabaviti tijekom èitave godine (bilo iz uzgoja na poljima ili iz staklenika), ali je najbolje kvalitete tijekom ljetnih mjeseci. Dok se veæina najprije sjeti soènih stabljika celera, èesto i rado se u kulinarstvu i u medicinske svrhe upotrebljavaju njegovo li¹æe, korijen i sjemenke.

Sjemenke celera su sitne i smeðe sa svijetlim ¾lijebovima, sna¾nog, aromatiènog i pomalo gorkog okusa.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g celera (korijen s li¹æem) je mala - iznosi 14 kcal / 59 kJ. Od toga je 0,69 % proteina, 2,97 % ugljikohidrata i 0,17 % masti.

Odlièan je izvor vitamina K (29,3 μg, ¹to èini 29 % preporuèenog dnevnog unosa) i dijetalnih vlakana (1,6 g/14 kcal ili 11,5 g/100 kcal, preporuke su 3 g/100 kcal), a ostale potrebne minerale i vitamine sadr¾i u malim kolièinama.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadr¾e vitamine, minerale, proteine i vlakna u kolièini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIÈAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadr¾e vitamine, minerale, proteine i vlakna u kolièini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporuèene dnevne kolièine)

Ljekovitost

Celer koji se uzgaja u vrtovima, za razliku od divljeg, na glasu je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka. Svje¾e stabljike i li¹æe skupljaju se od svibnja do kolovoza, a korijen se iskapa od sredine rujna do sredine studenog. Korijen ima svojstven i aromatièan miris. Ljekovite tvari, kao ¹to su flavonoid apiin, koji ima antioksidativno djelovanje, eterièno ulje i aminokiselina asparagin, nalaze se u korijenu, stabljici i listovima.

Ljekovite tvari najbolje ostaju saèuvane u svje¾e iscijeðenom soku sirovog korijena, listova i stabljike, no preporuèa se ¹to manje listova jer sok èine gorkim. Napitak je odlièan lijek u ranim fazama reumatizma i gihta, a preporuèuje se osobama sklonim debljanju, kao i onima koje pate od nakupina celulita, zbog svog djelovanja na krvotok. Sni¾ava krvni tlak i smanjuje razinu ¹eæera kod dijabetièara. Sok od celera povoljno utjeèe na regulaciju menstruacije. Ukusne juhe i umaci od celerovog korijena mogu biti dio prehrane i kod te¾ih sluèajeva ¹eæerne bolesti. Biljka i korijen celera vrlo su tra¾eni kulinarski zaèin, a juhe i jela od celera pobuðuju apetit i jaèaju otpornost organizma. Sirovi celer je vrlo djelotvoran sastojak prehrane kod ko¾nih oboljenja - sitno se nastru¾u jednaki dijelovi korijena celera i jabuke, dobro se izmije¹aju, a po ¾elji se mogu dodati naribani orasi i ¹eæer. Njegovo se konzumiranje takoðer preporuèuje ljudima koji imaju kamence u bubrezima ili mjehuru jer je djelotvoran diuretik.

Njegovo ljekovito djelovanje oèituje se i u lijeèenju niza oboljenja koja nastaju kao posljedica stresa. Celer mo¾emo iskoristiti i kod astme. U narodnoj medicini se pripremaju bomboni od gusto ukuhanog korijena, uz dodatak neproèi¹æenog ¹eæera, koji smiruju nadra¾aj na ka¹alj. Celer djeluje i kao urinarni antiseptik, djelotovoran je kod bolesti bubrega, poma¾e kod hunjavice, a kod bolesti grla ima protuupalno djelovanje. Poma¾e kod problema probavnog sustava i otklanja lo¹ zadah, a u proljeæe otklanja proljetni umor.

Istra¾ivanja pokazuju da celer posjeduje svojstva za smanjivanje tlaka jer u svom sastavu posjeduje aktivne pthalide koji opu¹taju mi¹iæe arterija i na taj naèin reguliraju krvni tlak. U istra¾ivanjima na ¾ivotinjama celer se pokazao djelotvornim kod sni¾avanja kolesterola. Tijekom osam tjedana hranjenja sokom celera znaèajno je reducirana razina kolesterola, uz poveæano izluèivanje ¾uène kiseline.

Celer sadr¾i komponentu kumarin, koja sprjeèava ¹tetno djelovanje slobodnih radikala, a uz to potièe aktivnost bijelih krvnih stanica, obrambenih mehanizama. Izvrstan je izvor vitamina K, koji povoljno utjeèe na gru¹anje krvi, ¹titi od osteoporoze, sprjeèava ¹tetno oksidativno djelovanje na stanicu. Cjelokupni B-kompleks iz celera potièe izmjenu ugljikohidrata u tijelu, jaèa ¾ivce i mozak, poma¾e rad crijeva, èini i odr¾ava zdravima ko¾u, kosu, oèi i jetru.

Zbog visokog sadr¾aja eteriènih ulja i terpena, celer djeluje antibakterijski i antimikotièki u sluznicama crijeva i mokraænih puteva.

Kupovanje i èuvanje

Celer, luk, mrkva i per¹in su "èetiri mu¹ketira" svake kuhinje. Razlog tome je ¹to se ove biljke koriste u veæini jela, kako onih baznih, kao ¹to su temeljci, juhe i umaci, tako i kod raznih drugih, mesnih i povrtnih jela. U nas æe prva asocijacija na spomen celera biti bijele aromatiène glavice korjenastog povræa. Njegov jednako aromatièan i hrskav srodnik istog naziva, u nas malo poznat i kori¹ten, raste kao nadzemna biljka zelenih stabljika, koje zavr¹avaju perastim listovima.

Pri odabiru celerova korijena njegova te¾ina u ruci mora odgovarati njegovoj velièini, a na dodir mora biti èvrst. Ukoliko na vrhu ima ostatke stabljike, oni moraju izgledati svje¾e, bez tragova su¹enja i truljenja. Jednako tako, izbjegavajte kupnju veæ narezanog i opranog celera u vezici za juhu ili veæ porcioniranog u duæanima jer stajanjem celer gubi boju i vrijedne nutritivne sastojke. Srednje velike glavice celera kvalitetan su izbor za jednostavnu pripremu.

Za stabljiku celera birajte kompaktan sve¾anj stabljika svjetlozelene boje sa zelenim listovima koji izgledaju svje¾e. Svje¾inu stabljike mo¾ete jednostavno utvrditi tako da je na sredini lagano stisnete. Ako je zvuk hrskav, celer je svje¾. Zamijetite li da su na bazi celera odvojene vanjske stabljike, vjerojatno je rijeè o celeru koji stoji du¾e vrijeme.

Celerov korijen èuvajte u odjeljku za povræe hladnjaka i do nekoliko tjedana, dok stabljike celera prije stavljanja u hladnjak odvojite od baze i eventualno maknite one o¹teæene. Isperite ih pod vodom i spremite u plastiènu vreæicu u kojoj mogu stajati 7-10 dana.

Izvor: coolinarika
[Vrh]
Korisnièki profil Po¹alji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Zapoèni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> ©titarke Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne mo¾e¹ otvarati nove teme.
Ne mo¾e¹ odgovarati na postove.
Ne mo¾e¹ ureðivati svoje postove.
Ne mo¾e¹ izbrisati svoje postove.
Ne mo¾e¹ glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Anèica Seèan