Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Batat
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ostalo povrće
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Medo



Pridružen/a: 14. 10. 2007.
Postovi: 1281

PostPostano: 29.9.2011. čet. 11:23    Naslov: Citiraj i odgovori

Drug Mile je napisao/la:
Što je komplicirano, raditi sadnice ?

Baš to.
Princip nije isti kao kod krumpira, dakle samo da staviš gomolj u zemlju i krumpir nikne, nego se baš moraju pripremiti sadnice.
Kako se batat sadi negdje sredinom pa do druge polovice proljeća, sadnice se moraju pripremiti prije toga, a kako je za uzgoj sadnica potrebna optimalna temperatura od 25 C, to je moguće u to doba realizirati jedino u zatvorenom grijanom prostoru.

Evo dva linka gdje je dobro opisan uzgoj batata (s tim što ćemo zanemariti dio gdje se govori o kemiji):
http://www.agrobatat.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4&Itemid=10

http://www.komora.hr/?page=faq,14

Dakle, zaključak bi bio da je uzgoj batata na veliko zahtjevna stvar, jer ili si treba stvoriti uvjete za proizvodnju sadnica ili ih treba kupiti, a jedno i drugo naravno košta. Ja sam prije par godina imao takvu ideju uzgoja, ali sam odustao upravo zbog navedenog.
Ali ako želiš pokušati s nekom malom količinom samo za sebe, želim ti sreću, pa makar i morao kupiti sadnice. Pa ako se na to odlučiš javi kako je ispalo, da vidimo kako to funkcionira u hladnom kraju kao što je Gorski kotar.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10985
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 2.11.2011. sri. 09:01    Naslov: Citiraj i odgovori

Višnjički batat Premda ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir (sweet potato), batat (Ipomoea batatas L.) nema nikakve veze s krumpirom, jer pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae). Riječ je o višegodišnjoj tropskoj i suptropskoj povrtnoj kulturi porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), te mladi listovi i vršci biljke. Industrijska prerada batata uključuje proizvodnju brašna, škroba, alkohola i sirupa. I korijen i vriježe batata koriste se kao životinjska hrana – bilo svježa, bilo za proizvodnju silaže. Ovisno o varijetetu, kojih ima preko 400, batat ima meso bijele, žute ili narančaste boje, a koru bijele, žute, narančaste, crvene ili grimizne boje. Masovno se uzgaja i konzumira u Africi, Aziji i Americi, a odnedavna sve više i u Europi. U Hrvatskoj je batat gotovo posve nepoznat. No, ta bi se slika uskoro trebala promijeniti. Nakon što su na zagrebačkom Agronomskom fakultetu provedena opsežna istraživanja, uzgaja se kao jednogodišnja kultura, a prva komercijalna proizvodnja batata pokrenuta je ove godine na poljoprivredno-turističkom imanju Pustara Višnjica d.o.o. kraj Slatine. Osim što je ukusan, batat je i hranjiv i ljekovit.

Kralj povrtnjaka Prema američkom Centru za znanost u službi javnog interesa (CSPI), od sveg povrća batat sadrži najviše ključnih nutrijenata, više i od toliko hvaljene brokule. On je doslovno riznica antioksidanata, u prvom redu beta-karotena, ali i vitamina C i E.

Od preporučenih dnevnih količina, 150 g pečenog batata sadrži pet puta više vitamina A, polovicu vitamina C i trećinu vitamina E.

Batat je i vrijedan izvor biljnih vlakana, nekoliko vitamina iz skupine B vitamina, mangana, bakra, kalija i željeza, dok ostale nutrijente sadrži barem u minimalnim količinama. Uzme li se u obzir i to da sadrži malo natrija (čija prevelika količina može biti uzrok povišenog krvnog tlaka) i neznatne količine masti, s pravom se može pretpostaviti da batat jamči mnogo više od nekoliko slasnih zalogaja.

100 g pečenog batata ima samo 103 kalorije.

Hrana za dušu i tijelo Samim tim što se protiv najčešćih bolesti modernog čovjeka – kardiovaskularnih bolesti i raka – bori najjačim oružjima, batat zaslužuje ogromno poštovanje. Beta-karoten, kalij, folna kiselina te vitamini B6, C i E snižavaju povišeni krvni tlak i osiguravaju nesmetan protok krvi kroz arterije, dok biljna vlakna štite od kroničnih bolesti srca. Beta-karoten, vitamin C i folna kiselina ujedno su najsnažniji antikancerozni nutrijenti.

Batat pomaže ojačati imunitet opskrbljujući ga željezom te vitaminima A, B6, C i E. S obzirom da su stanice imuniteta posebno osjetljive na oksidativna oštećenja, batat ih doslovno zasipava antioksidantima – beta-karotenom te vitaminima C i E.

Beta-karoten se u jetri pretvara u vitamin A, koji je ključan za zdravlje očiju. Osim što osigurava dobar vid, uključujući noćni, u trećoj životnoj dobi, u kombinaciji s vitaminom C i nekim drugim nutrijentima, dodatno štiti od nastanka sive mrene.

Dobro raspoloženje uvelike ovisi o vitaminu B6 i folnoj kiselini, koji djeluju kao antidepresanti. Osim toga, vitamin B6 stimulira ili smiruje središnji živčani sustav, dok folna kiselina pospješuje pamćenje i ublažava simptome demencije. Vitamin E čak može zaštititi od demencije, a usporava i razvoj Alzheimerove bolesti.

Zahvaljujući vitaminu E, a napose biljnim vlaknima, batat je idealna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2. Batat ima nizak glikemijski indeks, što znači da uzrokuje spori i mali porast razine glukoze u krvi, a smanjuje i otpornost organizma na inzulin. Biljna vlakna mogu i zaštiti od dijabetesa, ali i od gojaznosti, jer produžavaju osjećaj sitosti. Ona također reguliraju lošu probavu, štiteći na taj način od raka debelog crijeva.

Batat je idealan i za sportaše te za osobe koje su izložene fizičkim naporima, jer potrošenu tjelesnu energiju nadoknađuje brže od ijedne druge namirnice. I djeca, koja ne mare za nutritivne vrijednosti, već za okus, mogu bezbrižno uživati u batatu, jer može biti i zdrava grickalica i ukusna slastica.

Jestiv od glave do pete Batat se, kao i krumpir, može kuhati, peći, pirjati, pohati i pržiti. Štoviše, batat u potpunosti može zamijeniti krumpir. Od njega se mogu spraviti juhe, prilozi uz sve vrste mesa i riba, glavna jela, slastice i grickalice; može se umijesiti u okruglice ili pekarske proizvode; ili dodati varivima, složencima, salatama, umacima i dressinzima. Ako se od njega spravlja pire ili ako se peče u pećnici ne treba ga soliti, jer je zbog obilja minerala doslovno slastan. S njegovim se okusom u jelima izvrsno slažu narančin sok, razni sirupi, brandy, smeđi šećer, lješnjaci, bademi, grožđice, češnjak, papar, curry, cimet, muškatni oraščić, đumbir, klinčić, majčina dušica, piment, bosiljak, peršin… Mladi listovi i vršci batata spravljaju se kao špinat, a mogu se umijesiti i u okruglice ili pekarske proizvode. Kora batata također je jestiva, a uz to sadrži dosta biljnih vlakana pa neoguljeni batat treba jesti što češće.

Najčešći načini spravljanja batata

Sirov Operite i ogulite batate. Narežite ih na prutiće ili kriške. Držite prutiće ili kriške u ledeno hladnoj vodi, ili u plastičnoj vrećici s nekoliko kocaka leda 10 minuta. Ocijedite ih i poslužite, ili ih stavite u plastičnu vrećicu i držite u hladnjaku do 4 dana. Sirovi batat možete staviti u dressing za salatu i u razne umake, kao što su umak od pasiranih jabuka i rajčice.

Kuhan na pari U lonac za kuhanje na pari ulijte vode (8 cm od dna posude) i zakuhajte je. Stavite cijele, neoguljene batate u košaricu te ih kuhajte dok ne smekšaju. Batat težak 230 g treba kuhati 40 – 50 minuta. Ako su oguljeni i narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 30-ak minuta.

Kuhan Stavite cijele, oguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, ovisno o njihovoj veličini. Ako su narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 20 minuta. Ili: Stavite cijele, neoguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 35 – 40 minuta, odnosno dok ne budu mekani kad ih probodete nožem. Odmah ih ocijedite, ostavite malo da se ohlade, a potom ogulite.

Pire Stavite cijele, oguljene batate u kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Ocijedite batate. Dodajte malo margarina i propasirajte ih viljuškom za pire ili mikserom.

U mikrovalnoj pećnici Izaberite batate jednake veličine. Operite ih i izbodite viljuškom. Pecite ih na visokoj temperaturi. Na polovici vremena spravljanja okrenite batate na drugu stranu. Izvadite ih iz mikrovalne pećnice, umotajte u aluminijsku foliju i ostavite da tako stoje barem 5 minuta. Vrijeme spravljanja: 1 batat srednje veličine: 3 – 4 minute 2 batata srednje veličine: 5 – 6 minuta 3 batata srednje veličine: 7 – 8 minuta 4 batata srednje veličine: 8 – 9 minuta

Pečen Operite neoguljene batate. Izbodite ih viljuškom na nekoliko mjesta i pecite na 200° C 40 – 50 minuta, odnosno dok ne budu mekani. Ili: Neoguljene batate operite, prerežite na pola i umotajte u aluminijsku foliju. Pecite ih na 200° C oko 30 minuta. Pečene polovice lagano namažite margarinom.

Na žaru Umotajte batate srednje veličine u deblju aluminijsku foliju. Stavite ih na rešetku 12 – 15 cm udaljenu od žara. Pecite ih oko 45 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Vrijeme spravljanja možete skratiti tako da batate kuhate nekoliko minuta prije nego što ih zamotate u foliju te da ih potom zagrnete žarom.

Pržen Ogulite batate i narežite ih na prutiće. Nalijte ulje u široku i duboku posudu i zagrijte ga. Pržite prutiće dok ne dobiju zlatnu boju. Izvadite ih iz ulja i stavite na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.

Čips Zagrijte pećnicu na 185° C. Oguljene batate narežite na vrlo tanke kriške. Lagano namažite svaku stranu kriške maslinovim uljem. Složite kriške na plohu za pečenje. Pecite 15 minuta. Okrenite kriške i pecite ih još 15 minuta, odnosno dok obje strane ne budu pečene. Ili: Ogulite batate i narežite ih na vrlo tanko kriške. Stavite kriške u posudu s ledeno hladnom vodom i ostavite ih da se hlade 60 minuta. Izvadite kriške iz vode i stavite ih na papirnate ručnike da se ocijede. Nalijte ulje u tavu ili fritezu i zagrijte ga. Pržite kriške batata 2 minute, odnosno dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Izvadite kriške iz ulja i stavite ih na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.

KREM JUHA OD BATATA
(za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 700 g batata s narančastim mesom 1 žlica margarina 2 režnja češnjaka, usitnjenog 1 l vode ili povrtnog, kokošjeg ili goveđeg temeljca prstohvat kopra (po želji) 4 žlice vrhnja za kuhanje 1 žličica Vegete 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog sol papar

Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. Rastopite margarin i na njemu lagano popržite češnjak. U kipuću vodu ili temeljac dodajte pire od batata, malo soli i kopar te kuhajte na srednje jakoj vatri 3 – 4 minute. Dodajte vrhnje za kuhanje, Vegetu i malo papra. Kad juha zakipi, kuhajte još 1 minutu. Prije nego što juhu poslužite posipajte peršin.

NAMAZ OD BATATA I PROSA (oko 600 g namaza)

Sastojci: 100 g prosa ½ žlice margarina 1 crveni luk, usitnjen 400 g batata s narančastim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice 3 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice kadulje, sušene 1 žličica slatke mljevene paprike ⅓ žličice ljute mljevene paprike 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 ½ žličica soli

Priprema: Kuhajte proso u pola litre vode s dodatkom 1 žličice soli 15 minuta. Rastopite margarin, dodajte crveni luk i pržite ga dok ne omekša. Dodajte batat i pržite 3 minute. Dodajte češnjak i kadulju te pržite 3 minute. Dodajte mljevenu papriku, pola žličice soli i pržite dok batat ne postane mekan. Istresite u dublju posudu, dodajte proso i peršinov list te štapnim mikserom napravite žitku smjesu. (Sastojke možete propasirati i u multi praktiku.) Poslužite kao namaz, ili kao topao prilog uz meso ili preljev za tjesteninu. Stavite u plastičnu posudu koja se može hermetički zatvoriti i prelijte tankim slojem maslinovog ulja. Namaz možete držati u hladnjaku do 5 dana.

LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 1 pakovanje tijesta za lazanje koje se ne mora kuhati 2 žlice margarina 1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice 350 g svježih bukovača 3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice ružmarina, sušenog 1 žličica kadulje, sušene ½ žličice origana, sušenog (po želji) bešamel umak 5 dl pasirane rajčice 200 g trapista, naribanog sol papar

Priprema: Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu. Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta. Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre. Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade. U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira. Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.

RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)

Sastojci: 3 – 4 žlice ulja 1 crvena paprika, izrezana na kockice 1 žuta paprika, izrezana na kockice 400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice 150 g bukovača, izrezanih na kockice 200 g riže 3 režnja češnjaka, usitnjena 2 lovorova lista 1 dl bijelog vina 5 – 6 dl vode prstohvat kopra, sušenog prstohvat ružmarina, sušenog 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 žličica Vegete sol papar

Priprema: Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute. Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute. Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta. Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana. Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.

http://www.uppt.hr/recepti/glavnajela/batat.htm
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10985
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.12.2011. pon. 12:09    Naslov: Citiraj i odgovori

Sweet potato shows trypsin inhibitor activity. That means it contains an enzyme inhibitor that blocks the action of trypsin, an enzyme that digests proteins. The trypsin inhibitor prevents the digestion of protein. Sweet potatoes with higher protein levels have more of the trypsin inhibitor. This makes raw sweet potato difficult to digest. The trypsin inhibitor is deactivated by cooking.

One way the raw food diet helps people is by supplying food enzymes. Food enzymes do part of the work of digesting the raw food. Enzyme inhibitors increase the amount of work that your body needs to do to digest foods. Enzyme inhibitors force your body to produce more digestive enzymes. This uses up resources that could be used to produce detoxifying enzymes. When animals are regularly fed enzyme inhibitors in research, they become sick. Sweet potato should not be eaten raw.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10985
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 16:06    Naslov: Citiraj i odgovori

Porijeklo i opis biljke

Prema načinu rasta vriježa batata razlikuju se biljke uspravnog i poluuspravnog rasta, te puzajućih kratkih vriježa i puzajućih dugačkih vriježa. Stabljika batata je cilindrična, a njena dužina kao i raspored internodija ovise o klimatskim uvjetima, ali i količini vode i hranjiva u tlu. Ovisno o sorti boja stabljike varira od zelene boje, preko lagane ljubičaste pigmentacije do potpune pigmentacije antocijanom.

Boja lišća može biti zeleno žuta, zelena ili ljubičasto pigmentirana. Oblik i veličina lista variraju u skladu sa sortom. Dužina peteljke se kreće od vrlo kratke do vrlo dugačke. Peteljke također mogu biti zelene ili ljubičasto pigmentirane. Cvatnja batata ovisi o sorti i o uvjetima uzgoja, jer ima sorti koje daju vrlo malo cvjetova, dok neke sorte cvatu obilno. Boja cvijeta batata je svijetlo ljubičasta s tamno ljubičastim proširenjem cvjetne čaške.

Korjenov sustav se sastoji od vlaknastog korijenja koje služi za usvajanje hranjiva i vode, te od lateralnih zadebljalih mesnatih korjenova koji služe za skladištenje produkata fotosinteze. Komercijalni dio batata su zadebljani mesnati korjenovi koje često pogrešno nazivaju gomoljima.
Zadebljali korjenovi se formiraju u zatvorenim ili otvorenim skupinama, a kod nekih sorti su čak potpuno dispergirani.
Oblici korjenova također variraju, pa mogu biti okrugli, okruglo-eliptični, eliptični, ovalni, dugoljasti, dugoljasto-eliptični itd.

Boja pokožice zadebljalih korjenova može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ružičasta, ljubičasta, crvena i slično. Boja mesa može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ljubičasta i crvena.
Proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj

U svijetu se proizvodi na oko 10 milijuna ha, a najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu s prosječnim prinosom od 15 t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha, a jedini veći proizvođači su Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20 t/ha.

U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih desetgodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, ove je godine posađeno oko 50 ha, a prema pokazanom interesu za uzgoj i realnim predviđanjima, moguće je iduće godine očekivati i do 500 ha pod batatom, koji će se onda moći naći na hrvatskim tržnicama i u većim trgovačkim lancima u dovoljnim količinama.

Treba odmah napomenuti da se batat na engleskom govornom području naziva sweet potato što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Izvor: Gospodarski list
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
prima



Pridružen/a: 27. 10. 2010.
Postovi: 56

PostPostano: 29.5.2012. uto. 07:09    Naslov: Citiraj i odgovori

prima je napisao/la:
ja imam 11 sadnica u vrtu i super izgledaju, moje pužu po tlu i ukorjenjuju se, kad obavim berbu-mogu podnijeti izvještaj, jesu li čitavo vrijeme samo bile dekoracija, ili ćemo i pojesti nešto Smile
za eksperiment, mogu ostaviti par gomolja u zemlji, da vidim hoće li preživjeti zimu i proklijati u proljeće.


ovo je bilo lani, sad update:
urod bilo onako, ništa posebno, kad bi ekonomizirali, jedva pokrio cijenu sadnica ( kod mene su skupe).
batat je lako čuvati,otkrila sam,jako dugo mi je trajao taj batat, držala sam ga u negrijanoj sobi, nikakve znakove starenja nije pokazivao, čini mi se da bi čitavu zimu tako - ali smo ga pojeli Very Happy

niknule dvije biljčice (ostavila sam par gomolja u zemlji )
zima je bila grda - ovako hladno nije bilo od 1954. a batat niknuo skace od srece
[/b]
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 2.6.2012. sub. 10:04    Naslov: Citiraj i odgovori

Ja sam jedan batat stavio u vodu, pustio žile ali još nema grančica koje bih mogao posaditi. Možda je malo i kasno za sadnju batata?

Veseli me da ti je prezimio, možda budem i ja probao.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
prima



Pridružen/a: 27. 10. 2010.
Postovi: 56

PostPostano: 2.6.2012. sub. 11:11    Naslov: Citiraj i odgovori

žile? jesi siguran?

meni je lani jedan kupljeni u trgovini počeo puštati klice ( vrlo slično klicama na krumpiru), i nisam čekala da poraste veliko pa da mogu odvojiti sadnicu, nego sam čitav batat s klicom stavila u zemlju. normalno je rastao i na kraju se nije razlikovao od onih koje sam kupila kao sadnice.
mislim da još nije kasno za sadnju. ja barem planiram kupiti još sadnicu dvije i ubosti.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 2.6.2012. sub. 13:24    Naslov: Citiraj i odgovori

Da, žile, kao kad stavim grančicu nečega u vodu. Nema klica. Možda sam pogriješio što sam stavio cijeli batat, poslje sam vidio da ga ljudi prerežu. Kasnije sam ga prerezao, sad je tako u vodi, ali još nema klica.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 5.6.2012. uto. 18:02    Naslov: Citiraj i odgovori

Mislim da se pojavljuju i klice. Na jednom mjestu sigurno, klica oko 5mm duga, a mislim da izbija i na još jednom.

skace od srece
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 23.6.2012. sub. 00:48    Naslov: Citiraj i odgovori

Imam puno klica iz jednog "krumpira", 7-8 ih je preko 15 cm. Ove veće su i dobro zakorijenjene, znači iz krumpira izrasla klica ravno gore u zrak, puna lišća, a pri dnu svake klice puno debelih korijena.

To ću sad otkinuti i posaditi. Nadam se da će se uhvatiti i raširiti, a sve ovo samo zato što su Primi prezimjele biljke. Volio bih probati hoće li i meni, to bi bio spas dane moram ovo stalno raditi. Ali nije ni strašno, baš je super ova čaša s vodom na stolu u dnevnom, u kojoj pliva krumpir i puno prolistalih klica Smile Još da procvjeta smijeh1
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
prima



Pridružen/a: 27. 10. 2010.
Postovi: 56

PostPostano: 1.7.2012. ned. 08:49    Naslov: Citiraj i odgovori

evo da javim da ne moraš imati vodu Smile

dok smo bili na moru, svi batati mi proklijali, iz najjače klice i listići već izišli.
Sad sam to sve posadila, iako se pitam je li već prekasno. još jedan batat ekperiment Cool
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 4.9.2013. sri. 15:05    Naslov: Citiraj i odgovori

batat (samo radi lišća) kazu da se moze uzgajat i u vazi s vodom na prozoru, nisam još probal al budem
http://forums2.gardenweb.com/forums/load/cornucop/msg031119081435.html
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10985
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 4.9.2013. sri. 15:54    Naslov: Citiraj i odgovori

Lišće za jelo? Ajde javi palac
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10985
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 30.10.2013. sri. 14:55    Naslov: Citiraj i odgovori

Danas sam ponovo probao batat od Severa
Kuhao sam ga na pari, oguljenog i narezanog na kolutiće
Meni je on presladak i nekako suh

Nije ni čudno kad se usporedi količina jednostavnih šećera sa krumpirom:

http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/2668/2
http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/2556/2
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 541
Lokacija: ZG

PostPostano: 31.10.2013. čet. 11:09    Naslov: Citiraj i odgovori

Ono što ja vidim je da batat ima puno više nutrijenata od krumpira (usporedi malo vitamine i minerale). Meni je jako fin, a uvijek stavljam puno maslinovog ulja po batatu pa mi možda zbog toga nikad nije suh. Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ostalo povrće Vremenska zona: GMT + 02:00.
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
Stranica 4 / 5.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan