 |
Zemljani Košnica puna ljubavi
|
Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Medo

Pridružen/a: 14. 10. 2007. Postovi: 1281
|
Postano: 18.6.2011. sub. 10:05 Naslov: |
|
|
Luna je napisao/la: | Gdje se solanin nalazi kod patliđana? |
Ni kao kuhanog ga nikad nisam volio jesti, a čitajući razne siteove zaključujem da se nalazi u plodu, osobito što je plod stariji to ga više ima.
Tako da ga ja ne bih planirao kao dio sirove prehrane. |
|
[Vrh] |
|
 |
Luna

Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 4210
|
Postano: 18.6.2011. sub. 14:23 Naslov: |
|
|
Medo je napisao/la: | Luna je napisao/la: | Gdje se solanin nalazi kod patliđana? |
Ni kao kuhanog ga nikad nisam volio jesti, a čitajući razne siteove zaključujem da se nalazi u plodu, osobito što je plod stariji to ga više ima.
Tako da ga ja ne bih planirao kao dio sirove prehrane. |
Hvala na informaciji. Ja sam ga jela sirovog u nekoliko navrata. Poslije toga sam osjećala neku nespecifičnu težinu/toplinu, ali sam mislila da je od nekog začina. Moguće da je onda bila riječ o solaninu. |
|
[Vrh] |
|
 |
ogi Site Admin

Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12871 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 18.6.2011. sub. 14:56 Naslov: |
|
|
Solanin je toksični glikoalkaloid iz biljki porodice Solanaceae (krumpir, rajčica, patlidžan) koji može hiti uzrokom otrovanja. Za razliku od mnogih drugih otrova u hrani, vrlo je stabilan pa se kuhanjem ne može u potpunosti razložiti. Podnošljivost solanina varira, ali se smatra da doza od 200 mg (2,8 mg/kg tjelesne težine) može izazvati akutno otrovanje. Solanin blokira enzim kolinesterazu, što je vrlo slično načinu djelovanja nekih bojnih otrova i insekticida.
http://www.coolinarika.com/magazin/prehrambeni-rjecnik/s/solanin/
Mesnati dio patlidžana sadrži dosta solanina, gorke glikol-alkoloidne supstancije, što su plodovi stariji, sadržaj solanina je veći, stoga nisu za jelo zbog svoje gorkosti.
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/21/voce.htm |
|
[Vrh] |
|
 |
ogi Site Admin

Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12871 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
 |
Medo

Pridružen/a: 14. 10. 2007. Postovi: 1281
|
Postano: 18.6.2011. sub. 22:52 Naslov: |
|
|
1. Na što se odnosi ovo "nezreli"? Da li samo na bambusove izdanke ili i na batat?
2. Što se tiče cijanidnih spojeva, sadrže ih i koštice voća o čemu smo također negdje pričali na ovom forumu, ja redovito već godinama zdrobim sjemenke voća, najčešće jabuka, pa mi nije ništa, drugo bi bilo kad bih pojeo kilu koštica. To je fizički nemoguće, isto kao što je fizički nemoguće pojesti neku enormnu količinu batata pa da bi se moglo govoriti o nekakvom riziku trovanja, čak i pod pretpostavkom da je ovo gore točno.
Osim toga, u nekim alternativnim krugovima govori se o tim cijanidima kao sastojku službeno (još) nepriznatog vitamina B17 (laetril) u kontekstu neutraliziranja potencijalno malignih stanica u organizmu, tako da možda taj otrov ima i pozitivne učinke.
3. Sve što se objavi u 24 sata treba uzeti s rezervom, bilo o kojoj temi da se radi, držim da su oni tiskovina s dosta naglašenim senzacionalističkim pristupom.
4. Mislim da generalno previše brijemo razglabajući o (ne)štetnosti pojedinih namirnica, trebali bismo možda više razvijati instinkt koji je kod nas ljudi otupio, za razliku od životinja koje nemaju nikakva znanja iz nutricionizma pa opet znaju koja hrana im je dobra i potrebna i ne vjerujem da se jako često prevare i otruju. |
|
[Vrh] |
|
 |
Drug Mile

Pridružen/a: 02. 06. 2011. Postovi: 352 Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
Postano: 18.6.2011. sub. 23:05 Naslov: |
|
|
Medo je napisao/la: |
4. Mislim da generalno previše brijemo razglabajući o (ne)štetnosti pojedinih namirnica, trebali bismo možda više razvijati instinkt koji je kod nas ljudi otupio, za razliku od životinja koje nemaju nikakva znanja iz nutricionizma pa opet znaju koja hrana im je dobra i potrebna i ne vjerujem da se jako često prevare i otruju. |
"Stručnjaci" se ne mogu složiti prijeti li Zemlji globalno zatopljenje ili ledeno doba, a radi se samo o perspektivi iz koje se gleda povijest temperature na Zemlji, tako da s deeebelom rezervom treba uzeti kada samo tako objave da je nešto štetno. Pogotovo u vrijeme kada svijetom upravljaju oni kojima je u interesu imati populaciju ovisnu o ljekovima.
Meni osobno patliđan nije privlačan sirov, probao sam ga kao i mnogo drugo povrće, i mnogo povrće jedem sirovo ali patliđan ne. Štogod netko rekao o jestivosti, meni ne odgovara. A batat ću svakako probati sirov, do sad sam ga jeo jedino u krem juhi. |
|
[Vrh] |
|
 |
ogi Site Admin

Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12871 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 18.6.2011. sub. 23:13 Naslov: |
|
|
Ne znam da li se "nezreli" odnosi i na batat
Čini se da svaka vrsta ima za nas neke opasne sastojke, sve ovisi o količini i načinu pripreme
Treba slušati instinkt ali i znanost, narod, vlastito tijelo, iskustvo, logiku... |
|
[Vrh] |
|
 |
ogi Site Admin

Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12871 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 18.6.2011. sub. 23:21 Naslov: |
|
|
Drug Mile je napisao/la: |
Meni osobno patliđan nije privlačan sirov, probao sam ga kao i mnogo drugo povrće, i mnogo povrće jedem sirovo ali patliđan ne. Štogod netko rekao o jestivosti, meni ne odgovara. |
Ja na primjer sirovu repu mogu jesti puno više od sirove povrtnice ili cikle
Kasnije sam saznao da je sirova povrtnica u većim količinama jako opasna
Očito unutarnji glas dobro šljaka
Naravno, to ne vrijedi za umjetne tvorevine poput slatkiša
Medo, jesi se skinuo sa napolitanki?  |
|
[Vrh] |
|
 |
Medo

Pridružen/a: 14. 10. 2007. Postovi: 1281
|
Postano: 18.6.2011. sub. 23:27 Naslov: |
|
|
ogi je napisao/la: | Treba slušati instinkt ali i znanost, narod, vlastito tijelo, iskustvo, logiku... |
Naravno, nitko ne kaže da treba ignorirati opće poznate spoznaje, tako sigurno nećemo ići jesti zelenu pupavku, velebije i druge dokazano otrovne biljke, kao što nećemo ići skakati s nebodera da provjerimo da li funkcionira sila gravitacije. |
|
[Vrh] |
|
 |
Drug Mile

Pridružen/a: 02. 06. 2011. Postovi: 352 Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
Postano: 7.9.2011. sri. 13:42 Naslov: |
|
|
Čitam malo o batatu i izgleda mi kao baš zgodna biljka za uzgoj u mom "vrtu bez motike". Samo informacije koje nalazim su dosta kontradiktorne. Negdje piše da je penjačica. Drugdje da puzi po tlu i ukorjenjuje se gdje stigne. Negdje da je jednogodišnja, drugdje da je višegodišnja biljka. To vjerojatno sve ovisi o klimi i načinu uzgoja.
Mene konkretno zanima sljedeće, što i kada napraviti da ga uzgojim? Čitam da treba gomolj presjeći, namočiti da pusti žile, pa te žile otkinuti i posaditi u vrt. Što se s biljkom događa tijekom oštre zime? Umire, ili gomolj preživi? Odgovara mi i jedno i drugo, samo moram znati prije nego posadim, da tražim trajno mjesto ili ne moram.
Ako bih sadio na proljeće, što moram napraviti ove jeseni? Već sada raditi sadnice pa držati u toplom do proljeća? Medo, imaš li ti kakvu sortu otporniju na zime? Znam da je tropska biljka, pa je ovo možda long shot. |
|
[Vrh] |
|
 |
prima
Pridružen/a: 27. 10. 2010. Postovi: 56
|
Postano: 10.9.2011. sub. 10:31 Naslov: |
|
|
Drug Mile je napisao/la: |
Mene konkretno zanima sljedeće, što i kada napraviti da ga uzgojim? Čitam da treba gomolj presjeći, namočiti da pusti žile, pa te žile otkinuti i posaditi u vrt. Što se s biljkom događa tijekom oštre zime? Umire, ili gomolj preživi? Odgovara mi i jedno i drugo, samo moram znati prije nego posadim, da tražim trajno mjesto ili ne moram.
Ako bih sadio na proljeće, što moram napraviti ove jeseni? Već sada raditi sadnice pa držati u toplom do proljeća? Medo, imaš li ti kakvu sortu otporniju na zime? Znam da je tropska biljka, pa je ovo možda long shot. |
ako ćeš bez motike, onda sad malčiraj tlo.
u veljači je dobro vrijeme za startati sa uzgojem sadnica ( staviti gomolje pod zemlju u nekom sanduku) , a travanj-svibanj za sadnju u tlo.(imaš i za kupiti gotovih sadnica)
sad može li to kod nas funkcionirati kao višegodišnja, neznam, ja imam 11 sadnica u vrtu i super izgledaju, moje pužu po tlu i ukorjenjuju se, kad obavim berbu-mogu podnijeti izvještaj, jesu li čitavo vrijeme samo bile dekoracija, ili ćemo i pojesti nešto
za eksperiment, mogu ostaviti par gomolja u zemlji, da vidim hoće li preživjeti zimu i proklijati u proljeće.
na nekom forumu sam pročitala da jako privlače voluharice, do te mjere da mogu poslužiti kao obrana krumpira i drugih sorti od napada voluharica, dok ima batata - ostalo ne diraju. |
|
[Vrh] |
|
 |
Drug Mile

Pridružen/a: 02. 06. 2011. Postovi: 352 Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
Postano: 11.9.2011. ned. 11:44 Naslov: |
|
|
Hvala, meni bi bilo zanimljivo znati može li, i u kojim uvjetima, batat preživjeti zimu na kontinentu. Možda pod debelim malčem. Ajde molim te, ako nije teško, ostavi koji gomolj u zemlji pa da na proljeće vidimo.
Ok, ja ću malčirati još ove jeseni, da mi se tlo dobro spremi za proljeće, a onda vjerojatno na proljeće sadim i sijem gdje što stignem.
Voluharice imam, pokušati ću privući kakvu sovu u vrt. |
|
[Vrh] |
|
 |
SilveK

Pridružen/a: 04. 03. 2010. Postovi: 353 Lokacija: Čakovec
|
Postano: 13.9.2011. uto. 10:13 Naslov: |
|
|
Ja sam ga ostavila prošle zime vani, nije opet niknuo na proljeće....sad možda sui za to odgovorne voluharice, zima, ili možda oboje. |
|
[Vrh] |
|
 |
Medo

Pridružen/a: 14. 10. 2007. Postovi: 1281
|
Postano: 25.9.2011. ned. 21:02 Naslov: |
|
|
Drug Mile je napisao/la: | Medo, imaš li ti kakvu sortu otporniju na zime? Znam da je tropska biljka, pa je ovo možda long shot. | Nisam se do sada ozbiljno bavio s batatom, ali generalno mogu reći kako je poanta upravo u tome da se radi o (sup)tropskoj biljci, koja koliko sam čuo u svojoj postojbini bez problema trajno stoji u zemlji cijelu godinu i tamo je to višegodišnja biljka, inače mu šteti svaka temperatura ispod 10-ak C, dakle ne samo da bi mu u ovim krajevima samo na kontinentu smetala niska temperatura, već čak i u Dalmaciji gdje su po zimi temperature redovito jednoznamenkaste.
Prema tome, kod nas ga definitivno treba tretirati kao jednogodišnju kulturu, i onda to dobro funkcionira. Naravno, onome tko ima volje baviti se s dosta kompliciranom procedurom uzgoja.  |
|
[Vrh] |
|
 |
Drug Mile

Pridružen/a: 02. 06. 2011. Postovi: 352 Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
Postano: 26.9.2011. pon. 12:45 Naslov: |
|
|
Medo je napisao/la: | Naravno, onome tko ima volje baviti se s dosta kompliciranom procedurom uzgoja.  |
Ovo mi ne zvuči baš privlačno. Što je komplicirano, raditi sadnice ili održati biljku na životu nakon što se posadi? Ili povaditi korjenje a da se ne ošteti? Do sad sam pročitao kritiku jedino na vrlo teško strojno vađenje, što je recimo puno lakše kod krumpira. Ali strojna obrada i plantažni uzgoj me baš ne zanimaju, ja bih ga onako zasadio tu i tamo, gdje vidim kakvu rupu u vrtu, pa kasnije iščeprkao koliko mi taj dan treba za obrok. Može li to tako? |
|
[Vrh] |
|
 |
|
|
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
|
|