"Nazivi su joj i brosnica, borovnika, bornica, crna jagoda, borovnjača, divlja mrča, crna borovnica. Borovnica raste kao nizak žbun, sa sitnim bobicama tamoplave boje, veličine zrna graška. Raste uglavnom u brdskim krajevima, u listopadnim i crnogoričnim šumama. Ne smije se zamijeniti s borovnicom. Koriste se plod i list. Svježi plod borovnice izvanrednog je okusa, idealan za jelo u svježem stanju. Izuzetne je biološke vrijednosti. U 100 grama ploda borovnice ima 85% vode, 0,5 grama bjelančevina, 0,6 grama biljnih ulja s višestruko nezasićenim masnim kiselinama te 14,5 grama ugljikohidrata, pektina, organskih kiselina i tanina od 5-10%. Energetska vrijednost je 234 kJ (56 kcal). Od vitamina sadrži 130 µg karotina, vitamina C 22 mg i manje količine vitamina grupe B. Od minerala sadrži 65 mg kalija, 10 mg kalcija, 9 mg fosfora te magnezij, željezo, bakar, cink i mangan. Tamnoplava boja soka i vina borovnice pripisuje se prisustvu antocijanskih heterozida, koji djeluju na poboljšanje vida. Koristi se svježa i sušena te sokovi, želei, kompoti, marmelada, džem, vino. List borovnice sadrži tanine, glikozide, flavone i dr. U narodnoj medicini sušeni plodovi i čaj koriste se protiv proljeva, upale ždrijela i sluznice usne šupljine, afti i protiv šećerne bolesti.
Čaj - 3 dcl kipuće vode prelije se preko 2 žlice suhih listova i kuha 10 minuta, pusti da kratko odstoji, procijedi i pije 2-3 puta na dan po jedna šalica. Taj čaj koristi se i za obloge. "
Opis i uzgoj
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima.
Borovnica je listopadni grm visine do 50 cm koji raste na kiselim tlima naših brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Najveći svjetski uzgajivač su SAD (75% ukupne svjetske proizvodnje odnosi se na Sjevernu Ameriku). Za uzgoj borovnica potrebno je osigurati zemljište s kiselim tlom (ukoliko nije takvo, potrebno je dodati piljevinu ili iverje vazdazelenog drveća), s dovoljno sunca i vlage te zaštite od vjetra i 2500 dvogodišnjih sadnica po hektaru.
Energetska i nutritivna vrijednost
Borovnice sadrže u 100 g oko 84% vode, 0,74 g bjelančevina, 14,49 g ugljikohidrata, 0,33 g masti i 2,4 g dijetalnih vlakana. Energetska vrijednost iznosi 57 kcal ili 238 kJ na 100 g.
Odličan su izvor vitamina C, pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Osim toga, uzimanje velikih količina vitamina C u obliku suplementa može prouzročiti probavne smetnje pa je stoga bolje uzimati hranu bogatu C vitaminom. Od minerala bogate su kalijem, kalcijem i fosforom.
Ljekovitost
Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Namirnice bogate antioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvožilnog sustava.
Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Vitamin C iz hrane djeluje kao snažni antioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici. Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.
Osim plodova i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose (utrljavanjem u vlasište), ali i kod pripreme obloga.
Kupovanje i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je "magličasta". "Magličavost" površine znak je da su borovnice svježe. Ako su svježe i neoštećene, prilikom potresanja će se slobodno kotrljati. Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda i dr.).
U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije stavljanja u hladnjak uklonite zgnječene ili pljesnive bobice, ali ih nikako nemojte prati. Višak borovnica možete i zamrznuti. Bobice rasporedite na pladanj, a potom ih stavite u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjestite ih u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice možete čuvati 10-12 mjeseci.
Priprema jela s borovnicama
Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti upijajućim ubrusom ili krpom.
Zamrznute borovnice ostavite da se odmrzavaju na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije nego što ih stavljate u jela koja se ne moraju kuhati, a ukoliko ih dodajete jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne morate odmrzavati, nego ih dodajte zamrznute i samo produljite vrijeme kuhanja za nekoliko minuta.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13035 Lokacija: Zagreb
Postano: 20.7.2008. ned. 01:01 Naslov:
Kazu:
"Pokušali smo uništavati voluharice zatrovanim mamcima. To je zahtjevan posao jer mamac treba postaviti u zemlju i natkriti. U prvom pokušaju utrošili smo oko hiljadu mamaca koje su voluharice uglavnom nagrizle, ali ih je nove sezone opet bilo kao da se ništa nije desilo."
"Pokušali smo uništavati voluharice zatrovanim mamcima. To je zahtjevan posao jer mamac treba postaviti u zemlju i natkriti. U prvom pokušaju utrošili smo oko hiljadu mamaca koje su voluharice uglavnom nagrizle, ali ih je nove sezone opet bilo kao da se ništa nije desilo."
Pa nema sanse da kupim nesto od njih!
Kažu u nastavku:
"Odustali smo od uništavanja voluharica, a problem smo riješili u suživotu s njima. Došli smo do saznanja da odraslom grmu više ne mogu naštetiti jer korijen postaje tako snažan da mu rovanje voluharica više ne smeta. Treba znači pronaći načina kako da grm preživi prve tri četri godine. Rješenje smo našli tako da sadnicu borovnice koja je uglavnom u kontejneru posadimo u žičani pleteni koš s okom od 13 mm. Kroz taj otvor korjenje se može nesmetano širiti, a voluharica ne može do korjena, jer joj smeta žičana mreža. Nakon nekoliko godina žičani koš istrune, a grm se ojača pa mu voluharice više ne smetaju."
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13035 Lokacija: Zagreb
Postano: 10.7.2011. ned. 02:45 Naslov:
SilveK je napisao/la:
Kod uzgoja borovnice bitno je borovnicama osigurati kiselo tlo i dovoljno vlage, a vole i malo sjene tokom dana, nešto slično prirodnim uvjetima.
Malčiram ih iglicama bora i piljevinom da im osiguram dosta vlage i kiselo tlo.
Imam par grmića koje sam zasadila pred tri godine, prve sam godine pojela tek par bobica, slijedeće je već bilo više...veselim im se i ove godine
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
FAQ
Pretražnik
Članstvo
Korisničke grupe
Registracija
Profil
Privatne poruke
Login
