Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Salata

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Glavočike
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 18.6.2011. sub. 17:21    Naslov: Salata Citiraj i odgovori



Zelena salata: http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/2477/2

Crvena salata: http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/7361/2

Salata je lisnato povrće, skoro neizostavni dio dnevnog obroka. Kako praktički 95 % salate čini voda, to je i njezina energetska vrijednost sukladna tome i iznosi oko 65 kJ/100 g. No to nikako ne umanjuje njezinu hranjivu vrijednost, jer obiluje dragocjenim mineralima i vitaminima.

Od mineralnih tvari najviše ima kalcija, željeza i magnezija a od mikroelemenata joda, mangana, bakra, kobalta, nikla i silicija. Od vitamina sadrži najviše vitamina C (24 mg/100 g) pa karotina, gotovo sve vitamine B grupe te vitamin E. Najvredniji ljekoviti sastojak salate je njezin mliječni sok koji sadrži tvar laktukarij, koji ublažava boli, smiruje i osigurava miran san.

Postoji bezbroj sorti koje dijelimo po obliku rozete, po obliku lista, po boji, po strukturi lista, po klimatskim zahtjevima i sl.

Salata je biljka skromnih zahtjeva na toplini. Klije već na temperaturi od 3,5oC. Kod temperatura tla iznad 20oC klijavost je znatno umanjena. Kako bi se u ljetnim mjesecima izbjeglo smanjeno klijanje, treba sjeme u prohladnoj prostoriji prednaklijati.

Sije se 4 - 5 tjedana prije presađivanja. Presađuje se kada su razvijene 4 - 6 lista, na istu dubinu, na kojoj je presadnica izrasla. Presađivati je najbolje pred večer u navlaženu zemlju.

Nakon presađivanja potrebno je presadnice zalijevati.

Kako je salata samooplpdna, može se na vrtu spremati sjeme više sorti salate, time da biljke nisu baš jedna pokraj druge. Kod temperatura iznad 20oC i produljenog dnevnog osvjetljenja počne se razvijati cvjetna stabljika., koja naraste i do metar visine. Sjeme je zrelo kada se na oko 50% cvjetića pojave bijeli papusi. Stabljika se ujutro odreže i osuši u prozračnoj prostoriji. Kada je sjeme suho, se oruni, prosije, provjetri i spremi u papirnatu vrećicu.

Od jedne biljke može se dobiti do 5 g. sjemena, što iznosi oko 4 - 5 tisuća sjemenki.

Bijelu trulež salate izazivaju dvije vrste gljivica, koje napadnu salatu najčešće prije tehnološke zrelosti. Askospore prodiru u korijen biljke. Korjenov vrat polako trune, a glavica salate lako se odvaja od korijena. Preventivna zaštita je široki plodored. Uspješno se može ova bolest suzbijati fungicidima i to u tijeku vegetacije kada biljka razvije 4 - 5 listova. Upotrebljavaju se "Ronilan", "Kidan" i "Teldor SC 500".

Maslenke:
Atrakcija: Glavice su ispupčene, srednje veličine i čvrste. Vanjski listovi su sivo-zelene boje a unutarnji žutozeleni.

Casard: Rozeta joj je srednje veličine i malo produženih čvrstih glavica. Unutarnji listovi su blijedo zelene boje. Listovi su glatki i sjajni.

Četiri godišnja doba: Glavice su joj dosta velike tamno zelenog lišća sa crvenim rubovima. Sije se od početka marta pa do kraja oktobra na dubinu od 0,5 cm. Kada narastu 4 lista se presađuje na razmak 25 x 40 cm. Temperatura klijanja min. 10oC. Traži sunčani položaj. Naraste do 30 cm. Dozrijeva od maja pa do prvih mrazeva. Odlična!

Majska kraljica: Tvori srednje krupne loptaste glavice, mase 100 - 120 g. Listovi su slabo naborani sa crvenkastim obrubom. Dosta lako odlazi u cvat.

Nansen: Je zimska sorta sa srednje krupnim glavicama svijetlo-zelene boje. Veoma je otporna na niske temperature.

Zimska rjavka: Tvori velike glavice sa velikim mekim listovima crvenkasto-smeđkaste boje. Otporna je na niske temperature.

Kristalke:
Fortunas: Holandski uzgajivači uspjeli su uzgojiti kristalku, koju više ne napada salatna lisna uš (Nasonovia ribisnigri), koja se nastani u samoj glavici, pa se je ne može uništavati, a prouzrokuje trulež glavice. Napadaju ju još druge lisne uši, no te nisu opasne, jer se zadržavaju samo na vanjskim listovima, pa ne prouzrokuju trulež glavice. Može se sijati od proljeća pa do jeseni I u ljetnim vrućinama ne ide brzo u cvat. Glavica, koja je od vanjskih listova odijeljena - kao zelje - je čvrsta i može dugo izdržati u hladnjaku.

Great Lakes: Vrlo ukusna salata, čvrstih listova . Sije se od marta do jula. na razmak od 35 x 35 cm i dubinu od 1 cm. Kada se sadnice presađuju ne saditi preduboko. Poželjan je slijedeći plodored: Pretkultura - plodonosno povrće, postkultura - radić, špinat, mrkva. Jednolično zalijevati. Za permanentni urod sijati svaka tri tjedna. Kao miješana kultura: Celer, rajčica, poriluk, korabica, rotkva. Vrlo dobra!

Ljubljanska ledenka, Vegorka i Posavka su zimske sorte.

Unikum - AS: Je univerzalna ledenka sa debelim hrskavim listovima. Sije se od aprila do jula, a za zimsku salatu august - septembru, Presađuje se u redove razmaka 30 cm na rastojanje od 35 cm. Kod presađivanje ne saditi preduboko, nego samo do dubine do koje je rasla.

Održavati dovoljnu vlagu zemlje. Za kontinuirano upotrebu sijati svaka 3 tjedna. Odlična!

Zagrebačka kristalka: Srednje veličine glavica, koje su na vrhu malo spljoštene i čvrste. Listovi su svijetlo-žuti, naboranog ruba. Sporo tjera u cvat. Dobra!

http://www.povrce.com/?A=HOB&HOB=stribar&P=gen&TXT=029


Zadnja promjena: ogi; 17.2.2012. pet. 16:32; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 18.6.2011. sub. 17:23    Naslov: Citiraj i odgovori

Stanište: kultivirana salata, danas u čitavoj Evropi kako u malim vrtovima tako i u velikim uzgojima, potječe vjerojatno od samonikle bodljikave loćike kojoj je pradomovina vjerojatno bila Sibirija, no domovina salate kao i podrijetlo nije do danas čvrsto dokazano.

Ljekoviti dio biljke: ako želite istiješteni sok laktukarij, tada se u toku ljeta bere potpuno izrasla biljka, no za pripremu salate uzima se salata dok se još nalazi u punim glavicama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: salata u prvom redu sadrži od ljekovitih i djelotvornih tvari poput kaučuka tvar laktuin, koja je po umirujućem djelovanju srodna opijumu, ali potpuno neškodljiva i bezdušičnu tvar lektucerin. Osim toga u salati se nalazi kristalinična gorka tvar laktucin, nadalje laktuka kiselina, amorfni laktukapigrin, asparagin, oksalna kiselina, manit i vrlo male potpuno neškodljive količine hiosciamina. Postoji i niz mineralnih tvari: kalij, kalcij, natrij i klor te značajne količine arsena, bakra i željeza, a upravo su bakar i željezo korisni za stvaranje i umnožavanje krvi te, konačno, i vitamin C koji čine salatu tako vrijednom.

Ljekovito djelovanje: već je grčki povjesničar Herodot (oko 400. god. pr. n. e.) nazvan "ocem povijesti" spominjao laktukarij kao lijek. Kasnije je ime laktukarij prešlo na sok divlje salate — Lactuca virosa L. U Francuskoj se još danas rado upotrebljava sok od salate pod imenom "tridace" te važi kao opijumu sičan, lagano umirujući, neškodljiv lijek. U zadnje se vrijeme propisuje laktukarij iz obične salate kao cijenjen lijek protiv kašlja, a i kao sredstvo za umirenje grčeva, grčevitog kašlja, astme, živčanih uzbuđenja i nesanice. Da salata uzrokuje miran san, bilo je još u starom vijeku poznato Perzijancima, Grcima i Rimljanima. Slavni je liječnik Galen (129—199. god. n. e.) pisao: "Kada sam počeo stariti i, kada sam htio tvrdo zaspati, to sam, dijelom uslijed navike da radim kasno u noć, a dijelom radi laganog sna kojeg donosi sa sobom starost samo time bio u stanju da si priskrbim dobar san, ako sam s večeri pojeo obrok salate." I Tacit, kao i Plinije Sekund i drugi izjasnili su se slično o snu pomoću salate. Salata bi trebala i danas biti sredstvo za san pa bi je trebalo mnogo češće uvrstiti u večernje jelo. Salata je biljno, potpuno neškodljivo i nedužno sredstvo za san te bi joj trebalo dali prednost pred kemijskim sredstvom za spavanje. Preduvjet je, naravno, stanoviti način života blizak prirodi. Ako se tokom dana uzima premalo biološki vrijedne hrane, ako se uživa alkohol i nikotin, ne može se s nekoliko listova salate boriti protiv nesanice!

Laktukarij se u pučkoj medicini upotrebljava i kao lijek za liječenje upale očiju i to tako da se male krpice natope laktukarijem, polože na oči i ostave da taj vlažni oblog djeluje.

Radi lisnog zelenila (klorofila), koji je u svježim listovjma salate naročito vrijedan, listovi salate osvježavaju cjelokupne stanice tijela.

Klorofil salate djeluje protiv grčenja krvnih žila i smanjuje krvni pritisak, pri čemu još potpunije nije poznat tako pozitivan utjecaj lisnog zelenila na izmjenu tvari. Sigurno je da lisno zelenilo povisuje aktivnost srčanih mišića, ali se može pretpostaviti da ovdje kao i kod nekih drugih ljekovitih biljka dolazi do izjednačenog djelovanja u oba smjera, jer ne samo da povišena aktivnost ne nastaje tamo gdje je ona potrebna, nego se u danom slučaju ta djelatnosl srčanog mišića smanjuje, te se na taj način stvara skladno stanje.

Taj jedinstven ljekoviti učinak i k tome bez ikakvih štetnih posljedica, može ostvariti samo biljka, nikada anorgansko, sintetičko sredstvo. Svježa salata je vrlo voluminozna, tj. prostorno obimnija, te znatno povećava volumen stolice. Osim toga stolica postaje mekša radi sposobnosti bubrenja sastavnih dijelova stanične opne u listu salate, te dolazi do potpuno bezbolnog pražnjenja stolice. Uzimanje salate može se s uspjehom primijeniti za liječenje kroničnog začepljenja.

Ispravno pripremljena sirova salata sadrži malo kuhinjske soli, ali zato pridonosi tijelu vrlo važne mineralne tvari, naročito kalij i kalcij. Sastavni dijelovi kuhinjske soli, natrij i klor, postoje u salati u najmanjim količinama pa, ako se kod ispravne pripreme salate ne dodaje sol ili se doda sasvim malo, ne nastupa osjećaj žeđi te se može potreba za tekućinom sasvim ograničiti ili svesti na najmanju mjeru, što je jako potrebno kod vodene bolesti. Tako mala količina kuhinjske soli te kalij i kalcij djeluju na izlučivanje mokraće. Sirova je salata siromašna bjelančevinama, mastima i hranjivim tvarima te je vrlo povoljna za kuru mršavljenja koja se vrši pod liječničkim nadzorom.

Značajan je stupanj zasićenosti uslijed voluminoznosti.

Uživanje salate uzrokuje smanjenje stvaranja kiseline u krvi, reducira se postojeće prekomjerno stvaranje kiseline, mokraća reagira slabo kiselo ili alkalično, a rastu alkalične rezerve u krvi. Kod srčanih i bubrežnih bolesti, gdje nerijetko nastupa viša ili manja acidoza, salata utječe povoljno.

Uživanje salate može se preporučiti šećernim bolesnicima. Salatu je, medu ostalim, preporučio Bircher-Benner, jer mala kaloričnost salate kao i mala količina bjelančevina i ugljikohidrata djeluje povoljno na acidozu dijabetičara. Sirova salata siromašna je tvarima iz kojih nastaje mokraćna kiselina te može povoljno utjecati na liječenje gihta kao dopunsko sredstvo. Salata je konačno bogata i vitaminima te naročito obilno sadrži vitamin C koji se kuhanjem djelomično razara. Jedinstvena vrijednost salate za zdravlje leži upravo u tome da se jede sirova pa ne dolazi do nepovoljnih promjena ili do razaranja vitaminskih tvari.

Salatu treba po mogućnosti uživati svježu, jer naglo gubi vitalne tvari ako je i kratko vrijeme spremljena u hladnom podrumu.

U svježim listovima salate ili u svježem soku iz listova nalazi se, po Ebbu Waerlandu, djelotvorno sredstvo za zaštitu, odnosno čak i lijek, protiv štetnosti prouzročenim radioaktivnim zračenjem. Pobliže o tome kod koprive (br. 150).

Kako se ispravno priprema salata? Stara francuska poslovica sadrži recept: salati neka ulje dodaje rasipnik, škrtica sol, ocat i začine, a luđak, koji u svemu pretjeruje, neka je izmiješa, i tada će se dobiti ispravno pripremljena salata. Prema tome: obilno ulja, malo soli, octa i začina i dobro izmiješati.

www.val-znanje.com
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 13.2.2012. pon. 14:05    Naslov: Citiraj i odgovori

http://croatix.forumieren.com/t95-vrste-salata-pregled

http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/lisnato-povrce/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 16.2.2012. čet. 00:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Pogledajte ovo: http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/2477/2
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 7.3.2012. sri. 10:49    Naslov: Citiraj i odgovori

Citat:
Bijeli sok koji poput mlijeka salata izlučuje na mjestima zarezivanja, naziva se laktukarij. Taj sok najvrijedniji je sastojak salate poznat još od grčkih vremena. Osnovno djelovanje ovog sastojka odnosi se na njegovu smirujuću (sedativnu) aktivnost. On može ublažiti bol, napetost i otkloniti nesanicu.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.3.2012. čet. 16:25    Naslov: Citiraj i odgovori

SilveK je napisao/la:
Sveobuhvatno umirujuće djelovanje salate ide toliko daleko da lagano smanjuje libido ali i potiče proizvodnju seratonina kod depresivnih osoba, te usporava starenje.


Navodno laktukarij salate diže testosteron a time valjda i libido Very Happy

SilveK je napisao/la:
Zašto ne biste probali pojesti 1 – 1,5 kg zelene salate tokom dana?? Itako je 95% njenog sadržaja voda, a ostalo vitamini i minerali


Upravo to planiram čim poraste! klopa
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.3.2012. čet. 21:41    Naslov: Citiraj i odgovori

Citat:
Svakako je dobro znati da salatu valja jesti, po mogućnosti, odmah nakon branja jer ona držanjem u hladnjaku ili u podrumu naglo gubi vitalne tvari. Čak i kod povoljnog smještaja i prikladnog transporta – nakon 12 sati u zelenoj salati ima svega 58 posto vitalnih tvari, a ako je nepovoljan smještaj i neprikladan transport – u salati ostane svega 32 posto vitalnih tvari. Nakon 25 sati od branja u zelenoj salati nema ništa od vitalnih tvari ako je transport bio neprikladan, a skladištenje nepovoljno. Nakon puna 2,5 dana – i uz povoljan smještaj i prikladan transport – u salati ostane samo 8,3 posto vitalnih tvari!


Prema ovome svako mora imati svoj vrt ili kupovati salatu sa korijenom kao cvijeće Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 08:56    Naslov: Citiraj i odgovori

Salata pripada porodici glavočika (Compositae). Glavičasta salata sadrži prosječno 94 % vode, 2 % šećera, 0.6 % sirove celuloze, 0.6 % mineralnih tvari i 1.2 % sirovih proteina. Salata je bogata vitaminom C, B1, B2, karotinom i dr. Od mineralnih tvari bogata je soli kalija, željeza, fosfora i dr.

Iz glavnog korijena salate izbijaju postrane korijenove žilice prvog i drugog reda. Kako je salata jednogodišnja zeljasta biljka masa korijena smještena je u površinskom sloju tla, to je očito kod biljaka koje se uzgajaju iz presadnica. Lišće je sjedeće, ovalno, okruglo, nazubljeno što ovisi o sorti salate. Cvijetno stablo je razgranato, a na vrhu grana nalaze se glavičaste cvati sa žutim cvjetovima. Salata je samooplodna biljka. Sjeme za sjetvu je sitno, a klijavost zadržava 4-5 godina.

Salate glavatice dijele se u dva tipa:

Kristalke - rubovi listova jače su nazubljeni
Maslenke - (puterice) nježnih su listova i ravnog lisnog obruba

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Najpogodnije vrijeme uzgoja na otvorenom je proljeće i jesen, kada temperatura nije visoka. Sjeme salate niče na temperaturi 15-20 ºC, sjeme iznikne za 2-4 dana. Za otprilike 45-55 dana (što ovisi o sorti) salata dostiže svoj maksimum rasta. Temperatura viša od 20 ºC, posebno, ako je suho tlo i zrak, nepovoljno će se odraziti na količinu i kakvoću prinosa.

Voda

Za salatu je potrebno rahlo humusno tlo koje dobro zadržava vlagu. Tijekom uzgoja salate biljke trebaju dovoljno vlage, što znači do zatvaranja sklopa, a to je početak glavičanja Potrebno je 15 l vode/m2 dva puta tjedno ako nije intenzivno sunčani period. Zalijevanje treba primjeniti ako je to moguće kada nisu jako oblačni dani.

Tlo

Salata najbolje uspijeva na plodnom i rastresitom zemljištu, bogatom organskim tvarima. Staklenička zemljišta uglavnom su pripremljena tako da se na njima salata veoma uspješno uzgaja i razvija. Treba imati na umu da je ova biljka veoma osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu. Optimalne vrijednosti pH tla za salatu su 6,0-6,5-7.
Agrotehničke mjere

Plodored


Salata može podnijeti dugotrajni uzgoj na istoj površini, no ipak je poželjna barem jedna predklutura iz druge porodice. Zbog kratke vegetaciju salate moguće je uzgojiti 2-3 usjeva godišnje, a često se salata uzgaja i kao međukultura.

Obrada tla

Tlo se obrađuje na dubini 20-25 cm, a mineralna gnojiva ne treba zaoravati jer se korijenov sustav salate razvije dosta plitko, pa se uslijed čestih zalijevanja mineralna hraniva lako spuste do potrebne dubine. U jesen je dobro u tlo zaorati stajskog gnoja ili zrelog komposta. Kako je u zaštićenom prostoru uglavnom kvalitetan supstrat, obrada tla ne predstavlja poseban problem. Na mjestima gdje je došlo do zbijanja tla prilikom uzgoja prethodne kulture obavezna je mjera podrivanja sa specijalnim strojem - podrivačem. Ova mjera omogućava rahljenje tla i prozračivanje do 35-40 cm dubine.

Sjetva i sadnja

Da bismo salatu brali početkom 12 mjeseca u zaštićenom prostoru, sjetva se obavlja oko 20. listopada, a rasađivanje mjesec dana poslije. Berba se uglavnom obavlja kroz 5-10 dana. U suvremenoj stakleničkoj proizvodnji rasada salate uzgaja se u specijalno pripremljenim presanim tresetnim kockicama veličine 3-4 cm. Sjetva se obavlja piliranim sjemenom pomoću specijalnog stroja koji ulaže jednu po jednu sjemenku u svako konusno udebljenje kockica. Zasijane kocke treba zaliti i pokriti plastičnom folijom dok sjeme ne počne nicati. Uz optimalne uvjete presadnice su spremne za rasađivanje za 20-ak dana. Da bi se postigao navedeni rok prispjeća sadnica, bitno je da se do nicanja održava temperatura 15-18 ºC, a poslije nicanja 10-12 ºC. Relativna vlažnost zraka održava se između 60-70 %. Rasad se proizvodi i u plastičnim saćama ili u saćama od stiropora i na taj način postiže se ušteda u potrošnji supstrata.

Ako se salata sije na stalno mjesto na gredici, mora se načiniti 1 cm duboki kanalčić. Salata se prorjeđuje u više navrata, tako da se postigne konačni razmak između biljaka 25-30 cm, a razmak redova 30 cm. Razmak ovisi o bujnosti sorte, kakvoći tla i vremenskim uvjetima. Salatu je najbolje sijati u nekoliko navrata, kako ne bi dozrila sva odjednom. Uzgoju iz presadnica svakako se daje prednost, zato što se biljke razvijaju brže i ravnomjerno, a sjemena se troši manje.

Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima

Salata se lako i uspješno može uzgajati u staklenicima koji su prvenstveno namijenjeni uzgoju osjetljivih stakleničkih kultura (rajčice, krastavaca, paprike itd.). Kao kultura s relativno kratkim vegetiranjem (55-65 dana) veoma se uspješno uklapa u stakleničke plodorede. Zbog skromnijih potreba za toplinom i svjetlošću vrlo uspješno se može uzgajati u zimskom razdoblju. U našim krajevima (kontinentalni dio RH) najčešće se uzgaja kao predusjev ostalih povrtlarskih kultura, kao što su rajčica i krastavac, čiji se rokovi sadnje i skidanja žetve mogu idealno podesiti za predsezonsku proizvodnju nakon skidanja salate.
Njega nasada

Ako se sije za uzgoj presadnica, za 3 tjedna biti će toliko razvijene da će se lako presađivati. S presadnicama treba vrlo oprezno rukovati jer su oštećene presadnice jako osjetljive na sivu plijesan.
Berba

Berba se vrši u nekoliko navrata. Glavice se sjeku tek kada postignu određeni oblik, veličinu, čvrstoću, a često puta berba se vrši i ranije ako su cijene povoljne i ako je potražnja na tržištu. Blagim dodirom dlana na vrh glavice određuje se njezina zrelost. Kako su glavice salate gotovo uvijek vlažne vrlo je osjetljiva na mehaničke dodire i prilikom rezanja glavice treba biti vrlo pažljiv. Salata se reže odmah iznad prvog prstena - lišća u rozeti. Obrana se salata slaže u kutije ili u gajbe letvarice i prenose se u hladnjače. Salata se može uspješno očuvati 2-3 tjedna na temperaturi 1-2 °C i pri relativnoj vlažnosti zraka od 95 %. Berba se obavlja ručno ili mehanički.

www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/salata-167/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 15:34    Naslov: Citiraj i odgovori

Sorte
Kako bismo se lakše snalazili u mnoštvu ponude novih i starih vrsta salata, dijelimo ih u tri botanička varijeteta:

Glavičaste salate - (var. Capitata)
Najčešće se nude u trgovinama i na tržnici. Oblikuju lijepe zaobljene glavice, manje ili više čvrste.
Sorte ove salate poznate su i nalaze se već dugo u našim trgovinama, primjerice: Majska kraljica, Botnerova, Ljubljanska ledenka, Nansen...

Salate tipa romana - (var. Romana)
Salate tipa romana oblikuju izdužene (konične) glavice, listovi su zeleni, žutozeleni, tamno zeleni, dosta hrskavi. Kod nas se koriste u manjoj mjeri nego salate glavatice.

Lisnate salate
(var. Acephala)
Razvijaju samo lisnu rozetu bez oblikovanja glavica. Najbolji predstavnik te skupine je Berivka. Razvija nježne listiće koji se u više navrata režu ili trgaju. Lisnate salate su meke i nježne i nisu preporučljive za prevoženje na udaljena mjesta.
Međutim, u posljednje vrijeme u većim trgovinskim lancima, gdje se prodaju i neke ekskluzivnije vrste povrća, može se naći gusto sijana salata Berivka u sandučićima od stiropora. Nikne i naraste u visinu oko 10 cm. Kupuje se zajedno sa sandučićem u kojem su dvije do tri porcije svježe salate. Odrežete koliko želite za jedan obrok , a ostatak spremite na prohladno mjesto (ne na jako sunce) . Ne zaboravite lagano zalijevati kako mlada salata ne bi uvenula. Nježne listiće salate možete miješati s kuhanim prepeličjim jajima ili sirom. Salate ovog varijeteta su Američka rjavka, Berivka, šarena berivka (listići su crvene i zelene boje).

Izvor: www.agroklub.com
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 16:04    Naslov: Citiraj i odgovori

Sjeme salate iz vlastitog uzgoja

Cvjetna stabljika naraste do 1 metar visine i dosta se grana. Vrhovi grana završavaju glavičastim cvatovima koje čini desetak do dvadesetak jezičastih žutih cvjetova.
Oplodnjom cvjetova nastaje plod roška koji se koristi kao sjeme.

Sjeme salate je kopljastog oblika sa zaoštrenim krajevima. Dužine je 3 – 4 mm, širine 1,0 – 1,5 mm i debljine oko 0,5 mm.
Boja sjemena može biti sivobijela, tamnosmeđa ili crna. U jednom gramu ima 800 do 1.000 sjemenki. Salata je povrtna kultura skromnih zahtjeva prema toplini, tako da sjeme klija već
kod 3,5 oC.

Brzina klijanja i nicanja sjemena salate povećava se povišenjem temperature do 20 oC.
Većina uzgajanih sorata salate pokazuje smanjenje sposobnosti klijanja kod temperatura tla
viših od 20 oC, što može predstavljati najvažniji problem u uzgoju salate tijekom ljetnih mjeseci. Da bi se ta pojava relativne dormantnosti sjemena izbjegla, za uzgoj salate tijekom ljetnih mjeseci sjeme je dobro prednaklijati u rashlađenim prostorima. Salata je samooplodna biljna vrsta kod koje zbog specifičnosti cvatnje do oplodnje dolazi unutar samoga cvijeta. Stoga je u vrtu za vlastite potrebe moguće uzgajati sjeme više sorata, pazeći ipak da biljke nisu preblizu, što bi moglo uvjetovati i fizičko miješanje sjemena.
Za sjeme ostaviti zdrave i razvijene glavice

Za sjeme se ostavljaju zdrave i potpuno razvijene glavice karakterističnog izgleda za uzgajanu sortu. Kod nekih tipova salate koji tvore čvrstu glavicu tjeranje cvjetne stabljike znade biti otežano.

To se prvenstveno odnosi na neke sorte salate kristalke koje tvore izrazito kompaktnu glavicu. Da bi se olakšalo izbijanje cvjetne stabljike, glavice se na vrhu mogu zarezati u vidu križa, pazeći da se ne ošteti vegetacijski vrh. Cvatnja salate, a time i sazrijevanje sjemena veo ma je otegnuto.
Salata kristalka prije tjeranja cvjetne stabljike

Da je sjeme sazrelo, prepoznaje se po bijelom papusu koji se pojavljuje iz sjemena.
Zbog neravnomjernog sazrijevanja sjemena biljke sjemenske salate najbolje je požeti kada se na otprilike polovice cvjetova pojave bijeli papusi.

Budući da je sjeme salate sklono osipanju, sjemenske je biljke najbolje požeti izjutra i objesiti ih u prozračnu prostoriju da se osuše. Nije ih uputno držati na otvorenom jer ih veoma često napadaju ptice koje se rado hrane njihovim sjemenom. Kad se biljke potpuno osuše, s njih se oruli sjeme koje je potrebno provjetriti, prosijati i očistiti te pospremiti u označene papirnate vrećice.

Od jedne dobro razvijene biljke sjemenske salate može se dobiti oko 5 g sjemena u kojem ima 4.000 – 5.000 sjemenki. Pravilnim čuvanjem u suhom prostoru sjeme salate može zadržati upotrebnu vrijednost do 5 godina.

Autor: Dr. sc. Zdravko Matotan
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 18:50    Naslov: Citiraj i odgovori

Izbor lokacije za uzgoj i plodored te kultivari salate

Tla pogodna za uzgoj salate su srednje teška i dobro strukturirana iako se za raniji uzgoj preporučaju nešto laganija tla koje se lakše i brže zagrijavaju. Reakcija tla na koju salata najbolje reagira je neutralna (pH 7). Salata je jako osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu naročiti na klor. Sadržaj soli od 0,3- 0,4% izaziva veća oštećenja salate. S obzirom na raznolikost klime u Hrvatskoj te na raznolikost ultivara koji su prilagođeni različitim klimatskim uvijetima, moguće je uzgj salate tokom čitave godine.

Bez obzira što salata dosta dobro podnosi samu sebe dugotrajni uzgoj na istoj površini potrebno je izbjegavati a poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice. Zbog krate vegetacije salte moguče je uzgojiti 2-3 usjeva godišnje a često se salata uzgaja i kao međukultura.

Kultivari

Salata glavatica je najzastupljeniji uzgajani varijetet na našim područjima sa 2 svoja kultivara: maslenkom i kristalkom. U novije vrijeme sve je veća potažnja lisnatih varijeteta dok se uskolisni još jako rijetko uzgajaju.

MASLENKA ili PUTERICA
u engleskom govornom području „Buterhead type“ odnosno u njemačkom „Buttersalat“ varijetet je salate glavatice sa više ili manje glatkim lišćem, cijelog ruba te sjajne zelene ( ili malo crvenkaste ) boje. Glavice su dobro zatvorene a lišće unutar glavica je žuto zelene boje. S obzirom na dužinu vegetacije do tehnološke zrelosti unutar maslenki za uzgoj na otvorenom razlikujemo kultivare za: proljetni, ljetni te jesenski uzgoj, dok kod onih namjenjenima za uzgoj u zaštićenim prostorima razlikujemo: jesenske, zimske i rano proljetne kultivare.

KRISTALKA s engleskim terminom „Crisphead“ ili „Iceberg“ te njemačkim „Eissalat“ ili „Krachsalat“ , slata je glavatica s većom rozetom naboranog lišća. rubovi su manje-više nazubljeni a lisne žile su izražene (svijetlo zelene do bijele boje). Lišće kristalke je jako krhko, tamozelene, srednjezelene i žutozelene boje, rubovi nekih kultivara su crvenkasti zbog antocijana. Glavice su više ili manje zbijene, okruglog ili ovalnog oblika.

BATAVIJA je također tip glavatice a po morfološkim karakteristikama je između maslenke i kristalke (bliže kristalki). Listovi su manje naborani, rubovi manje nazublljeni a glavice su nešto manje i rahlije od kristalki.

Za sve kultivare važno je da se selekcioniraju na otpornost prema bolestima, osobito na plamenjaču salate te na otpornost prema virusima.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 19:21    Naslov: Citiraj i odgovori

Salata (Lactuca sativa)

Glavičaste salate - (Lactuca sativa var. Capitata)
Salata glavatica je najzastupljeniji uzgajani varijetet na našim područjima sa 2 svoja kultivara: maslenkom i kristalkom. U novije vrijeme sve je veća potažnja lisnatih varijeteta dok se uskolisni još jako rijetko uzgajaju.

MASLENKA ili PUTERICA u engleskom govornom području „Buterhead type“ odnosno u njemačkom „Buttersalat“ varijetet je salate glavatice sa više ili manje glatkim lišćem, cijelog ruba te sjajne zelene ( ili malo crvenkaste ) boje. Glavice su dobro zatvorene a lišće unutar glavica je žuto zelene boje. S obzirom na dužinu vegetacije do tehnološke zrelosti unutar maslenki za uzgoj na otvorenom razlikujemo kultivare za: proljetni, ljetni te jesenski uzgoj, dok kod onih namjenjenima za uzgoj u zaštićenim prostorima razlikujemo: jesenske, zimske i rano proljetne kultivare.

Atrakcija- Glavice su ispupčene, srednje veličine i čvrste. Vanjski listovi su sivo-zelene boje a unutarnji žutozeleni.

Casard- Rozeta joj je srednje veličine i malo produženih čvrstih glavica. Unutarnji listovi su blijedo zelene boje. Listovi su glatki i sjajni.

Četiri godišnja doba- Glavice su joj dosta velike tamno zelenog lišća sa crvenim rubovima. Sije se od početka marta pa do kraja oktobra na dubinu od 0,5 cm. Kada narastu 4 lista se presađuje na razmak 25 x 40 cm. Temperatura klijanja min. 10oC. Traži sunčani položaj. Naraste do 30 cm. Dozrijeva od maja pa do prvih mrazeva. Odlična!

Majska kraljica- Tvori srednje krupne loptaste glavice, mase 100 - 120 g. Listovi su slabo naborani sa crvenkastim obrubom. Dosta lako odlazi u cvat.

Nansen- Je zimska sorta sa srednje krupnim glavicama svijetlo-zelene boje. Veoma je otporna na niske temperature.

Zimska rjavka- Tvori velike glavice sa velikim mekim listovima crvenkasto-smeđkaste boje. Otporna je na niske temperature.

KRISTALKA ili LEDENKA s engleskim terminom „Crisphead“ ili „Iceberg“ te njemačkim „Eissalat“ ili „Krachsalat“ , slata je glavatica s većom rozetom naboranog lišća. rubovi su manje-više nazubljeni a lisne žile su izražene (svijetlo zelene do bijele boje). Lišće kristalke je jako krhko, tamozelene, srednjezelene i žutozelene boje, rubovi nekih kultivara su crvenkasti zbog antocijana. Glavice su više ili manje zbijene, okruglog ili ovalnog oblika.

Fortunas- Holandski uzgajivači uspjeli su uzgojiti kristalku, koju više ne napada salatna lisna uš (Nasonovia ribisnigri), koja se nastani u samoj glavici, pa se je ne može uništavati, a prouzrokuje trulež glavice. Napadaju ju još druge lisne uši, no te nisu opasne, jer se zadržavaju samo na vanjskim listovima, pa ne prouzrokuju trulež glavice. Može se sijati od proljeća pa do jeseni I u ljetnim vrućinama ne ide brzo u cvat. Glavica, koja je od vanjskih listova odijeljena - kao zelje - je čvrsta i može dugo izdržati u hladnjaku.

Great Lakes - Vrlo ukusna salata, čvrstih listova . Sije se od marta do jula. na razmak od 35 x 35 cm i dubinu od 1 cm. Kada se sadnice presađuju ne saditi preduboko. Poželjan je slijedeći plodored: Pretkultura - plodonosno povrće, postkultura - radić, špinat, mrkva. Jednolično zalijevati. Za permanentni urod sijati svaka tri tjedna. Kao miješana kultura: Celer, rajčica, poriluk, korabica, rotkva. Vrlo dobra!

Ljubljanska ledenka, Vegorka i Posavka su zimske sorte.

Unikum - AS Je univerzalna ledenka sa debelim hrskavim listovima. Sije se od aprila do jula, a za zimsku salatu august - septembru, Presađuje se u redove razmaka 30 cm na rastojanje od 35 cm. Kod presađivanje ne saditi preduboko, nego samo do dubine do koje je rasla.

Održavati dovoljnu vlagu zemlje. Za kontinuirano upotrebu sijati svaka 3 tjedna. Odlična!

Zagrebačka kristalka - Srednje veličine glavica, koje su na vrhu malo spljoštene i čvrste. Listovi su svijetlo-žuti, naboranog ruba. Sporo tjera u cvat. Dobra!

BATAVIJA je također tip glavatice a po morfološkim karakteristikama je između maslenke i kristalke (bliže kristalki). Listovi su manje naborani, rubovi manje nazublljeni a glavice su nešto manje i rahlije od kristalki.

Rimska salata - (Lactuca sativa var. longifolia)
Salate tipa romana oblikuju izdužene (konične) glavice, listovi su zeleni, žutozeleni, tamno zeleni, dosta hrskavi. Kod nas se koriste u manjoj mjeri nego salate glavatice.

Lisnate salate (Lactuca sativa var. Acephala)
Razvijaju samo lisnu rozetu bez oblikovanja glavica. Najbolji predstavnik te skupine je Berivka. Razvija nježne listiće koji se u više navrata režu ili trgaju. Lisnate salate su meke i nježne i nisu preporučljive za prevoženje na udaljena mjesta.
Međutim, u posljednje vrijeme u većim trgovinskim lancima, gdje se prodaju i neke ekskluzivnije vrste povrća, može se naći gusto sijana salata Berivka u sandučićima od stiropora. Nikne i naraste u visinu oko 10 cm. Kupuje se zajedno sa sandučićem u kojem su dvije do tri porcije svježe salate. Odrežete koliko želite za jedan obrok , a ostatak spremite na prohladno mjesto (ne na jako sunce) . Ne zaboravite lagano zalijevati kako mlada salata ne bi uvenula. Nježne listiće salate možete miješati s kuhanim prepeličjim jajima ili sirom. Salate ovog varijeteta su Američka rjavka, Berivka, šarena berivka (listići su crvene i zelene boje).

Kineska salata (Lactuca sativa var. Asparagina)

Lactuca sativa crispa
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.10.2018. pon. 08:46    Naslov: Citiraj i odgovori

https://www.stylecraze.com/articles/best-benefits-of-lettuce-for-skin-hair-and-health/#gref
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Glavočike Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan