Zemljani

[ogi]

Pročistač pušten u rad, cijena 260 milijuna eura
Na pročistač još ne dolazi otpadna voda iz Novog Zagreb zbog problema s otkupom zemljišta
Pet godina nakon početka gradnje zagrebački pročistač napokon je jučer u cijelosti pušten u pogon. Gotovi su i posljednji radovi na biološkom dijelu pa se sada otpadna voda u cijelosti pročišćava prije ispuštanja u Savu. Na pročistač još ne dolazi voda iz Novog Zagreba jer zbog problema s otkupom zemljišta nije napravljeno 900 metara od ukupno 10-kilometarskog kanala koji će preko Domovinskog mosta kanalizacijske vode dovoditi na pročistač, rekao je glavni inženjer Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV) Zijad Mahmudspahić. Tek nakon izgradnje i te posljednje faze cijeli Zagreb će u Savu ispuštati pročišćenu vodu. Pročistač se inače prostire na čak 130 hektara zemljišta na Žitnjaku i opremljen je najsuvremenijom opremom. Izgradile su ga uglavnom hrvatske građevne tvrtke od kojih je radove naručio koncesionar ZOV. ZOV su osnovali njemački WTE Wassertechnick i RWE Aqua iz Njemačke. ZOV je dobio koncesiju za upravljanje pročistačem do 2028. godine, a od 2004. se za pročišćavanje plaća posebna naknada u cijeni vode. Međutim, jučer nije bilo jasno koja je konačna cijena pročistača zajedno s izgradnjom Domovinskog mosta, kolektorima, natkrivanjem glavnog kanala i svim popratnim radovima. Po ugovoru iz 2000. godine cijena je trebala biti 180 milijuna eura, prihvaćanjem varijacija i dodatnih radova, cijena se do svibnja ove godine popela na 236,7 milijuna eura. Koncesionar je jučer u službenom priopćenju naveo cijenu od 250 milijuna eura, a gradonačelnik Milan Bandić je u svom govoru istaknuo iznos od 10 milijuna više. "Prije pola desetljeća Zagreb je imao nesanirano smetlište i problem otpadnih voda. Sanirali smo Jakuševac i sada otvaramo potpuno gotovi pročistač koji je s više od 260 milijuna uloženih eura najveća ekološka investicija u Hrvatskoj. Sljedeći projekt je izgradnja spalionice komunalnog otpada čime ćemo u cijelosti zaokružiti brigu o okolišu i zdravlju građana", rekao je Bandić i dodao kako je i pročistač dokaz odgovorne uprave koja brine o vodi iako se ovih dana zbog izoliranog slučaja Vrbana širi neopravdana histerija o kvaliteti vode u Zagrebu. Štio se tiče vlasništva nad pročistačem, ono se 2028. prepušta Zagrebu jer je građen BOT modelom JPP-a. Zagreb mora riješiti i problem što svoje poduzeće Vodoprivredu privatizira, ali njemu ostavlja tri posto udjela u ZOV-u i 30 posto u tvrtki kćeri ZOV-upravljanje i pogon. Ti udjeli se moraju prebaciti na Zagreb ili Zagrebački holding zbog opasnosti da izvanjski investitor otkupi dionice radnika, pa bi najveća zagrebačka investicija dijelom došla u ruke onih koji nemaju veze ni s koncesijom ni s ulaganjima.

[ogi]

U zagrebačkim vodocrpilištima sve je više teških metala

Zagreb ne štiti svoja vodocrpilišta, pada kakvoća vode u zdencima, vodovodne i kanalizacijske cijevi su šuplje, nema odlagališta opasnog otpada... To su samo neki od mnoštva problema na koje su danas upozorili znanstvenici u Gradskoj skupštini na konferenciji “Zagrebačke vode jučer i danas”.

Gdje je 150 mil. eura
Društvo građevinskih inženjera Zagreb i Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora – Slap znanstveni su skup organizirali da bi, tvrde, struku i širu javnost upoznali sa stanjem zagrebačkih voda. A ono je, tvrde znanstvenici, alarmantno i krajnji je trenutak da to shvate političari te da počnu aktivno štititi podzemne vode.

– U našoj studiji iz 2004. godine dokazali smo da je voda u zdencima sve lošija. Koncentracija teških metala kontinuirano raste, a povremeno bude i viša od zakonom najvećih dopuštenih vrijednosti. U vodocrpilištu Petruševec dokazali smo visoke koncentracije olova i mangana, u Zapruđu olova, arsena, kao i koliformnih bakterija, u Maloj Mlaki naišli smo čak i na atrazin, vrlo opasan herbicid koji je zabranjen u EU... Zagrebačke su podzemne vode ugrožene! – kaže profesorica Andrea Bačani s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Našim vodocrpilištima najveća su prijetnja, tvrdi, propusna kanalizacijska mreža, industrija, poljoprivreda i divlje šljunčare.

– Te 2004. godine registrirali smo čak 26 ilegalnih šljunčara na području zagrebačke vodozaštitne zone – tvrdi Bačani.

Znanstvenici su danas u više navrata prozvali gradsku vlast da vodocrpilišta ne štiti dovoljno. Neki i sasvim otvoreno.
– Aktualna vlast svakom novom izmjenom Generalnog urbanističkog plana prenamijeni neku od vodozaštitnih zona u građevinsku. Posljednja je stradala zona Stara Loza – rekao je Stjepan Nikolić iz Zavoda za urbanizam. Javno je upitao gradske poglavare gdje je zapelo s početkom izmjene vodovodnih i kanalizacijskih cijevi te jesu li možda spiskali 150 milijuna eura predviđenih za to.

Znanstvenici su danas ponovno otvorili pitanje postupanja s otpadom, posebno opasnim. Zagreb godišnje stvori 60.000 tona opasnog otpada, a nakon zatvaranja PUTO-a nema prikladnog odlagališta niti će ga uskoro biti jer nije u razvojnim planovima grada.

Kažu da je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji još nije donio plan gospodarenja otpadom. – Od izgradnje palionice otpada u Resniku političari su odustali zbog pobune lokalnog stanovništva. Tako se ne vodi ozbiljna politika – tvrdi Nikolić.

Petina bez kanalizacije – Podzemne vode u velikoj su opasnosti zbog toga jer je svijest političara o nužnosti njihove zaštite vrlo niska. Dvadeset posto kućanstava još nije priključeno na kanalizaciju, pa se fekalije slijevaju u podzemlje – kaže profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta.

IZVOR: Večernji list