| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
 Postano: 2.1.2011. ned. 01:38 Naslov: |
 |
|
Zadnja promjena: ogi; 2.1.2011. ned. 02:23; ukupno mijenjano 1 put. |
|
| [Vrh] |
|
 |
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
|
| [Vrh] |
|
|
dmeter
Pridružen/a: 01. 01. 2011.
Postovi: 8
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 00:08 Naslov: |
|
|
| ogi je napisao/la: | Dobro dosel prijatelj 
Tesko je postavit pametno pitanje, za to je potrebno neko znanje/iskustvo
Na e-vozila si rekao da je povrsinsko zaljevanje lose jer utjece na biljke tako da zadrzavaju korjene blize povrsini
Mislim, i kisa je povrsinsko zaljevanje, valjda problem nastaje kad radimo svakodnevno povrsinsko zaljevanje?
Da ponovim ukratko tvoju preporuku:
- bunarska voda se prvo pumpa u umjetno jezerce na zagrijavanje i odvajanje tezih cestica
- zaljeva se povrsinskom vodom iz jezerca maks. jednom tjedno
Kolicina se valjda odredi ovisno o vlaznosti tla?
Da li je dobro u jezerce stavit npr koprive za jacanje i zastitu biljka?
Sta na kraju napravit sa muljem iz jezerca? |
Mislim, i kisa je povrsinsko zaljevanje,
Je ali to je prirodno i tako se radi miljardama godina i priroda je na to naučila.Kišnica,barska voda je neutralna meka voda koja jedina drži tlo u balansu i kad mi zaseremo tlo kišnica če godinama pokušavati i na kraju uspjeti donjeti balans.
Proučite malo uskršne otoke i šta se s njima desilo ljudskom glupošču i neznanjem.
Ovo šta vam ja pišem talijani znaju ima više od 30-40 godina.Sveučilišta su u radili ispitivanja i došli do zaključka.
Seljacima se je poslije uz državnu pomoč pomoglo da iskopaju rupe oblože je folijom naprave se sabirni kanali i da akumuliraju svoju vodu,taman da zadnju kap potroše po proračunu u 9 mjesecu.
Isto tako ubacuju zlatne ribice i ostale barske ribe u akumulaciju kao kontrolu komaraca i ostalih insekata,mogu se sadit lopoči,trske kao prirodni filteri itd. |
|
| [Vrh] |
|
|
dmeter
Pridružen/a: 01. 01. 2011.
Postovi: 8
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 00:19 Naslov: |
|
|
Ovo sam pročita solidan spis.Ali ja sam govorija o ekološkoj proizvodnji to jest proizvodnji hrane za sebe.
Ja za tržište proizvode navodnjavam po potrebi to jest čim padne vlažnost ispod granice.Proizvode za tržište prskam hormonima rasta pa poslije hormone blokiram kompleksnim kiselinama,ubrzavam rast i stvaranjem CO2 dozrjevam eterom u hladnjači itd ali ja to ne jedem i nijedan pravilnik nisam povrijedio. |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 00:19 Naslov: |
|
|
Plan je ovakav
Prvo cu pokusat samo s malcom
Ako cu svejedno imat problema sa susom onda skupljanje kisnice
I na kraju busenje i umjetno jezerce ako nece biti dovoljno kisnice |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 00:23 Naslov: |
|
|
| dmeter je napisao/la: | | Ja za tržište proizvode navodnjavam po potrebi to jest čim padne vlažnost ispod granice.Proizvode za tržište prskam hormonima rasta pa poslije hormone blokiram kompleksnim kiselinama,ubrzavam rast i stvaranjem CO2 dozrjevam eterom u hladnjači itd ali ja to ne jedem i nijedan pravilnik nisam povrijedio. |
   |
|
| [Vrh] |
|
|
dmeter
Pridružen/a: 01. 01. 2011.
Postovi: 8
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 09:00 Naslov: |
|
|
| ogi je napisao/la: | | dmeter je napisao/la: | | Ja za tržište proizvode navodnjavam po potrebi to jest čim padne vlažnost ispod granice.Proizvode za tržište prskam hormonima rasta pa poslije hormone blokiram kompleksnim kiselinama,ubrzavam rast i stvaranjem CO2 dozrjevam eterom u hladnjači itd ali ja to ne jedem i nijedan pravilnik nisam povrijedio. |
|
Nemoj se čudit,šta misliš zašto su rajčice u supermarketima tvrde kao beton,privlačno crvene izvani iznutra skroz zelene,okus po ničemu a u frižideru mogu izdržat preko 30 dana a da ne istrule itd
To kupci traže to kupci dobiju.
U labaratoriju sam dobija i par rekorda.
Salata od presađivanja do konzmne veličine 240 sati
Krastavac sa listovima promjera 110 cm
Rajčica 1560 grama teške po plodu
Blitva kojoj je svaki list težak 500 grama i velik preko 1 metar(blitva je stvarno superukusna to sam jeo)
Više se time ne bavim,ali možda dogodine iz hobija napravim jednu labaratorisku komoru,malo su instrumenti preskupi a i kiseline su užasno skupe 10-15 eura gram a i ne znam imam li još pravo ih kupovat morat ču obnovit dozvolu u njemačkoj.I da radit ću na cviječu i na aktiviranju jalovog tla pomoču algi i celuloze i mikroorganizama |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 12:35 Naslov: |
|
|
| dmeter je napisao/la: |
Nemoj se čudit,šta misliš zašto su rajčice u supermarketima tvrde kao beton,privlačno crvene izvani iznutra skroz zelene,okus po ničemu a u frižideru mogu izdržat preko 30 dana a da ne istrule itd
To kupci traže to kupci dobiju. |
Cudim se tebi 
Kupci to ne traze ali nemaju izbora, priviknu se ka tovar na batine
Ali da, svi mi cinimo ovaj svijet i sami smo krivi sto je tako usran |
|
| [Vrh] |
|
|
dmeter
Pridružen/a: 01. 01. 2011.
Postovi: 8
|
| Postano: 13.1.2011. čet. 23:52 Naslov: |
|
|
| ogi je napisao/la: |
Kupci to ne traze ali nemaju izbora, priviknu se ka tovar na batine
Ali da, svi mi cinimo ovaj svijet i sami smo krivi sto je tako usran |
Moji cijeneni kupci su tzv prekupci i ekonomisti iz trgovačkih centara.I to oni traže,meke sorte neče ni pogledat itd. Ja nemam kontakta sa maloprodajom i neznam šta maloprodajni kupac traži u biti to nije moj problem. |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 14.1.2011. pet. 01:43 Naslov: |
|
|
| dmeter je napisao/la: | | Moji cijeneni kupci su tzv prekupci i ekonomisti iz trgovačkih centara.I to oni traže,meke sorte neče ni pogledat itd. Ja nemam kontakta sa maloprodajom i neznam šta maloprodajni kupac traži u biti to nije moj problem. |
Ovo gore je lijep primjer našeg zajedničkog problema |
|
| [Vrh] |
|
|
Drug Mile
Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
| Postano: 27.6.2011. pon. 21:26 Naslov: |
|
|
Zadnjih dana mi se mota po glavi ideja da iskopam jezero koje bi služilo za navodnjavanje voćnjaka. Voćnjak je malen, voćkice malčirane, kiše u gorju uglavnom ima tako da mi ne treba neka velika količina vode, to bi bilo onako za nuždu ako nas pogodi neka jača suša. Do sad sam razmišljao o kupnji plastičnog spremnika za vodu, ali to bi onda bio samo spremnik za vodu. Istodobno sam razmišljao o gradnji žabnjaka-ribnjaka. Žabice mi trebaju kao prirodni neprijatelji puževa, a ribice bih imao samo ukrasne, da se djeca vesele kad ih vide.
Sad bih to probao spojiti s potrebom za navodnjavanjem, napravim malo veće jezerce, odnosno malo dublje, i negdje na polovici visine/dubine probijem cijev koja vodi u voćnjak preko nekog ventila.
Nisam nikad gradio jezerce, ljudi koriste plastičnu foliju kao izolaciju koju bih ja rado izbjegao, ako je moguće. Vjerojatno nije jer mi je tlo vrlo dobro drenirano, ispod tankog sloja zemlje je pijesak, a ispod kamen. Kad počnem kopati znati ću što zapravo imam, pa ako dođem do nekih većih stijena, možda samo pukotine sredim betonom, iskoristim kamenje koje iskopam ako bude trebalo kakav zidić napraviti i sl.
Ima li kakvih ozbiljnijih razloga da razdvojim ove dvije potrebe, znači da ipak kupim plastični spremnik vode a da jezerce bude samo jezerce? Bi li zalijevanje barskom vodom moglo biti poput nekakvog gnojenja, dakle je li bolje za biljke od obične kišnice koja stoji u plastici? Ili ima nekih negativnih efekata? |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
|
| [Vrh] |
|
|
pkristo
Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 560
Lokacija: ZG
|
| Postano: 6.8.2012. pon. 11:44 Naslov: |
|
|
| Drug Mile je napisao/la: | | Zadnjih dana mi se mota po glavi ideja da iskopam jezero koje bi služilo za navodnjavanje voćnjaka... |
Odlična ideja. Plastika sama po sebi nije dobra. Čak i kad je kišnica unutra zalijevanje tom vodom dovodi sitne komadiće plastike u vrt, malo po malo.
Vjerojatno bi trebao to dobro nabiti dno jezera, ako se može. Uzmeš neki trupac od kojih 20-30 cm (i promjer i visina) i staviš dvije drške i zakucaš ih. Na taj način nabijaš iz stojećeg položaja. Preko ljeta sam radio jezerca u zagrebačkom botaničkom vrtu (preko servisa, naravno; nije to bio moj projekt) i baš smo tako nabijali. Vidjet ćeš na čemu si kad sve iskopaš, ali mislim da ti je taj korak najvažniji, bez obzira što našao dolje. |
|
| [Vrh] |
|
|
Drug Mile
Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka
|
| Postano: 6.8.2012. pon. 14:39 Naslov: |
|
|
Već sam dosta poduzeo po tom pitanju. Iskopao sam solidno jezerce, s obzirom na teren kakav sam našao. Sami kamen, krampom sam razbijao krhke stijene, a onu koju nisam mogao razbiti ostala je kao dio jezerca:
http://www.perforum.info/index.php?topic=253.0
Imao sam u planu možda isprobati "gleizaciju", ono kad se u jezercu počne stvarati mulj kao posljedica anaerobne razgradnje organskog otpada, kažu da je to dobro kao vodonepropusni sloj. Ali kod mene nije bilo uopće šanse da se zadrži i kap vode, kako bih ulio kantu vode na dno jezerca, u roku od 10 sekundi sva voda bi nestala. Plastika je otpala jer ne volim plastiku, tako da sam se odlučio za ferocement. Sad imam to jezerce od ferocementa, računam zapreminu oko 10 kubika vode, samo čekam kišu da počne puniti jezero. Da sam ga bar radio prošle godine, to je trebala biti prva stvar na koju mislim, voda. Sad mi se pomalo suše voćkice koje sam posadio, zemlja je suha kao barut.
Ujedno i dobra prilika da dokažem susjedima zašto sam pokrivao vrt steljom. Moj vrt je najzeleniji u okolici, a jedini nemam vodu 
Tamo na onom linku sam prikazao i svoje drugo jezerce od stare kade. Nije baš neki volumen, ali da mi je kada uz svaku voćkicu koju sam posadio, bilo bi mi puno lakše.
Imam u planu kopati jezerca posvuda po terenu. Kako će se u ova dva postojeća sakupljati puno otpada od lišća, stvarati će se puno mulja koji sam spomenuo, pa imam ideju svako toliko iskopati manje jezerce, obložiti dno tim muljem i odmah ga napuniti vodom iz postojećeg jezera. Tako bih imao sve više vode, sve više života. Jezerca bi bila izvor i malča (trska), i gnojiva (mulj, alge...) i naravno vode za stvaranje vlažnije mikroklime. |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12477
Lokacija: Zagreb
|
|
| [Vrh] |
|
|
|
FAQ
Pretražnik
Članstvo
Korisničke grupe
Registracija
Profil
Privatne poruke
Login
