Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju i zaboravljivost. Naime, njen nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, a to za sobom povlači i loše raspoloženje.
Plodovi mora često se nazivaju hranom za mozak. Razlog tome je što sadrže puno selena, minerala koji je u organizmu prisutan u tragovima, a vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim u morskim plodovima, selen je još prisutan u žitaricama i mesu.
Sunčeva svjetlost je prvi čimbenik i jedan od najvažnijih pomagača pri održavanju razine serotonina u tijelu. Ona sadrži tri prednosti u odnosu na druge oblike svjetla: posjeduje ultraljubičastu (UV) svjetlost, javlja se u odgovarajućem vremenu za tijelo i mnogo je svjetlija od umjetnog svjetla. Prevelika količina UV svjetlosti može dovesti do raka kože pa stoga mnoge osobe izbjegavaju sunčevu svjetlost, no određena količina je tijelu neophodna ne samo za ovu temu nego i za opće zdravlje organizma.
UV svjetlost je važna jer ona stvara vitamin D koji, između ostalog, potiče proizvodnju serotonina.
Nekoliko je studija pokazalo da je masaža vrlo korisna u podizanju razine serotonina. Jedna je od njih proučavala utjecaj masaže na depresivne trudnice što je ozbiljno stanje jer majčina depresija može utjecati na bebinu aktivnost raznih neurotransmitera, uključujući i serotonin. Trudnice su masirane dva puta tjedno tijekom razdoblja od četiri mjeseca. Njihova se razina serotonina povećala za 30%.
Nakon masaže, trudni ili ne, posvetite se vježbanju. Istraživanja su pokazala da vježba povećava i proizvodnju serotonina, ali i njegovo oslobađanje. Posebno su korisne aerobne vježbe, kao što su trčanje i vožnja bicikla
Ono što također ne bi trebalo konzumirati je kofein, osobito energetski napitci. Kofein smanjuje razinu serotonina što vjerojatno objašnjava i zbog čega on suzbija glad.
Tijelu svakako omogućite dovoljnu dozu omega-3 masnih kiselina jer se za njih pretpostavlja da utječu na učinkovitost serotonina u mozgu. Osobe s niskim razinama serotonina obično imaju i nisku DHA, a to je kiselina koja je dio osnovne građe mozga i potrebno ju je nadopunjavati hranom koja je bogata omega-3 kiselinama i koje sadrže namirnice kao što su riba, osobito losos, i riblja ulja, orašasti plodovi, sjemenke i ulja dobivena iz njih, osobito lan. Zbog toga što sadrži resveratrol, tamna čokolada podiže razinu serotonina.
PROTIV DEPRESIJE - složeni ugljikohidrati, folacin i selen
Ugljikohidrati: tjestenina, crni kruh, svježe voće i povrće, suhe marelice i smokve, integralna riža, grah
Folna kiselina: tamnozeleno lisnato povrće (npr. špinat)
Selen: sjeme suncokreta, češnjak, ljuti feferoni, tuna, kamenice (kuhane)
Nedostatak folne kiseline (folacina) jedan je od češćih uzroka depresije. Oko trećina oboljelih od depresije ima manjak folne kiseline, koja sudjeluje u tvorbi serotonina. Folna se kiselina, koja spada u vitamine B-kompleksa, može dodavati prehrani u tabletama, radi brže normalizacije razine serotonina. Manjak selena također se u većoj mjeri opaža kod ljudi s depresijom, nego u općoj populaciji.
* Ako ste potišteni i tužni, izbjegavajte alkohol. On je depresor živčanog sustava, što znači da pogoršava depresiju.
Preporuča se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U prehrani oboljelih od depresije treba redovito u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krumpir, riža, palenta, kruh, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šalica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena žličicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.
Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utječe na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje uvelike preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.
Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala. Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporuča se i unos selena kojeg ima u morskim plodovima i koštunjićavom voću.
Depresija i prehrana
Depresija i prehrana
Zadnja izmjena: Ogi, dana/u 26 svi 2019, 13:38, ukupno mijenjano 2 puta.
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/bBLq0lQmCvg" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/9MpeSudXyRs" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/bS3Ho6ltF78" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/9MpeSudXyRs" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/bS3Ho6ltF78" frameborder="0"></iframe>
