Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Špinat
1, 2  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lobodnjače
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 29.9.2007. sub. 22:02    Naslov: Špinat Citiraj i odgovori

Sve što ste oduvijek htjeli znati o špinatu



http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/2626/2

Može se reći da je Popaj, a ne stručnjaci ili prehrambena industrija, taj koji je učinio najviše na promociji špinata.

Samo još da je njegov špinat bio svjež, a ne iz konzerve - i poruka bi bila pravovaljana. Biljka koja je u Europu došla u 11. stoljeću originalno potječe iz stare Perzije, no danas se uspješno uzgaja širom umjerenog kontinentalnog pojasa. Slijede sve tajne ovog najzelenijeg povrća.

Fitonutrijenti za optimalno zdravlje

Znanstvenici su identificirali 15-tak različitih flavonoidnih spojeva u špinatu koji funkcioniraju kao antioksidansi. Mnogi od njih uspješni su i u borbi protiv raka, što je bilo dovoljno važno da se pojedini izoliraju u svom čistom obliku, te da se na njima nastave istraživanja. Različite studije pokazale su usporavanje rasta stanica raka želuca, kože i dojke.

U službi zdravlja prostate

Karotenoidni pigment koji se nalazi u špinatu na dvostruki se način uspješno bori protiv raka prostate. Jedan karotenoidni oblik imena neoksantin s jedne strane utječe na stanice raka prostate na način da potiče njihovo samouništavanje. U crijevima neoksantin dodatno metaboličkim procesima prelazi u neokrome, koji inhibiraju rast stanica raka.

Izgradnja kostiju

U jednoj šalici svježeg špinata nalazi se gotovo dvostruko više vitamina K od dnevno preporučenog unosa. Ako je on kuhan, jedna šalica sadržavati će ga 6 puta više!

Vitamin K važan je za aktivaciju određenog proteina u kostima koji prihvaća kalcij i tako ga ugrađuje u koštanu strukturu tijela.

Osim vitamina K, drugi elementi koji su važni za zdravlje kostiju, a kojih je špinat odličan izvor, su kalcij i magnezij.

Kardiovaskularno zdravlje

Špinat je odličan izvor vitamin A (u obliku ß-karotena) i dobar izvor C vitamina. Ova dva nutrijenta zaslužna su za najveći dio «ljekovitih» svojstava špinata, a prvo u nizu je zdravlje krvožilnog sustava. Vitamini A i C prvenstveno djeluju kao antioksidansi, što znači da neutraliziraju degradacijske procese uslijed djelovanja slobodnih radikala. Istim mehanizmom oni preveniraju oksidaciju kolesterola, koji u takvom obliku ima mogućnost lijepljenja na stjenke krvnih žila, uzrokujući aterosklerozu, a zatim i povišeni krvni tlak i mogući srčani udar.

Sljedeća korisna tvar je folna kiselina. Ona, među ostalim, pomaže konverziji potencijalno opasne kemikalije zvane homocistein u druge spojeve. Povišena razina homocisteina u krvi znanstveno je povezana s većom mogućnošću pojave srčanog udara.

Magnezij, kojeg u šalici kuhanog špinata ima za oko 40 % dnevnih preporuka, je mineralna tvar koja pomaže u snižavanju krvnog tlaka te tako također pomaže u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Zaštićen probavni sustav

Ponovno se treba vratiti na vitamine C i A, te na folnu kiselinu. Njihovo antioksidativno djelovanje također prevenira mutaciju DNA i mutacije stanica crijeva. Dokazano je da ljudi koji konzumiraju ove vitamine u dovoljnim količinama imaju znatno manji rizik obolijevanja od raka crijeva.

Antiupalne tvari

Alergijske reakcije danas su sve češća pojava. Osim klasičnih alergija na koje će većina u prvi mah pomisliti, postoje i mnoge auto-imune bolesti koje također uključuju mehanizam alergijske reakcije.

Astma, i reumatoidni artirtis samo su neke od njih. Tvari iz špinata koje pomažu smirivanju upalnih procesa ponovno su ß-karoten i vitamin C.

Nije sve u mišićima, špinat razvija i um

U studijama na životinjama došlo se do saznanja da špinat djeluje protektivno na oksidativni stres mozga te da smanjuje degradaciju moždanih funkcija uslijed starenja.

Hranjenje laboratorijskih životinja špinatom znatno je povećalo njihovu sposobnost učenja i motoričke funkcije. Ovo je općenito učinak koji na mentalne funkcije ima svo zeleno lisnato povrće, i to među ostalim, zaključak je, uslijed sadržaja na E vitaminu. E vitamin spada u skupinu kojoj je za apsorpciju potrebna mast, pa se svako povrće preporuča jesti začinjeno s poželjnim uljima (maslinovo), kako bi se povećala njihova bioraspoloživost.

Besprijekorni vid

Jedan od karotenoida, lutein, protektivna je kemikalija koja se brine za zdravlje organa vida, a posebno je uspješan u borbi protiv katarakta i makularne degeneracije uzrokovane starenjem. Kao i kod bioraspoloživosti vitamina E, i ovdje će se zaštitno svojstvo luteina povećati umjerenom konzumacijom poželjnih ulja s termički obrađenim povrćem.

Željezo - zaštitni znak

Iako špinat nije namirnica najbogatija željezom, što se uslijed odrastanja na epizodama Popaja nekako uvriježilo u javnosti, on ga zasigurno sadrži u znatnim količinama. Špinat je kao namirnica daleko poželjniji izvor željeza od nekih drugih jer ne sadrži zasićene masti, kolesterol, te je niskokaloričan.

Jedna šalica kuhanog špinata daje oko 30 % dnevno preporučenih količina željeza.

Što još treba imati na umu?

Špinat je, kao i gotovo sve namirnice, potencijalni alergen.
Špinat je jedno od povrća s najvećim količinama zaostalih pesticida. Raspitajte se o načinu uzgoja špinata koji kupujete.
Špinat sadrži znatne količine oksalata te se zato ne preporučuje osobama s bolestima bubrega i žuči.
Špinat isto tako sadrži određenu količinu goitrogenskih tvari, koje mogu utjecati na lučenje hormona štitnjače. Zbog toga se ne preporuča osobama s bolestima štitnjače.
Sadržaj purina u špinatu može stvarati probleme pretjeranog nakupljanja urične kiseline. Osobe koje pate od gihta i(li) bolesti bubrega trebale bi ga izbjegavati, objašnjava dipl. ing. Željka Lukešić.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 18.1.2008. pet. 15:12    Naslov: Citiraj i odgovori

Citat:
U jednoj šalici svježeg špinata nalazi se gotovo dvostruko više vitamina K od dnevno preporučenog unosa. Ako je on kuhan, jedna šalica sadržavati će ga 6 puta više!

kak to ide sa doktrinom da kuhanje uništava?

sad sam ga složil za ručak, onaj smrznuti kupljeni pa prokuhan u soj. mlijeku i malo češnjaka.. neki prijedlog za nekaj maštovitijeg?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.11.2008. ned. 21:43    Naslov: Citiraj i odgovori

ŠPINAT, SPINACIA OLERACEA L.

Špinat obnavlja krv


To povrće djeluje kao stimulator rada jetre, mokraćnih organa i probavnih organa te je nezaobilazan u dijetoterapijama
Piše Ivan LESINGER
Špinat (Spinacia oleracea L.) pripada obitelji lobode (Familiae Chenopodiaceae). Prirodni je antianemik, detoksikant, dijetik, diuretik, febrifug, hipoglikemik, karminativ, laksativ i stimulans. Druga imena špinata su španac, špinać, špinjača, zelje; engleski naziv mu je Spinach, francuski Epinard, njemački Spinat, slovenski špinača, srpski spanač, a talijanski spinacio comune.
Špinat je u svijetu proslavio popularni Popaj, junak crtanih filmova, koji je uz pomoć špinata pobjeđivao svoje najljuće protivnike. U našim primorskim krajevima špinat ima stoljetnu tradiciju u uzgoju kao i u samoj uporabi. U Francuskoj špinat nazivaju metla želuca.
Inače špinat je jednogodišnja do dvogodišnja biljka sa sočnim listovima zelene boje. Cvjetovi čine klas, a cvjeta od svibnja do srpnja. Bez naročitog je mirisa i ugodnog, malo gorkastog okusa. Uzgaja se u vrtovima i na poljima. Beru se mladi listovi špinata za pripremu variva, kao i sjeme kojeg sušimo i pohranjujemo za uporabu.
Špinat je poznat kao povrće koje jača i daje snagu čovjeku pa je zbog velike količine minerala, vitamina i karotina vrlo prikladan i koristan za liječenje anemije, bilo da se koristi u vidu čaja ili za jelo.

Sjeme dobar laksativ

Špinat sadrži veliki postotak željeza, što je važno za čovjeka jer utječe na stvaranje i obnavljanje krvnih tjelešaca. U špinatu su pronađeni i saponini te sekretin, tvari koje potiču rad žlijezda, izmjenu tvari, a djeluju i na lakšu probavljivost i brže primanje vrijednih sastojaka. Kod dojenčadi i djece preporuča se konzumacija špinata s mlijekom, što je dobro za rast zahvaljujući velikoj količini karotina. Špinat potiče i izlučivanje mokraće iz organizma, zahvaljujući visokom postotku kalija, pa se zbog toga preporučuje kod oboljenja mokraćnih organa i srca jer povoljno djeluje na te funkcije, a ujedno im olakšava i rad. Špinat rasterećuje srce i bubrege, a ujedno i snižava tlak. Pojačava rad gušterače i probave zahvaljujući sekretinu.
Sjeme špinata je dobar laksativ te se rabi za liječenje zatvora i konstiapcije, kao i kod upala jetre ili kod žutice. Rekonvalescentima i trudnicama preporučuje se davati špinat s mlijekom zbog velikog sadržaja minerala i vitamina te folne kiseline. U svakoj ishrani je bitno da ona utječe preventivno na dobro zdravlje, tj. da sprečava najteže bolesti, primjerice rak, a kod samog liječenja raka preporučuje se dijeta na bazi špinata jer djeluje kao detoksikant organizma. Djeluje i kao stimulator rada jetre, mokraćnih organa i probavnih organa. Špinat je nezaobilazan u dijetoterapijama kao namirnica koja blagonaklono djeluje na organe. Zapadna pučka medicina rabi špinat kao: antipiretik, febrifug, hipoglikemik, karminativ, laksativ, za liječenje kamenaca u urinarnom sustavu, kod nadutosti i nadimanja, slabog rada crijeva i pražnjenja crijeva, kod visoke tjelesne temperature tijela, upalnih stanja utrobe crijeva, pluća, i slično.

Štetna oksalna kiselina


Špinat ima i štetna svojstva. Naime, oksalne kiseline najviše ima u peteljkama i rebrima listova, pa ih prilikom pripremanja treba odstraniti. Štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom, jogurtom, kiselim mlijekom i sirom. Oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka i stvara nerastvorivi spoj kalcijev oksalat koji organizam izlučuje. Nitrati podliježu brzoj oksidaciji (nastaju štetni oksidirajući nitrati - nitrozamini koji su karcinogeni) te je potrebno špinat uvijek uzimati svježe ubran i pripremljen.
Stoga špinat ne smiju konzumirati bubrežni bolesnici jer se kristalićima oksalne kiseline mogu začepiti bubrežni kanali. Kontraindiciran je i kod bolesti gihta, artritisa i reume, jer sadrži dosta mokraćne i purinske kiseline, a ne smiju ga uzimati ni osobe koje imaju kamence u žuči ili bubregu, tj. mjehuru. Međutim, ni zdravim osobama se ne preporuča konzumiranje većih količina špinata, osobito kad je riječ o dojenčadi. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se fermentacijom, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrate pa su poznata trovanja s odstajalim špinatom. Drugim riječima špinat se priprema samo u onim količinama koje će se odmah potrošiti.

Ljekoviti sadržaj

Sto grama špinata ima 92 kj ili 22 kal. Sadrži 2.2 posto bjelančevina, 3,9 posto ugljikohidrata i 0,3 posto masti, oko 1.400 mg minerala, a od toga 572 mg kalija, 81 mg kalcija, 56 mg magnezija, natrija 55 mg, fosfora 47 mg, željeza 3 mg. Sadrži također mikroelemente, mangan, bakar, cink, kobalt, fluor, jod, vitamin C, karotin, vitamine B kompleksa, nijacin, sirovu celulozu, oksalnu, mokraćnu i puritinsku kiselinu, saponin, sekretin.

ČAJ ZA BOLJI RAD JETRE

1 šaka sjeckanog špinata, 2 dl vode.
Uputa za pripremu: Špinatu odstranimo peteljke i prelijemo kipućom vodom, poklopimo da odstoji 1 sat i procijedimo.
Uputa za uporabu: Pijemo u gutljajima zaslađeno medom 2-3 puta na dan. Ovaj čaj se preporuča kod bolesti mjehura, jer olakšava bolove i potiče izlučivanje mokraće. Osobe s oboljelom jetrom i probavnim organima neka ga uzimaju 3 puta u toku dana.

ČAJ PROTIV ZATVORA

10 g sjemena špinata, 2 dl vode.
Uputa za pripremu: Sjeme špinata kuhamo 2-3 minute i poklopimo da odstoji 2 sata te procijedimo.
Uputa za uporabu: Čaj pijemo poslije jela u tri navrata.

IZ KULINARSTVA

Salata od špinata

250 g mladog špinata, 2 naranče, 1 jabuka, 2 žlice jabučnog octa,
3 žlice maslinovog ulja, šećer, sol, papar, dvopek.
Uputa za pripremu: mlade listove špinata dobro operemo i narežemo Naranču ogulimo i narežemo na ploške, također i jabuku na tanke ploške. U zdjeli izmiješamo sve začine dodajmo narezani špinat, naranče i jabuku.

Pravilno kuhanje

Špinat treba kuhati na pari ili u malo vode. Kuha se 5-6 minuta, a vodu obavezno treba bacati te špinat pripremati samo prema receptu.

Novi list (www.novilist.hr)
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.11.2008. ned. 21:47    Naslov: Citiraj i odgovori

Poznata je još po imenima: spinat, spinača, spinać, špinjača, španjak, špinak, zelje obično i dr.
Pretpostavlja se da je špinat podrijetlom sa srednjeg Istoka, najvjerojatnije iz Perzije. Zbog svojih sočnih listova ta jednogodišnja biljka uzgaja se na Istoku od pamtivijeka. Nije poznata kao divlja biljka. Uzgajanje špinata proširilo se s Istoka i preko Arapa u XI. stoljeću donesen je u Španjolsku. U Francuskoj se počinje uzgajati tek u XII. stoljeću, a zatim u ostalim dijelovima srednje Europe. Stari Grci i Rimljani nisu poznavali špinat.
Perzijski je naziv za špinat "aspanach" ili "ispany", arapski je "esbanach" ili "sebanach". Smatra se da i ostali nazivi imaju podrijetlo od perzijskih ili arapskih naziva.

Španjolski je naziv "spanochia", engleski "spinach", njemački "spinat", francuski "e'pinard", latinski "spinacia". Naši narodni nazivi slični su nekima od spomenutih naziva.Zapisano je da se špinat za vrijeme rata koristio kao lijek kojim su liječili francuske vojnike koji su oslabili zbog gubitka krvi.. Davali su im vino čije je djelovanje bilo pojačanom sokom od špinata.
Špinat je rano povrće, koje ubiremo u proljeće pa do kasne jeseni. Danas je poznato više vrsta špinata koji se međusobno razlikuju po veličini i obliku listova. Njegovi sočni listovi, izrazito su zelene boje koju im daje velika količina klorofila (0,1-.0,2%), pa se s pravom naziva "kraljem povrća s klorofilom".
Kao i sve vrste lisnatog povrća, i špinat ima vrlo malu energetsku vrijednost: 100 grama jestivog dijela ima svega 22 kcal ili 92 kJ, To potječe od male količine hranjivih sastojaka: bjelančevina 2,2%, masti 0,3%, ugljikohidrata 3,9%. Biološka je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih tvari i vitamina. Ukupna količina mineralnih tvari u 100 grama špinata iznosi 1,4 grama, od čega ima najviše kalija 572 mg, kalcija 88 mg, magnezija 56 mg, natrija 55 mg, fosfora 47 mg, sumpora 40 mg, željeza 3 mg. Potrebno je ukazati na sadržaj magnezija koji se rijetko nalazi u namirnicama u tako velikoj količini.
Važan je i sadržaj mikroelemenata u špinata, a to su mangan, bakar, cink, kobalt, fluor i jod.
U špinatu se nalaze i organske kiseline u količini od 80-90 mg%.
Od vitamina, u špinatu ima najviše vitamina C, oko 59 mg%, zatim vitamina A oko 672 RE. Sadrži gotovo sve vitamine grupe B: B1 0,13 mg%, B2 0,21 mg%, niacin 0,55 mg%, B6 0,21 mg%.
Važna istraživanja posljednjih desetljeća otkrila su da špinat sadrži izuzetno važnu folnu kiselinu. U prosjeku sadrži 194 µg, gdje se pri toplinskoj obradi nešto gubi i kreće se oko 145 µg. Folna kiselina ima značajnu ulogu u građi crvenih krvnih zrnaca, a potrebno je istaći njezinu važnost tijekom trudnoće, čiji deficit u trudnoći može imati za posljedicu porođajne deficite u djece, moguć preran porođaj te smanjenje porođajne težine.
Nekada se mislilo da je špinat jako bogat željezom te stoga pogodan u prehrani u oporavljanju krvne slike. Čak je stvoren i edukativni crtić s popularnim Popajem, koji u teškim životnim situacijama crpi snagu iz limenke špinata, bogate željezom. Međutim, nakon istraživanja, uočeno je da je bogatstvo špinata u folnoj kiselini koja također ima važnu ulogu kod anemija.
Od fiziološkog je značenja i sadržaj sirove celuloze, koje u špinatu ima preko 2 grama. Mladi špinat sadrži manje celuloze od starijeg, tako da njezina količina može varirati. Celuloza je bitna u procesu probave, poboljšava rad crijeva i izlučivanje otpadnih tvari iz organizma.
Nedostatak je špinata u relativno velikom sadržaju oksalne kiseline, u prosjeku oko 485 mg%. Osim kiseline, špinat sadrži i dosta mokraćne kiseline, 70 mg% i purinske baze 25 mg%. Upravo o tim nedostacima špinata treba voditi računa jer on zbog njih nije pogodan za prehranu nekih osoba. Zbog visokog sadržaja oksalne kiseline, ne preporuča se bubrežnim bolesnicima, zbog veće količine mokraćne kiseline i purinskih baza - osobama koje boluju od gihta, artritisa, reume, koje imaju kamence u žuči i mokraćnim organima. Zdravim osobama također se preporučuje da ga ne koriste često i u velikim količinama zbog navedenih kiselina. Kod špinata je izrazit primjer potvrđivanja pravila - umjerenost prije svega. Najveći sadržaj oksalne kiseline nalazi se u peteljkama i rebrima listova te ih treba odstraniti prilikom pripreme špinata. Da bi se ublažilo štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam, treba ga pripremati s mlijekom i sirom. Na taj način oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka, stvarajući netopiv spoj - kalcijev oksalat koje se izlučuje iz organizma. Na taj način, da bi se odstranila oksalna kiselina iz špinata, žrtvuje se kalcij iz mlijeka.
Potrebno je znati da se nitrati iz špinata mogu fermentacijom već skuhanog špinata, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrite koji mogu biti razlog trovanja odstajalim špinatom. Zato se preporuča pripremiti samo onoliko koliko se može pojesti svježe pripremljenog za jedan obrok. Ostatak treba obvezno baciti, a nikako ostaviti za sutra.
Potrebno je znati da špinat posijan u proljeće, a ubran ljeti, naročito u tijeku suhog perioda, sadrži više oksalata i nitrata od špinata posijanog ljeti, koji se ubire tijekom jeseni i zime.
Kod kupovine špinata potrebno je znati da se otpad kreće od 10-34%, tako da u prosjeku otpada 1/4 od kupljenog špinata. Od njega se mogu pripremiti razne vrste jela: juhe, variva, umaci, pire, nadjevi i sl. Treba ga kuhati na pari ili u vrlo malo kipuće vode, ne stavljati ga kuhati u hladnu vodu. Kuha se oko 5 minuta, a vodu treba baciti jer je zasićena nitratima. Može se jesti i kao salata, sirov ili kuhan, pomiješan s kuhanim krumpirom, sirom, jogurtom ili vrhnjem i sokom od limuna.
Zbog mineralnih sastojaka i vitamina, špinat je izvrsna namirnica. Zbog visokog sadržaja kalija, potiče izlučivanje mokraće, čime olakšava rad bubrega i srca, snižava krvni tlak. Sekretin potiče rad gušterače i probavu te čišćenje organizma.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.11.2008. ned. 21:49    Naslov: Citiraj i odgovori

Veliki broj ljudi pri spomenu ove visokovrijedne namirnice prvo pomisli na Popaja i njegove mišiće koji potrebnu snagu dobivaju upravo iz špinata. No Popaj osim snage putem porcije špinata štiti svoje tijelo od kardiovaskularnih i kancerogenih, bolesti mozga i očiju te brojnih drugih oboljenja.
Domovina špinata je najvjerojatnije srednji Istok, točnije Perzija, gdje se zbog svojih sočnih listova uzgajao od pamtivijeka. Arapi su ga u jedanaestom stoljeću prenijeli u Španjolsku, zatim u dvanaestom stoljeću u Francusku odakle se proširio po čitavoj Europi. Ne postoje čvrsti dokazi da su stari Grci i Rimljani konzumirali ovo povrće.
Špinat možemo ubirati i pripremati od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni, no najvrjednije sastojke sadržava onaj koji se priprema između ožujka i svibnja, te rujna i listopada. Karakterističnu zelenu boju sočnom lišću daje velika količina klorofila. Nekada se smatralo da špinat zbog velikog sadržaja željeza pogoduje oporavku od anemija, a tek su novija istraživanja pokazala da je njegovo bogatstvo u folnoj kiselini. Upravo ona ima vrlo važnu ulogu u formiranju crvenih krvnih zrnaca te posebno u trudnoći jer nedostatak folne kiseline može uzrokovati prijevremeni porod i rađanje djece niže porođajne težine. Špinat je i veliki izvor vitamina C, beta-karotena te trinaest različitih flavonida koji imaju antioksidativno djelovanje u smislu smanjenja količine štetnih radikala u organizmu. Time između ostalog sprječavaju oksidaciju kolesterola te onemogućuju njegovo nakupljanje na stjenkama krvnih žila i tako čuvaju zdravlje kardiovaskularnog sustava. U špinatu možemo naći i lutein, karotenoid koji pored vitamina A ima značajnu ulogu u očuvanju vida i očiju. Kako su lutein i vitamin A topivi u mastima, za njihovo iskorištenje pri konzumaciji potrebno ga je začiniti uljem. Ne smije se zanemariti ni visoka količina vitamina K (1 šalica kuhanog špinata ispunjava čak deseterostruko više od dnevnih potreba za ovim vitaminom) koji je neophodan u procesu mineralizacije kostiju. Sadrži i gotovo sve vitamine B skupine. Biološku vrijednost podiže i bogatstvo mineralnih tvari (kalija, kalcija, magnezija, natrija, fosfora i sumpora) te mikroelemenata (mangana, bakra, cinka, kobalta, fluora i joda).
Relativno velik sadržaj oksalne i mokraćne kiseline te purinske baze ograničava uporabu špinata kod ljudi sa bubrežnim bolestima, koji boluju od artritisa, reume, te sa smetnjama uzrokovanim kamencem u žući i mokraćnim kanalima. Kako se u peteljkama i rebrima listova nalazi najveći postotak oksalne kiseline prilikom pripreme ih je potrebno odstraniti, a da bi se ublažilo štetno djelovanje na organizam treba ga pripremati sa mlijekom i sirom. Takvom pripravom se oksalna kiselina veže na kalcij u mlijeku stvarajući spoj kalcijev oksid koji se izlučuje iz organizma.
Prije konzumacije ili kuhanja špinat je potrebno dobro oprati od nečistoća. Ako se odmah ne pripravlja za jelo prije stavljanja u hladnjak nije ga potrebno prethodno prati da vlaga ne uzrokuje kvarenje. Preporuka je da se na kuhanje stavlja u kipuću a ne u hladnu vodu. Vrlo je važno napomenuti da količina pripremljenog špinata za jelo mora biti svježe pripremljena samo u količini kolika se može pojesti. Ostatak je potrebno obavezno baciti a nikako se ne smije podgrijavati ili ostavljati za slijedeći dan. Razlog tomu su nitrati koji mogu fermentacijom već skuhanog špinata preći u nitrite i izazvati trovanje.

Sanja Miloš, dipl.ing.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.11.2008. ned. 21:51    Naslov: Citiraj i odgovori

Oksalna kiselina (franc. oxalinque, prema grč. rij.-kiseliš) je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala. U obliku svojih soli (oksalati) nalazi se u kiselici, rabarbari, špinatu, rajčici i dr. biljkama te u guanu. U većim količinama oksalna kiselina i njezine soli djeluju otrovno na ljudski organizam. Proizvodi se dehidrogenacijom natrijeva formijata te oksidacijom propena ili ugljikohidrata, a rabi se u tekstilnoj industriji, za bijeljenje kože, drva i slame, za čišćenje metala, kao reagens u kemijskoj analizi, a kiseli kalijev oksalat za uklanjanje mrlja od hrđe (ruzine, željezova (III) oksida, Fe2O3). Upotrebljava se u bojodisarstvu, kožarstu i za uklanjanje hrđavih mrlja dajući željeznu sol jako topljivu u vodi i za čišćenje metala.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.3.2010. ned. 19:17    Naslov: Citiraj i odgovori

Zlata Nanić je jednom prilikom rekla da spinat nije dobar za vrt i da ga ne sije
Da li netko ima ideju zasto?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
SilveK



Pridružen/a: 04. 03. 2010.
Postovi: 353
Lokacija: Čakovec

PostPostano: 14.3.2010. ned. 20:10    Naslov: Citiraj i odgovori

Prvi put čujem za to. U knjizi "Biovrt" sam čitala da postoji čak i jedan način vrtlarenja u kojem vrt nema staza, već se sve omeđuje špinatom i kako se on ubire, tako se može dalje po vrtu hodati.
Nisma primjetila da bi bilo čemu štetio na vrtu Upitnik
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.3.2010. ned. 20:18    Naslov: Citiraj i odgovori

Moram ju pitati prvom prilikom, Luna..pitaj ako ces ici do nje
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 15.3.2010. pon. 00:03    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
Zlata Nanić je jednom prilikom rekla da spinat nije dobar za vrt i da ga ne sije
Da li netko ima ideju zasto?

Za špinat znaju reći da je dobar kao 'čistač vrta', jer ima svojstvo da na sebe navlači 'pobire' teške metale iz zemlje (i ostale nečistoće/ otrove). Zna to raditi, naravno, i drugo zeleno lišće, ali špinat to (navodno) radi u većoj mjeri od ostalih. I zbog one priče oko nitrata, važno na kakvoj zemlji raste (kako je gnojena). Ako nije iz vlastitog (bio) vrta, treba jako paziti od koga se špinat kupuje, na kakvoj je zemlji rastao.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 15.3.2010. pon. 00:06    Naslov: Citiraj i odgovori

Hmm..znam samo da se zena uzrujala kad sam spomenuo spinat, kao da je vrag u njemu Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 15.3.2010. pon. 00:17    Naslov: Citiraj i odgovori

Naručivat ću sjeme uskoro, pa ću pitati.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 3.4.2010. sub. 12:52    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
Zlata Nanić je jednom prilikom rekla da spinat nije dobar za vrt i da ga ne sije

Bila sam danas u Zrnu i imali su ga u urednoj prodaji.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 3.4.2010. sub. 14:36    Naslov: Citiraj i odgovori

Cudno, svejedno pitaj kad ces imati priliku
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.2.2012. sri. 13:53    Naslov: Citiraj i odgovori

Oprezno s gnojidbom lobodnjača!

Veliki problem u proizvodnji lobodnjača predstavlja akumuliranje nitrata koje ovisi o količni dušičnog gnojiva, zemljopisnom položaju, vremenu berbe, temperaturi i svjetlosti te skladištenju. Količina ovisi o starosti biljke te biljnom dijelu (veću količinu nitrata sadrže peteljke i „rebra“ listova špinata). Stoga je, osim količine oksalne kiseline, i koncentracija nitrata važan pokazatelj kvalitete lisnatog povrća. Lobodnjače su nitrofilne, odnosno, preferiraju nitratni oblik dušika iz tla, što može rezultirati akumulacijom nitrata i njihove redukcije do otrovnih nitrita koji uzrokuju poremećaje disanja, što kod dojenčadi može biti i smrtonosno. Prema EFSA (2008) dopušteni dnevni unos (Acceptable Daily Intake; ADI) nitrata je 3,7 mg/kg tjelesne mase, odnosno, 222 mg nitrata dnevno za odraslu osobu mase 60 kg koji se, osim povrćem, unose u organizam i vodom za piće te suhomesnatim proizvodima. U uzgoju, berbi, čuvanju i pripremi špinata važno je poznavati i ukloniti uzroke akumulacije prekomjerne količine nitrata. Kako bi se spriječila pojava nepoželjnih simptoma viška dušika, treba izbjegavati prekomjernu gnojidbu dušikom, odnosno, planiranu količinu dušika primijeniti u više navrata tijekom vegetacije.

www.agroklub.com/povrtlarstvo/lobodnjace-omiljeno-lisnato-povrce/5885/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lobodnjače Vremenska zona: GMT + 02:00.
1, 2  Sljedeća
Stranica 1 / 2.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan