Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Lješnjak

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lupinasto
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.9.2007. pet. 23:02    Naslov: Lješnjak Citiraj i odgovori



Lješnjak je na latinskom i engleskom jeziku dobio ime po korjenima riječi koje u prijevodu znače kapica, kaciga. To su izrazi koji vjerodostojno oslikavaju izgled tog ploda u prirodnom obliku, na stablu, oklopljenog svojom "kapicom".
Dugo je vremena poznat i korišten je ne samo za hranu, već i u različitim ritualima i slavljima. Tako je često predstavljao simbol plodnosti i koristio se pri svadbenim svečanostima.
Iako je stablo lješnjaka rašireno diljem sjeverne Europe, u komercijalne svrhe ga proizvode samo 4 zemlje, i to u sasvim drugim krajevima svijeta. U prvom redu to je Turska sa oko 75% svjetske proizvodnje, zatim Italija, Španjolska i Sjeverna Amerika.

Lješnjak sadrži u svom sastavu značajne količine esencijalnih masnih kiselina, ali uz njih i potrebne vitamine i minerale koji spriječavaju njihovu oksidaciju. To su vitamin E kojim je taj plod veoma bogat, i što je dosta rijetko, vitamin A. Ti su vitamini poznati kao antioksidansi, što znači da imaju svojstvo spriječavanja stvaranja slobodnih radikala, odnosno oksidacije, a samim time i razvoj raka.
Lješnjak je značajan izvor i nekih vitamina iz B skupine, naročito vitamina B5 i B6.
Od minerala, spomenut ćemo selen koji je također poznati antioksidans, te mangan i cink.
Što se tiče bjelančevina njihov sastav je takav da lješnjake treba koristiti u kombinaciji sa drugim orašastim plodovima, žitaricama ili mahunarkama kako bi se zadovoljile potrebe za svim aminokiselinama. Osim toga, fitosterol iz ovog ploda koji se zove sitosterol, snižava kolestreol u krvi.

Taj se ukusan plod može koristiti na mnogo načina koji će naše deserte, uglavnom, učiniti ukusnijima i dražima , a njegova je aroma naročito prepoznatljiva ukoliko ga lagano prepečemo.

Običan lješnjak - C. avellan L., Stablo je obično visoko (oko 4 - 6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Raširen je u cijeloj Europi i Maloj Aziji. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Nejednakim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Razlikuju se podgrupe, ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjeta njem i izduženim plodovima.

Istarski dugi - populacija od Corylus maxima. Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski lješnjak i ludolf, a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune.

Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni.
Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvođena. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima.
Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.
Ljuska ploda je tamno smeđa, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. Šav je slabo izražen. Debljina joj iznosi 1,430 mm.
Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.

Jezgra je krupna, izdužena, sa izraženim šiljkom. Biofizičke osobine su: masa 1,492 g, dužina 19,768 mm, širina 13,806 mm, a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43,489 %.
Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64,38%, bjelančevina 16,62% i invertnog šećera 3,34%.
List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraženog šiljka.

Rimski. Nastala je od C. avellane. Ima vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 - 25 cm, dok kod starijih stabala (16 - 20 godina) grančice prevladavaju od 1 - 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa.

Ne formira mnogo resa, o bično su u grupi 2 - 3 zajedno. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi, još u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford, nije dobra za trebizonde.

Plodovi su teški oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izduženi, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omotač je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju.

Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina, i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina.

Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom ko rijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajniji nedostatak.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 6.4.2008. ned. 19:43    Naslov: Citiraj i odgovori

na kraju nismo saznali Smile
Citat:
Ako ih vjeverice jedu, zasto bi nama bili losi

vjeverice glođu koru drveta pa kaj ti to ne radis plazi jezik
jedem od schneekoppea namaz od lješnjaka jao kaj je fino.. sa sojinim mlijekom od čokolade
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
aspalatus



Pridružen/a: 12. 09. 2007.
Postovi: 2575
Lokacija: Split

PostPostano: 6.4.2008. ned. 21:28    Naslov: Citiraj i odgovori

cita aspalatusi i zvace ljesnjake...sta nisu dobri? zasto? ko je to rekao? ja ih obozavam, skoro svaki dan pojedem saku ljesnjaka...
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10990
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 21.3.2010. ned. 19:25    Naslov: Citiraj i odgovori

filo je napisao/la:
kupil sam 2 sadnice (? ugl mala drvca) ljesnjaka. na netu nisam nasel nikakve informacije, osim preopruke da se sadi u jesen...
iskopal rupu od 50tak cm, stavil unutra i to je to.
ima ko kakav komentar, bude kaj od tog?
u pitanju je rimski klon i neki na c...

jos sam kupil borovnicu, brusnicu a badem uskoro dolazi..
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Lupinasto Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan