Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Dinja

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Tikvenjače
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10637
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.7.2012. ned. 00:48    Naslov: Dinja Citiraj i odgovori





Dinja je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve.

Plod je okruglog ili ovalno-izduženog oblika, mase 1-2 kg. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančasti ili zelenkastobijeli, a šupljina je ispunjena sjemenkama.

U Kini je bila poznata već 1000 godina prije Krista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom.

Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja (79. g.) upućuju na to da su i Rimljani poznavali dinju.
Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja u danu.

Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.

Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.

Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g).

Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.

Ljekovitost

Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma:

sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja
voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje
povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu
zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu
oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.

Kupovanje i čuvanje

Dinja je danas dostupna cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u nas je u razdoblju od lipnja do kolovoza, kada je na tržnicama najviše dostupna.

Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.

Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje, dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.

Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10637
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.7.2012. ned. 00:51    Naslov: Citiraj i odgovori

Ovih dana uživam u dinjama, ne mogu doći k' sebi kak su fine!! Slini

Luna, jel su tebi uspjele dinje?
Kakva je situacija ove godine?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10637
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.7.2012. ned. 01:05    Naslov: Citiraj i odgovori

Dinja, melon (Cucumis melo) se danas uzgaja po svim kontinentima u toplom i umjerenom pojasu. Za dobar prinos dinja zahtijeva obilje sunca, svjetlosti i topline, te umjereno vlažno tlo, bogato organskim hranjivima. Dinja uzgojena na suncu bogatija je šećerom, aromatičnija i ukusnija, od one posađene u hladu, koja može biti bezukusna, gotovo bljutava. Zato joj najviše odgovara podneblje priobalja, te se kod nas najčešće i uzgaja u Primorju i Dalmaciji.
Po svom sastavu (sadrži ovisno o uzgoju i sorti od 6 do 12 posto šećera) i načinu korištenja dinja se smatra voćem, no, zapravo to je povrtnica, koja pripada porodici plodovitog povrća Cucurbitaceae, u kojoj su još krastavci, tikvice, lubenica i dr.
Dinja je jednogodišnja, stranooplodna biljna vrsta, iako ima i samooplodnih sorti. Korijen joj je plitak i slabo razvijen, dok joj je stabljika jako razgranata i puzava. Listovi su krupni, srcoliki, posuti sitnim dlačicama. Cvijet je velik, u obliku trubice, s pet žutih latica. Na biljkama se razvijaju muški i ženski cvijetovi, koji se razlikuju po građi tučka i prašnika. Plod je velika boba, koja može težiti od jednog do nekoliko kilograma. Ovisno o sorti plod dinje se razlikuje po obliku, krupnoći, boji kore i mesa, okusu i aromi. Poznatije su sorte : ananas, cerovača, medena rosa i dr. U novije se doba nalazi i sve više kultivara, koji se odlikuju izrazitijom aromom, boljim prinosom, većim sadržajem šećera, ranijim dozrijevanjem, te većom otpornošću na bolesti i štetočine. Prema izgledu kore ploda dinje su svrstane u tri skupine: rebraste, mrežaste i glatke kore.
Dinji pogoduje lagano, pjeskovito-glinenasto tlo, bogato hranjivima, približno neutralne reakcije. Osnovna se obrada tla obavlja ujesen kad se unosi stajski gnoj, a prije sadnje tlo se dobro usitni i prihrani mineralnim gnojivom NPK 7:14:21. Neposredno prije cvatnje može se dodati i nešto KAN-a (oko 50 g/m2).
Dinja se može uzgajati izravnom sjetvom na određeno mjesto ili iz presadnica. Po jedna sjemenka se stavi u male posudice, koje se smjeste na toplo i svijetlo mjesto u zaštićeni prostor. Nakon 6 do 8 dana pojave se male biljčice, koje se kad razviju 3 do 4 prava listića presađuju na određeno mjesto na veće razmake (150 x 50 cm), da se biljci omogući dostatno svjetla i sunca, jer se jako razvriježi. Dinja se na otvoreno sije i sadi kad se vrijeme ustali i kad temperature ne padaju ispod 15 Celzijevih stupnjeva. Visoke temperature dobro podnosi, jedino joj u doba cvatnje treba dosta vlage u tlu.
Kad se biljke dostatno razviju otkida im se vrh, da se pospješi razgranjavanje. Prikraćuju se i vriježe, koje nose plodove, da se omogući bolji i brži razvoj ploda. Ako se na jednoj vriježi zametne više plodova, slabiji i kržljaviji se otkidaju.
Dinja dozrijeva za 80 do 100 dana od nicanja, ovisno o sorti, a bere se u više navrata. Rane se sorte mogu brati već potkraj lipnja, a kasnije sve do rujna. Bere se kad plodovi dobiju karakterističnu boju i miris, a plodovi se lagano otkidaju. Plodovi se režu oštrim nožem sa peteljkom duljine oko 2 cm. Ubrane se dinje mogu čuvati duže vrijeme u svježem stanju, ako nisu oštećene.

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040707/vrt02.asp
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10637
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.7.2012. ned. 01:07    Naslov: Citiraj i odgovori

Prema starim zapisima, dinju su uzgajali već stari Egipćani i Babilonci, odakle je poslije prenesena u Europu, pa u Ameriku i dalje diljem svijeta u predjele s toplom i suhom klimom. Kod nas se najčešće uzgaja i najbolje uspijeva duž priobalja, u Primorju i Dalmaciji. Za dobar prinos dinja zahtijeva obilje sunca, svjetlosti, te umjereno vlažno tlo, bogato organskim tvarima. One uzgojene na suncu obiluju šećerom, aromatičnije su i ukusnije, dok one koje rastu u hladu ostaju neukusne, gotovo bljutave.
Botanički je dinja svrstana među povrtnice, no radi visokog sadržaja šećera (osam do 20 posto) i načina korištenja smatra se voćem.
Porodica Cucurbitacea

Dinja je jednogodišnja biljna kultura iz porodice Cucurbitaceae. Uputno je uzgajati ju na položajima zaštićenima od jakih vjetrova, ali prozračnima i dobro osvijetljenima, izrazito sunčanima. Puno zahtijeva toplinu, a pad temperature tijekom vegetacije i nepovoljni svjetlosni uvjeti znatno smanjuju prinos i kakvoću plodova. Osobito joj treba mnogo sunca i topline u vrijeme zriobe plodova. Temperatura ispod 15 stupnjeva Celzija uzrokuje zastoj u razvoju mladih biljaka, koje će se nakon niskih temperatura teško oporaviti i nakon poboljšanja uvjeta, urod im je slabiji, a može i sasvim izostati. Naime, ispod 20 stupnjeva Celzija dinja ne zameće plodove. Optimalna temperatura za dobar rast i razvoj je 25 do 30 stupnjeva Celzija.
Dinja najbolje uspijeva na dubokom, strukturnom tlu, oplemenjenom organskim tvarima, neutralne reakcije. Pri gruboj obradi tlo valja obogatiti organskim gnojivom (zreli stajnjak), a prije same sjetve poravnati ga i dobro usitniti uz dodatak mineralnog gnojiva NPK 7 : 14 : 21 u količini oko 200 grama po četvornome metru. Na početku cvatnje može se prihraniti KAN-om u količini oko 50 grama po metru četvornom. U plodoredu dolazi na prvo mjesto. Na istom se mjestu ne bi smjela ponovno uzgajati barem pet godina. Dobre predkulture su joj sve mahunarke, salata, korabica, a nepovoljne one iz porodice bundeva (tikvice, krastavci, lubenice).

Sjetva i presadnja


Pri uzgoju dinje mogu se koristiti dva načina: izravna sjetva ili uzgoj iz presadnica. Izravna se sjetva na određeno mjesto primjenjuje kad je temperatura tla viša od 15 stupnjeva Celzija i kad prođe opasnost od kasnog mraza. U unutrašnjosti to je oko polovice svibnja, a u priobalju desetak dana prije. Po tri do četiri sjemenke se stavljaju u pripremljene jamice na dubinu oko tri centimetra, na razmak 100 x 60 cm, da se biljkama koje se jako razgranavaju i oblikuju velike listove omogući dostatno svjetla i sunca.
Pri povoljnim uvjetima dinja niče za šest do osam dana. Kad biljke razviju prve prave listove, proređuju se, ostavljaju se jedna do dvije najbolje razvijene biljčice.
Za uzgoj iz presadnica sjemenke se stavljaju u plastične posudice ili plastična saća. U svaku se pregradu stavi po jedna sjemenka. Posudice se dobro zaliju i smjeste na toplo i svijetlo mjesto u zaštićen prostor. Kad mlade biljčice razviju tri do četiri stalna listića, presađuju se na određeno mjesto u vrtu ili polju. Za jedan četvorni metar potrebne su dvije sadnice. Tijekom vegetacije dinja zahtijeva dosta njege (okopavanje, prihrana, po potrebi zalijevanje) osobito u prvom dijelu razvoja i u vrijeme cvatnje.
Dinja dozrijeva 80 do 100 dana nakon nicanja. Kod ranih sorti plodovi dozrijevaju oko mjesec dana nakon zametanja, a berba obično počinje potkraj srpnja i traje do kraja ljeta. Zreli plod ima karakterističnu boju i aromu sorte i peteljke se lako odvajaju. Plodovi se režu oštrim nožem s peteljkom duljine oko dva cm. Kakvoća i svojstva dinje ovisne su o pravodobnoj berbi. Zelene i nedozrele dinje nemaju izražen okus i miris, ni hranjivu vrijednost, dok prezrele pucaju, meso im jako omekša te postaje brašnasto i neukusno. Ubrane se dinje mogu čuvati duže vrijeme u svježem stanju, ako su plodovi neoštećeni, pravilno transportirani i pohranjeni.
Ananas, medena rosa...

Ovisno o sorti plod se dinje razlikuje po obliku ploda, krupnoći, boji kore i plodnog mesa, te okusu i aromi. Već prema vanjskom izgledu dinje se dosta razlikuju, te su svrstane u tri skupine: glatke, mrežaste i rebraste. Poznatije su sorte: ananas, cerovača, perzijska, medena rosa... Uzgojene su i mnoge hibridne sorte, koje se odlikuju većim sadržajem šećera, ranijim dozrijevanjem i većom otpornošću prema bolestima: canaria, cador, haros, ducador i druge.
Sorta ananas ima loptast plod, boja kore je blijedožućkasta, boja mesa svjetlozelenkasta, kora je mrežasta. Dostigne prosječnu masu jednoga do dva kilograma. Veoma je sočna, slatka i aromatična, s malo sjemenki.
Cerovača se prepoznaje po krupnoći plodova, jer može postići masu od tri pa sve do 10 kg, te ispucanoj hrapavoj kori izraženih režnjeva. Zreli plodovi su žuto-narančaste boje, brašnaste strukture, specifična mirisa i okusa.
Medena rosa ima loptast plod, glatke je kore, blijede boje, mase dva do tri kilograma. Kasno dozrijeva, od nicanja do zriobe treba 105 do 110 dana. Meso ploda je srednje debelo, svijetlozeleno, bez izrazite arome, puno sjemenki, dosta vodenasto.
Perzijska dinja ima eliptičan plod, glatke je kore, svijetložućkaste boje. Meso je zelenkasto, debelo, sočno, veoma slatko i aromatično, s malo sjemenki. Dobro podnosi transport, ne raspucava se.
Radi ugodna okusa i jake aromatičnosti plod se dinje koristi najčešće u svježem stanju, no potpuno zreli plodovi mogu se upotrijebiti za pripremu sokova, kompota, džema, voćnih salata, sladoleda i drugih slastica, a čest je prilog i slanim jelima, osobito pečenom mesu. Dinja nema veliku energetsku vrijednost ali obiluje mineralima, osobito kalijem, zatim fosforom, magnezijem, kalcijem, natrijem, željezom, cinkom i bakrom. Ovisno o sorti i načinu uzgoja sadrži i dosta vitamina. Najviše ima provitamnia A, vitamina C, B1, B2 i B6, te niacin.

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050720/vrt01.asp
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4198

PostPostano: 4.7.2012. sri. 09:40    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
Luna, jel su tebi uspjele dinje?
Kakva je situacija ove godine?

Ove godine ih nisam sadila, a pretprošle - taman kad je krenuo plod, napala ih neka bolest i sve se posušile (i stabiljke i plod). Do tada se sjeme lijepo primilo i stabiljka (grmić) je lijepo rasla.
Trebala bih pokušati ponovo.
S lubenicama koje su rasle pokraj njih nije bilo nikakvih problema.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Tikvenjače Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan