Zemljani

[ogi]

Zeleno lisnato povrće kao špinat, blitva, peršin, vlasac i listovi cikle sadrže oksalnu kiselinu koja je vrlo iritirajuca za probavni trakt. Takodjer blokira absorpciju željeza i kalcija u tijelu i moze doprinjeti stvaranju bubreznih kamenaca.

[ogi]

Česte upale mokraćnog sustava i česte promjene krvnog pritiska s naglim porastima, nakon kojih slijedi značajan pad, dokaz su da s bubrezima nešto nije onako kao bi trebalo biti.

Treba više pažnje posvetiti ovom jedinstvenom organu koji nas oslobađa raznih otrova i pomaže cjelokupnom organizmu u uspješnijem održavanju acidobazne ravnoteže. Treba pri tome pripaziti na prehranu jer ona igra vrlo važnu, ako ne i glavnu ulogu u održavanju zdravlja bubrega. Oksalatni kamenci su najčešći kamenci koji se nakupljaju u bubrezima. To su kristali organskog podrijetla i oštećuju bubrege fizičkim pritiskom na glomerule, a uz to sprečavaju izlučivanje mokraće - što je vrlo opasno i može dovesti do intoksikacije organizma i zaluživanja mokraće. Uzimanjem namirnica biljnog podrijetla (vegetarijanci imaju visok pH urina) ili uzimanjem vitamina C uz dodatak sode bikarbone (natrijevog hidrogenkarbonata) tope se postojeći i sprečava nastanak novih oksalatnih kristalića.

Pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju uzimati mnogo tekućine tijekom cijelog dana, barem tri litre tekućine dnevno. Većina znanstvenih radova govori u prilog tome da skloni nastanku oksalatnih kamenaca trebaju smanjiti ili gotovo izbaciti sljedeće namirnice: blitvu, špinat, rabarbaru, voćne sokove, suho voće, jagode i čokoladu. Pojedina istraživanja pokazala su da hrana bogata kalcijem dovodi do smanjenja sklonosti nakupljanja bubrežnih kamenaca. Primijećeno je na jednoj studiji provedenoj na Harvardu da je rizik dobivanja oksalatnih kamenaca u muškaraca koji su dnevno uzimali namirnice s ukupno 600 mg kalcija, 34% manji u odnosu na one koji su bili na prehrani s minimalnim sadržajem kalcija. Razlog je taj što kalcij vezuje oksalate iz hrane u crijevima i sprečava njihov ulazak u cirkulaciju. Najbolje je uzimati acidofilno mlijeko u međuobrocima (jutarnji i poslijepodnevni «snack»), te doručak započeti s velikom čašom mlijeka. Treba jesti hranu koja sadrži mnogo vlakana. Rižine i kukuruzne mekinje se preporučuju, kao i visokovlaknasto povrće (kelj, kupus, raštika). Pacijenti trebaju smanjiti konzumaciju soli i smanjiti unos bjelančevina životinjskog podrijetla na oko 0,8 gram/kg tjelesne mase. Jednostavno rečeno, smanjiti konzumaciju mesa na minimum (oko 100 grama dnevno treba biti maksimum za odrasla čovjeka koji ima sklonost nakupljanju oksalata).

www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/7/Bubrezni-kamenci.html

[ogi]

[ogi]

http://lowoxalateinfo.com/guide-to-low-oxalate-greens/

[ogi]

http://www.uaf.edu/chc/community-resources/educational-resources/NKUDIC_KidneyStoneDiet_FS.pdf

http://www.litholink.com/downloads/stone_lowoxalatediet.pdf

http://www.westonaprice.org/health-topics/the-role-of-oxalates-in-autism-and-chronic-disorders/

http://oxvox.com/start-here/