Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Malčiranje
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 6.10.2013. ned. 12:45    Naslov: Citiraj i odgovori



Pogledajte još jednom njegov vrt, nema ni jednu travku a sve raste kao ludo Smile
Nevjerojatno! Zubi
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 6.10.2013. ned. 15:30    Naslov: Citiraj i odgovori



Nama sa crnim prstima od čupanja korova je ovo totalno cool! smijeh2
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 8.10.2013. uto. 22:36    Naslov: Citiraj i odgovori



Jagode na njegov način
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 26.10.2013. sub. 13:50    Naslov: Citiraj i odgovori

Ogi, malo prije si napisao da ne želiš više ni čuti za malčiranje, da ti trava raste kao luda kroz malč. Ja pak moram reći da su moja iskustva dobra, već 2-3 godine za redom. Korova je malo i lako ga se riješim, a ima i onog koji nije trava, nego nešto otpornije, i to uporno raste koliko god čupao ili malčirao, pa ga uglavnom ostavljam.

Možda je bitna razlika, ali sigurno ne i jedina, što ti vrt redovito prekopaš, ja nemam za to uvjete a ni previše volje. Travnjak pokrijem s vrlo debelim slojem malča, i druge godine tamo sijem ili sadim. Ako druge godine uopće ne dodam malč, i dalje nema korova do sljedeće, dakle treće godine. Treće više nema malča, i korov dosta brzo kolonizira vrt. Ali to je za mene vrijeme da vrt premjestim dalje, pa se i ne brinem toliko.

To s travom koja je prorasla kroz malč sam vidio i kod prijatelja, voćnjak je izgledao katastrofa. Sav u travi, koju teško možeš pokositi zbog debelog malča dolje, a plijevljenje narano nije dolazilo u obzir jer ako ćeš okopavati, onda se malč ukopava pa kao da ga i nema.

Kasnije sam bio u jednom prekrasnom *gradskom* vrtu, žena stvarno sve drži kao po špagi, sve jako uredno, jako raznoliko, nimalo jednolično ili dosadno. Cijeli vrt je pomno malčiran, ali sa tek malo slame, onako kroz slamu se dosta nazire zemlja. I hvali se kako je super s tim malčem, da korova uopće nema a vode treba puno manje.

I sad se ja češkam po glavi, staviti više, manje, kad, kako, zašto ne funkcionira svima jednako... I jedino što mi pada na pamet je sljedeće... da lagani malč neće ugušiti travu. Vrt koji je bio zakorovljen pa prekopan, samo izgleda kao da nije zakorovljen, ali korijenje i sjeme je posvuda u zemlji i malč mu neće nanijeti nikakvo zlo. Dakle i u tom slučaju, lagani malč je beskoristan. Vrt koji je temeljito očišćen od korova, pogotovo gradski vrt gdje trave nema ni oko vrta, u njemu malč funkcionira jako dobro, pod uvjetom da to nije sijeno trava prepuno sjemena, dakle u takvom slučaju radije slama, ili možda ostaci od redovitog košenja travljaka i sl. I na kraju, vrt koji je temeljito zakorovljen, prekopan, ili na druge načine jako izložen korovu, njemu koristi samo malč "do koljena", i to doslovno. Sve ostalo, s natezanjem travke lijevo-travke desno, je po meni samo igranje.

Što mislite?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 26.10.2013. sub. 14:27    Naslov: Citiraj i odgovori

Slažem se s tim što si napisao. Moja iskustva su bila slična. Na mjestima gdje je bilo puno malča, sve je bilo ok. Tamo gdje ga je bilo malo i gdje nije nadopunjavan, preplavio ga je korov. Dakle, da, slažem se da malč odlično funkcionira - ali ga treba staviti "do koljena" i potom redovito nastirati. Problem je jedino u imati dovoljno materijala za nastiranje. Mislim da bi Ogijeva iskustva bila bitno pozitivnija da je imao više slame/sijena.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.10.2013. sub. 15:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Prvo, meni korov probija kroz malc bez obzira na debljinu i gustocu malca
Drugo, meni malc gusi rast svih kultura, cini se da truljenjem malc crpi dusik

Vlage ispod malca ima u izobilju ali sveukupno je puno veca steta nego korist
Nikada vise!
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.10.2013. pon. 00:25    Naslov: Citiraj i odgovori

Znate kako izgleda bala sijena/slame kada se otvara?
Jasno se vide slojevi kako je slama bila sabijana
Kod mene su slojevi sabijene slame bili debeli oko 20cm
Korov se manje ali ipak probija kroz 20cm sabijene slame!
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 28.10.2013. pon. 03:21    Naslov: Citiraj i odgovori

Trava ili nešto drugo? Slak definitivno pobjeđuje malč, i još neke biljke, uglavnom višegodišnji korovi.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.10.2013. pon. 09:13    Naslov: Citiraj i odgovori

Trava, osjak i neki širokolisni korov, ne znam mu ime
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 544
Lokacija: ZG

PostPostano: 28.10.2013. pon. 10:18    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
Trava, osjak i neki širokolisni korov, ne znam mu ime

Poslikaj. Možda netko zna i možemo potražiti kako se toga riješiti. Ako se uopće treba toga riješiti! Možda to raste radi ravnoteže kao kad na kiselom tlu rastu određene biljke koje ga čine više lužnatim, a u lužnatom tlu rastu druge biljke koje ga zakiseljavaju.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 29.10.2013. uto. 05:40    Naslov: Citiraj i odgovori

Moj plodored trenutno izgleda ovako, i pokazuje mi se kao najmanje posla za najviše uspjeha.

1. godine: livada koju ne kosim, nego u ljeto pogazim visoku travu i pokrijem je s debelim malčem od sijena (ljetna košnja).
2. godine: u proljeće ne niče trava, drugi korov je izuzetno rijetka pojava, malč je polurazgrađen. Sijem povrće.
3. godine: malč je gotovo posve razgrađen, trava je rijetka u vrtu ali pojavljuje se, drugi korov vrlo dobro uspjeva, moguća sjetva uz lagano održavanje vrta, okopavanje, čupkanje, lagano malčiranje.
4. godine: Vrt se bez nadzora vraća u stanje livade, možda ga pokosim za malčiranje nekog drugog vrta.
5. godine: povratak na 1. godinu

Nisam do kraja ovo testirao, moći ću nešto više napisati za par godina, za sad imam vrt koji je u trećoj, i drugi koji je u prvoj godini. Za sad mi se pokazuje da u 4 godine, vrt (livadu) kosim jednom ili ni jednom, malčiram jednom, te koristim dvije godine. Sve 4 godine bez kopanja, osim ako nije u pitanju sadnja krumpira, u tom slučaju motikom izvačim brazde, ali ne zamahujem, nije potrebno, samo vučem.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 31.10.2013. čet. 15:15    Naslov: Citiraj i odgovori

Zastiranje tla (malčiranje) — da, ali...
Mnogi eko-vrtlari prakticiraju stalno zastiranje tla, tzv. malčiranje. Među
njima ima i pravih fanatika, koji bez obzira na tip tla, klimatske uvjete, i dr.,
tijekom čitave godine zastiru svaki komadić vrta, te zastiranje smatraju jednom
ispravnom metodom u eko-vrtu, tvrdeći kako je to proces vrlo sličan onom koji
se odvija u prirodi.
Zastiranje se uglavnom izvodi ostacima biljaka (lišćem, ostacima kosidbe,
tresetom), a rjeđe plastikom, kamenjem i si. Postoje dvije vrste zaslirki, tzv.
hranjiva i zaštitna. Hranjivom zaslirkom uglavnom nazivamo poluzreli kompost
koji se na površini tla lagano raspada, te pri tom oslobađa hraniva. Odlična
hranjiva zastirka je također i polutrulo lišće, ili još bolje — pokošene koprive.
Koprive, naime, u pogledu sadržaja hranjivih tvari nadmašuju gotovo sva
gnojiva. One sadrže 50% organske tvari, čak 2 3% dušika, 1% fosfora, 7%
kalija, te 4 5% kalcija.
Za razliku od hranjive zastirke, tzv. zaštitina zastirka prvenstveno služi za
sprečavanje gubitka vlage iz tla (naročito na pjeskovitim tlima), te nicanja
korova. Za ovu svrhu najbolje je uporabiti materijal koji nije bogat hranivima,
a dobro pokriva i prijanja uz tlo (slama, sijeno, papir, plastika itd.).
Oba tipa zaslirki potpomažu stvaranje humusa i mrvičaste strukture ispod
svoje površine, te sprečavaju gubitak vlage iz tla. Na teškim tlima, zastirka je
često puta jedini način da ovakva tla zadrže dobru strukturu i mogućnost obrade
kroz duže vrijeme. Međutim, primjenom zastirki, vrebaju i neke opasnosti.
Naime, premda zastirka ima mnogo pozitivnih, već spomenutih svojstava,
ovakva praksa može imati i neke neželjene posljedice. To se vidi i u nekim
dijelovima prirode, na mjestima gdje stalna zastirka sprečava pristup zraka,
stimulira kiselost, stagniranje površinske vode i zabarivanje. Pri tom se stvara
jednoobrazna mikroflora, pretežno gljivice, sprečava razgradnja humusa. Zastiranje
je naročito opasno na mokrim glinenim tlima, le se glinu preporučuje
zastirati tek kada se dovoljno prosuši i ugrije. Dakako, zimi s glinenih tala
prostirku treba dignuti, lio izorati ili prekopati, te pustiti da izmrzne.
Iz navedenih primjera je vidljivo d a j e zastirka prvenstveno pogodnija na
lakšim, prozračnim tlima, dok je kod glinaslih tala treba primijeniti tek nakon
što se tlo dovoljno zagrijalo i osušilo. Tlo ispod prostirke treba povremeno
kontrolirati, naročito nakon dugih kišnih razdoblja, kada će često puta biti
potrebno zastirku dignuti neko vrijeme, te tlo prorahliti. Također treba imati na
umu da zastirka pomaže razvoj mnogih štetnika, koji ispod nje nalaze idealno
mjesto za skrivanje i prezimljavanje. I ovo j o š jednom potvrđuje činjenicu da
je zastirka odličan prijatelj svakog eko-vrta, ali ne uvijek. Stoga ovom »prijatelju
«, u trenutku kada počne raditi protiv nas — treba otkazati gostoprimstvo
u vrlu. Na zastiranje naročito dobro reagiraju voćke, a za maline, kupine, ribizi,
jagode i ogrozd — zastiranje je prava blagodat. Zbog ovoga, neki eko-vrtlari napola u šali, kažu d a j e ovo iz razloga što su ove »grmolike« biljke, jednim
dijelom još uvijek zadržale jedan dio svoje šumske, divlje prirode, te upravo
vape za zastirkom koja ih »podsjeća« na njihovo porijeklo. Kao još jedan
»dokaz« koji potkrjepljuje ovu tvrdnju, također se navodi i činjenica da mnogi
vrtlari ove biljke sade uz rub vrta, kako bi im i ovime osigurali da budu što bliže
nekultiviranoj prirodi.
Naročito štetna može biti zastirka od piljevine. Piljevina je naime bogata
celulozom i ligninom, koji za svoju razgradnju rabe veliku količinu dušika.
Ukoliko ovaj dušik piljevini nije dodan gnojidbom, piljevina će za svoj raspad
početi uzimati dušik koji se nalazi u tlu, te ga tako privremeno »oteti« biljkama.

Darko Znaor - Ekološka poljoprivreda
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 22.2.2014. sub. 12:02    Naslov: Citiraj i odgovori

http://homestead.org/BarbaraBambergerScott/RuthStout/RuthStout%20-TheNo-DigDuchess.htm
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 10.8.2014. ned. 22:14    Naslov: Citiraj i odgovori

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11223
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 22.3.2015. ned. 13:48    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.motherearthnews.com/organic-gardening/ruth-stouts-system-zmaz04fmzsel.aspx?PageId=1
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito Vremenska zona: GMT + 02:00.
Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Sljedeća
Stranica 6 / 7.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan