Zemljani

[ogi]

Postoje različite vrste pšenica, ovisno o broju kromosoma unutar njihovih stanica. Nakon riže, pšenica je najšire upotrebljavana žitarica na svijetu. Integralno zrno pšenice je jedan od najboljih izvora primarnih bjelančevina, a također sadrži i esencijalne minerale (P, Mg, Ca, Fe) i vitamine (provitamin A, vitamine B kompleksa, E, D i K) u značajnim količinama. Zapravo, svaki dio pšeničnog zrna ima svoje vlastite kvalitete. Pšenične posije koje dobivamo iz ovojnice razlikuju se od posija ostalog zrnja po tome što su bogate neprobavljivim vlaknima, a sadrže malo masnoća, te mnoge vitamine, naročito iz B skupine. S druge strane, u klici je postotak masnoća puno veći -12%, u njoj se nalaze i znatne količine vitamina E, te šećeri: saharoza i maltoza. Endosperm pšeničnog zrna se sastoji od škrobnih zrnaca i bjelančevina, i upravo sastav tih bjelančevina je najvažniji kod određivanja pekarske kvalitete pšeničnog brašna. Iz svega ovoga vidi se kako intergalno zrno pšenice ima izuzetnu prehrambenu vrijednost, no nažalost, danas je gastronomski atraktivan potpuno osiromašen pšenični proizvod -bijelo brašno, u kojemu su usitnjeni i izbijeljeni najmanje vrijedni dijelovi zrna, a odstranjeno je najvažnije (ovojnica, mekinje i klica).

[pepe@XXI]

Tokom pracenja rada Dr.Rosa , saznala sam za ishranu po krvnim grupama, i nasla da su zitarice lose za moju krvnu grupu
Inace i pre toga sam sama izbacivala hleb iz ishrane
I osecala sam se bolje, jedem ko ptice neko ali ima dana kad sednem ne ustajem sa stola
Od zitarica kukuruzno brasno koristim za neke projice ciste ili sa dodatkom povrca

[ogi]

[ogi]

Značaj ozime i jare pšenice u proizvodnji

U svijetu ozima pšenica zauzima veće površine i u prosjeku daje veće prinose od jare, iz čega proizlazi i njihov opći ekonomski značaj. Ozima pšenica daje ne samo veći nego i stabilniji prinos od jare. Pored navedenog, razlike između ozime i jare pšenice evidentne su:
-prema vremenu sjetve - ozima se sije u jesen te prezimljuje u fazi od nicanja do busanja, dok se jara sije u proljeće;
-prema dužini vegetacije - ozima ima dužu vegetaciju od jare pšenice;
-prema busanju - ozima jače busa od jare pšenice;
-prema otpornosti na zimu - ozima je otpornija na niske temperature;
-prema dužini stadija jarovizacije - ozima ima znatno duži stadij jarovizacije;
-prema otpornosti na visoke temperature i sušu - jara je otpornija od ozime;
-prema kvaliteti zrna - jara daje kvalitetnije zrno i brašno od ozime. U SAD-u ozima pšenica se sije na znatno većim površinama od jare; u zapadnoj i srednjoj Europi sije se skoro isključivo ozima pšenica; dok se na bivšem području SSSR-a jara pšenica uzgaja na više od 2/3 površine pod pšenicom uz prosječne niže prinose. Ozima i jara pšenica s ratarskog stajališta smatraju se gotovo kao dvije različite kulture. U Hrvatskoj veću važnost ima ozima pšenica.

Vise: http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/psenica.htm

[malus]

Ne znam ima li tko iskustva po pitanju perenalizacije pšenice(pretvaranja iz jednogodišnje u višegodišnju biljku)? Ja pokušavam nabavit sjeme već neko vrijeme, dopisivao, sam se sa Tim Petersom koji je uspio hibridizirati pšenicu i raž i pretvoriti ih u trajnice. Pšenica se primjerice hibridizira sa Thinopyrum intermedium, raž sa svojim divljim srodnikom.
Mislim da ću uspjeti doći do nešto sjemena.

Možete misliti prednosti ovakve pšenice... Nema sijanja svake godine, duboki korijenski sustav puno bolje iskorištava vodu i podnosi sušu, hranjiva se ne ispiru nego upravo suprotno, izvlači ih iz dubljih slojeva tla. Ovakvu pšenicu posijanu sa Lucernom, nije potrebno ni gnjojiti, bar ne u klasičnom smislu.

Mane ovakve hibridizacije su da pšenica ipak još ne živi trajno nego 4-5-6-7 godina i to u ovisnosti o klimi, što je blaža dulje živi. Mana je da su prinosi manji 20-30% u odnosu na klasičnu, zbog toga što jednogodišnja u zrenju sva hranjiva baci u sjeme, ova ipak mora preživiti pa dio i uskladišti u korijenu.

Evo link... Što mislite?

http://www.seedambassadors.org/Mainpages/timesquiettriumph.htm

[ogi]

Zanimljivo ali meni treba slama za malčiranje i zemlja za rotaciju
Zanimaju me u pravilu samo stare vrste i mislim da je bolje mijenjati mjesto nego svake godine na istom uzgajati istu vrstu
Tu možeš vidjeti kako sam to zamislio: http://www.zemljani.com/forum/viewtopic.php?t=1334&start=0

[malus]

[ogi]

Neku staru vrstu koju ljudi u tom selu imaju odavno

Prvo ću probati bez frezanja odmah nakon žetve položiti slamu na zemlju i ostaviti do proljeća kada slijedi povrće a na jesen opet sijanje pšenice
Ako se odlučim na frezanje onda će to biti samo plitko

[malus]

[ogi]

[Marijanči]

jesi li čitao M. Fukuoka: Revolucija jedne slamke?

mene oduševila

[ogi]

[prima]

ima li netko informaciju gdje nabaviti sjeme neke stare sorte pšenice?

[ogi]

[prima]

hvala ogi ,
mislim da ću bar 500 m2 sijati pa mi ipak treba malo više, a pretraga po internetu mi ne daje baš nikakve rezultate (osim kupovine u SAD).
izgleda da ću i ja u raspitivanje po susjedstvu, iako mislim da su svi već odavno na tretiranim hibridima

nitko ne zna za neke prodavače?

PS imaš li volje malo napisati o uzgoju ( vidim da si već imao žetve), možda neki for dummies šalabahter?
ja nikad u životu nisam imala doticaja s uzgojem žitarica, jedino ono što se uči iz prirode i društva , a planovi veliki