Zemljani

Seksualna konfuzija ima za cilj spriječiti parenje insekata, a provodi se raspoređivanjem određenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispuštaju ženke kako bi privukle mužjake) na proizvodnoj površini. Kada je čitava proizvodna površina zasićena seksualnim feromonom, mužjak ne može pronaći ženku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabučnog savijača, breskvina moljca i savijača, grožđane moljce i dr.

U ekološkoj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. štetnika koriste se i razni mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopuštena primjena genetski modificiranih organizama niti njihovih derivata. Značajnu primjenu imaju bakterije vrste Bacillus thuringiensis. Različiti sojevi ove bakterije djeluju na različite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornjaše (npr. krumpirovu zlaticu).
B. thuringiensis je bakterija u obliku štapića koja u procesu sporulacije stvara proteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav ličinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paralizom probavnog sustava. Toksični spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavnog trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje na jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo važan monitoring razvoja štetnika kako bi se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selektivan i nije toksičan za ljude.

Seksualni feromoni
Još jedno odstupanje od pravila kod zaštite bilja u ekološkoj proizvodnji čini upotreba sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopuštena budući da su kemijski identični prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okolišu, visoko su selektivni, nisu toksični za čovjeka i korisne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije, opasnosti i dr. Najčešću primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbijanje koriste i za monitoring.
Najraširenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksualna konfuzija ima za cilj spriječiti parenje insekata, a provodi se raspoređivanjem određenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispuštaju ženke kako bi privukle mužjake) na proizvodnoj površini. Kada je čitava proizvodna površina zasićena seksualnim feromonom, mužjak ne može pronaći ženku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabučnog savijača, breskvina moljca i savijača, grožđane moljce i dr.
Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekološkoj proizvodnji insekticidna svojstva imaju sljedeće tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i kalcijev polisulfid.
Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih uši, štitastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekološkoj proizvodnji dosta se primjenjuje u zaštićenom prostoru za smanjenje populacije štetnika prije unošenja prirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene važno je koristiti velike količine vode kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reakcije. Osim što suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i čađavice.

http://www.seljak.hr

Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pruža potpuno moguće rješenja. Potpunim prestankom uporabe kemijskih sredstava poboljšava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za zaštitu ugroženih biljaka u vrtu možete sami pripraviti od bilja koje većinom sami uzgajate ili se nađu u prirodi. Za domaća sredstva za prskanje i gnojidbu potrebne su sljedeće biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratič u cvijetu, rabarbara i razno drugo bilje kao što su odoljen (valerijana), luk i češnjak, list rajčice, kamilica, hajdučka trava (sporiš).
Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadrži i dušik. Sredstva za prskanje od kopriva rabe se za uništavanje mnogobrojnih lisnih uši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i gnoji ih. Tekuće gnojivo od kopriva osobito se preporuča za lisnato povrće zbog dušika, a sadrži niz mineralnih tvari.

Gavez sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovih listova i stabljike može pripraviti odlično gnojivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima.
Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih uši, rđe na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava.
Preslica sadrži prilično silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, kao što su plijesan, rđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (voćke).
Sredstvo za prskanje od vratiča u cvijetu djeluje protiv štetočina na vrtnim jagodama, protiv grinja na kupinama, štetočina na malini, protiv lisnog moljca, rđe na biljkama i plijesni.
Sredstvo od listova rajčice rabi se za prskanje kupusnjača od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica.
Čaj od cvijeta odoljena djeluje kao odlično gnojivo za povrće s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jača biljke a i stovremeno je i odličan dodatak kompostu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost.
Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju poriluk i nagrizaju mu listove.
Sredstva za prskanje od luka i češnjaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajčici, kao i u slučaju da lišće krumpira postane smeđe. Od kuhanih ljuski crvenog luka može se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca.

Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajčica nije oboljela, a štitila sam ih samo juhom od preslice.

Kak se to radi?

Najčešće biljke za pripravak »juhica«
kojima se šprica su kopriva, gavez, preslica, pelin,rabarbara, odoljen (valerijana), luk, češnjak, listovirajčice, kamilica te hajducka trava.
»Juhica od kopriva, koje
osim mineralnih tvari sadrže i dušik, rabi se protiv lisnih uši, a istovremeno poboljšava otpornost biljaka
i gnoji ih. Jedan kilogram
kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode, ovisno o jačini juhe
koju želimo dobiti. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme, 1,5 do tri
tjedna, dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat dušikom, koji se preporuča za
prihranu lisnatog povrća«,
priča Dražen Šimleša.
U istim se omjerima često
koristi i juhica od gaveza,
koji sadrži kalij, željezo,
kalcij, fosfor i mangan. Od
njegovih listova i stabljike može se pripraviti odlično gnojivo koje jača biljke
i obogaćuje ih mineralima.
Juhicu od gaveza posebno
vole biljke koje imaju dugo
razdoblje dozrijevanja, poput rajčica, krastavaca i kupusnjača.
Juha od preslice koristi se
protiv gljivičnih oboljenja,
rđe, pepelnice, lišaja i grinja na biljkama. Jedan kilogram svježe narezane
preslice stavi se u 10 litara
vode i nakon 24 sata prska
se po biljkama.
»Na Recikliranom imanju
ove smo sezone najviše
koristili juhicu od kopriva.
I imali smo nametnike, ali
ne toliko da bi nam ugrozili urod. Naime, i oni imaju
svoju ulogu u eko sustavu,
njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. Nije cilj uništiti sve nametnike, nego ih održavati u razumnoj količini, kako
ne bi poremetili odnose u
ekosustavu«, ističe Dražen,
dodajući: »Ako nametnici počnu naveliko uništavati urod, ravnoteža u eko
sustavu je poremećena, i
tada je kasno za upotrebu ekoloških sredstava, jer
ona nisu agresivna poput
kemijskih. Stoga je važno,
želimo li se baviti ekološkim vrtlarstvom, da dosta
vremena provodimo u vrtu
i promatramo što se događa kako bismo na vrijeme
mogli reagirati«.

http://www.vjesnik.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37.PDF

https://forums.vutra.org/problemi-tokom ... icidi.html
KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE

Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.

Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.

Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku.

Priprema Kupke

Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti.

Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.

Recepti biljnih kupki

Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.

Mjesovita kupka

1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.

Kupka od odoljena

Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.

U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme.

Kupka od kamilice

Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.

1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme.

Kupka od preslice

Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica.

2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme.

Mlijecna kupka

Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.

Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

BIO GNOJIVA

Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna.

Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane.

Gnojivo od Koprive

1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna).
Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.

Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna.

Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.

Gnojivo od listova Gaveza

Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.

Priprema:

Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan

Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.

Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.

Čaj od cvjeta Odoljena

Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stetinih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak kompostu.

BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih.

Priprema:

1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.

Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.

Sredstvo za prskanje od Pelina

Koristi se protiv lisnih usi, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.

Priprema:

300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.

Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavića)

Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.

Sredstvo za prskanje od Vratiča u cvjetu (tanacetum vulgare)

Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrđe na biljkama i pljesni.

Priprema:

500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratiča ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!

Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare

Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.

Priprema:

1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Priprema :

500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Sredstvo za prskanje od Buhača

1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.

Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.

-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih usi, vrtne mušice i muhe

-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca

-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci

-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica

-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet

-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih usi

-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)

-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv trulezi

-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi

-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca

-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika

-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.

-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca

-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca

-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar

-Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca

-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale

-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica

A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje.. mama mi je rekla da probam dok stiham sipati vapno u prahu.. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska mjera?

Ne svidja mi se ideja sa vapnom
Zivot u zemlji se nesmije gusiti, bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje

Ma znam zato i kazem.. necu nista.. necu ni stihat.. nego rahit i stavit malc.. i nadam se da ce to bit OK.. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom..

vapno stvara bogate očeve i siromašne sinove

crpi humus, može se dodavati ali amo uz obilan kompost

ovo je super tema! ja recimo ove godine borbu vodim sa plamenjačom...

preslica.....nje ima više vrsta od kojih su neke otrovne za konzumaciju u obliku čaja. da li je svejedno koja se koristi koa insekticid???

poljska preslica

nije insekticid, ona je bogata salicijem i pomaže biljci da ojača svoj imunološki sustav, pa je tako čini otpornijeom na gljivična , bakterijska i virusna oboljenja

da li biljka oboliti od plemenjače ovisi i o statusu njenog imunološkog sustava


insekticid je juha od koprive potopljene samo 24h, ne duže