Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12920 Lokacija: Zagreb
Postano: 15.3.2014. sub. 16:18 Naslov:
Zamislite svoj mozak kao glavnu žlijezdu koja kroz cijelo tijelo šalje kemijske “glasnike” koji govore svakom organu kako da radi. Bitna grupa tih kemijskih glasnika su prostaglandini (tako nazvani jer su izvorno bili otkriveni u prostati). Prostaglandini potiču tjelesni sustav samoobnavljanja. Da bi stvorilo zdrave moždane stanice (pošiljatelje poruka) i prostaglandine (glasnike), tijelu su potrebne dvije vrste masnoća. To su omega 6 masne kiseline koje nalazimo u brojnim uljima, kao što je šafranovo, suncokretovo, kukuruzno i sezamovo, te omega 3 masne kiseline koje nalazimo u lanenim i bučinim sjemenkama, orasima i ribama koje žive u hladnim vodama (npr. tuna i losos). Hrana iz koje se može dobiti ulje je obično hrana koja sadrži najviše esecijalnih masnih kiselina.
Najvažnije za pravilan rad mozga su dvije esencijalne masne kiseline: linolna (ili omega 6) i alfa linolenska (ili omega 3). One su osnovne strukturalne komponente membrane moždanih stanica i također čine bitan dio enzima unutar staničnih membrana koji omogućavaju membranama da prenose vrijedne hranjive sastojke u stanice i iz njih. Kada stanicama ljudskog tijela, uključujući i moždane stanice, nedostaje esencijalnih masnih kiselina koje su im potrebne za rast i pravilno funkcioniranje, one će pokušati izgraditi zamjenske masne kiseline koje su slične, ali zapravo mogu biti štetne. Povišena razina “zamjenskih masnih kiselina” u krvi se povezuje sa prehranom bogatom hidrogeniziranim masnoćama, kao i prehranom u kojoj su previše zastupljene omega 6 masne kiseline. Otkriveno je da su razine zamjenskih masnih kiselina povišene kod osoba koje pate od depresije ili poremećaja pažnje (ADD = attention deficit disorder). Prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama (kao što su LNA iz lanenog ulja ili EPA i DHA iz ribljih ulja) ne samo da opskrbljuje tijelo zdravim masnoćama, već također snižava razinu potencijalno štetnih masnoća u krvi, kao što je kolesterol, a moguće je da čak i poništava negativni utjecaj viška trans-masnih kiselina.
Da biste bolje shvatili kako funkcionira sustav komunikacije u mozgu, koristit ćemo usporedbu sa ključem i bravom. Neurotransmiteri su biokemijski glasnici koji nose informacije iz jedne moždane stanice u drugu, poput iskri koje lete između živčanih stanica. Svaka stanična membrana sadrži niz brava. Različiti nositelji poruka (prostaglandini i neurotransmiteri) su poput ključeva. Ključ i brava moraju odgovarati jedno drugom. Kada je stanična membrana nezdrava zato što je napravljena od zamjenskih masnih kiselina, ključevi neće odgovarati i rad mozga je smanjen. Također se može dogoditi da ni hranjive tvari ne mogu proći kroz tu krivo napravljenu bravu.
Oko je savršen primjer za dočaravanje važnosti dobivanja pravilnih masnoća. Mrežnica oka sadrži visoku koncentraciju masne kiseline DHA koju tijelo stvara iz hranjivih masnoća u prehrani. Čim je masnoća hranjivija, oko može bolje funkcionirati. A budući da većina ljudi uči kroz vizualni podražaj, zdravije oči znače i snažniji mozak.
Prehrana zapadnjaka sadrži suviše omega 6 masnih kiselina, a premalo omega 3 masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline se mogu naći u mljevenim lanenim sjemenkama i lanenom ulju, ribama koje žive u hladnim vodama (prvenstveno u lososu i tuni), kanola ulju, soji, orasima, pšeničnim klicama, bučinim sjemenkama i jajima.
Masnoće za dječji mozak.
Masnoće također mogu utjecati na razvoj i rad mozga, pogotovo kod djece u razvoju i kod starijih ljudi. U stvari, postoje dva životna razdoblja kada je mozak posebno osjetljiv na prehranu: prve dvije godine i zadnja dva desetljeća života. Hranjive masnoće su potrebne i mozgu koji raste i mozgu koji stari. Knjiga koja daje informacije o najboljim masnoćama za dječji mozak je Smart Fats dr. Michaela Schmidta.
Mozak najbrže raste tokom prve godine života te se do prvog rođendana utrostruči u obujmu. Tokom te faze brzog rasta središnjeg živčanog sustava, mozak koristi 60% ukupne energije koju dijete unese. Masnoće su glavni sastojak membrane moždanih stanica i mijelinske ovojnice oko svakog živca. Dakle, uzimanje dovoljne količine kvalitetnih masnoća može jako utjecati na razvoj i rad mozga. U stvari, tokom prve godine života otprilike 50% dnevnih kalorija koje beba unese dolazi iz masnoća. Majka Priroda zna koliko je masnoća bitna za bebe: 50% kalorija u majčinom mlijeku dolazi od masnoća.
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 12920 Lokacija: Zagreb
Postano: 12.8.2015. sri. 14:49 Naslov:
Citat:
Blueberries and walnuts. Diets containing two percent, six percent, or nine percent walnuts, when given to old rats, were found to reverse several parameters of brain aging, as well as age-related motor and cognitive deficits. Also, blueberries have been found to contain compounds that can reduce inflammation in the central nervous system.
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
FAQ
Pretražnik
Članstvo
Korisničke grupe
Registracija
Profil
Privatne poruke
Login
