Zemljani

Što su manje to su opasnije, jer kad uđu duboko u dišni sustav, sve do alveola, tamo se duže zadržavaju. Netko u vašoj blizini sagorijeva naftu ili ugljen i stvara opasne čestice? Možda vi u automobilu?

Koliko su male?
Lebdeće čestice su mikroskopski dijelovi većih tvari bilo krutina ili tekućina koje se nalaze u zraku koji udišemo, a mjere se u mikronima. Kao usporedba kako su male zamislimo ljudsku vlas kose koja u promjeru ima 70 mikrona (u jednome metru ima milijun mikrona).

Kako oštećuju zdravlje:
Nije posve razjašnjeno kako čestice oštećuju zdravlje, ali se smatra da što su duže u tijelu više oštećuju tkivo i izazivaju iritaciju koja onda pokreće imunosni odgovor tijela koji u nastavku može utjecati na kemiju tjelesnih tekućina, krvni tlak te izazvati ozbiljne probleme, osobito kod ljudi s već razvijenim kardiovaskularnim ili dišnim bolestima i stanjima.

Posljedice:
Koncentracija čestica u atmosferi usko je povezana s pojavom bolesti i smrti. Za svaki porast od 10 mikrograma čestica po prostornome metru, stopa smrtnosti u tom području može porasti za 0,5 do 5%


Čestice su proizvod sagorijevanja ugljena, plina, nafte i njezinih derivata ili drva i ostalog biološkog materijala najčešće u industrijskim uvjetima, ali i u kućanstvu, te su proizvod sagorijevanja u motorima automobila i radnih vozila.
Također čestice nastaju u bilo kojem procesu koji 'podiže prašinu' kao što su mljevenje i gnječenje raznih materijala, gradnja, kopanje, ali i prirodnim procesima kao što su erupcije vulkana.
Neke čestice izravno nastaju u takvim procesima, a neke nazivamo sekundarnim česticama jer nastaju kao proizvod kemijskih reakcija između primarnih čestica polutanata u atmosferi.
To su najčešće kemijski spojevi sulfati i nitrati. Budući da postoji mnogo procesa i goriva koji proizvode čestice, njihov specifični kemijski sastav nije uvijek poznat.
S druge strane izgleda da njihov sastav ne utječe toliko na ljudsko zdravlje koliko njihova veličina i što su manje to su opasnije.

Lebdeće čestice onečišćivače zraka dijelimo prema njihovoj veličini:
– manje od 1 mikrona označavamo
– između PM 0,1 i PM 2,5 srednje ili fine

– između PM 2,5 i PM 10 grube (te se vide pod mikroskopom, a veće od 10 mikrona vidljive su i ljudskom oku).

Pri udisaju zrak unosi sa sobom čestice, one veće mogu zaostati na početku dišnog sustava u nosu gdje je prva zapreka fizičke obrane u obliku dlačica, ali one do veličine PM 2,5 prolaze duboko u dišni sustav sve do alveola.
Što su manje, tamo se duže zadržavaju i duže je potrebno prije nego što nastupe prirodni procesi čišćenja u ljudskom tijelu i uklone ih.


Koliko smo izloženi?
Budući da su čestice nusproizvod baš svega što se događa u industrijskim procesima, ali i u prirodnim kao što su erozija tla, šumski požari ili vjetrovi, čestice su svuda oko nas.

Ipak za neke vrste, i to one najmanje, odgovorne su ljudske aktivnosti i zato ih najviše ima u razvijenim i gusto naseljenim područjima.
Izloženost svim vrstama lebdećih čestica najviša je u blizini transportnih koridora, urbanim sredinama i u blizini energana koje kao pogonsko gorivo koriste sagorijevanje nafte ili ugljena.
Veće čestice su više koncentrirane uz takva područja jer su teže pa brže padaju na tlo. Ali i manje čestice su veoma koncentrirane uz takve izvore, ali iz drugih razloga.
Naime, nekoliko sati nakon emisije u atmosferu ultrafine čestice se agregiraju, tj. spajaju u veće čestice te se i one talože na tlo.

Manje čestice koje ostanu slobodne vjetrom se prenose svugdje i u industrijaliziranom svijetu to je najuobičajeniji oblik onečišćenja atmosfere (zraka) a prosječna koncentracija je oko 15 µg/m3, bez obzira na podrijetlo čestica.
Prije više od deset godina EPA (Environmental Protection Agency) je na osnovi znanstvenih istraživanja o povezanosti izloženosti česticama i ljudskog zdravlja prihvati niz dokumenata kojima se pokušava reducirati izloženost.
Glavni dokument zove se Clean Air Act a jedan od najkontroverznijih dijelova je zahtjev za čišćim sagorijevanjem goriva, osobito dizela u vozilima, te uvođenje novih standarda.
Čak ni protesti jakih udruženja kamionskih prijevoznika nisu uspjeli osporiti te dokumente. Sve to pokazuje koliko je ozbiljno onečišćenje atmosfere česticama.

U Hrvatskoj postoje pravilnici o emisiji iz prijevoznih vozila, ali na žalost ne primjenjuju se uvijek iz socijalno-ekonomskih razloga.
Naime, na taj način bi se veliki broj malih poduzetnika i malih obiteljskih poslova izbacio iz procesa rada zbog starih i neadekvatnih vozila. U Zagrebu se mjerenje lebdećih čestica provodi na šest mjesta, a prema potrebi i više.

Kakve su posljedice?
Koncentracija čestica u atmosferi usko je povezana s pojavom bolesti i smrti. Za svaki porast od 10 mikrograma čestica po prostornome metru, stopa smrtnosti u tom području može porasti za 0,5 do 5%.

Tako širok raspon ovisi o tome gleda li se kratkoročni učinak, tj. kako npr. jučerašnje onečišćenje utječe na današnju bolest ili smrt ili se dugoročno prati neka populacija i kumulativna stopa bolesti ili smrtnosti.

Onečišćenje česticama pridonosi različitim bolestima i stanjima:
• Povećavaju broj srčanih udara s nesmrtnim rezultatom
• Povećavaju broj hospitalizacija kod kroničnih opstruktivnih bolesti pluća
• Povećavaju broj dišnih infekcija
• Povećavaju broj napadaja astme
• Smanjuju plućnu funkciju (količinu zraka koju možemo udahnuti)
Nekoliko je načina kako onečišćenje česticama može pridonijeti stopi smrtnost u populaciji:
• Čestice uzrokuju ubrzano lupanje srca i interferiraju s mogućnošću prilagodbe rada srca na različite uvjete napora. Znanstvenici smatraju da se više od polovice smrti od srčanih bolesti može povezati s izloženošću česticama.
• Čestice pridonose upalnim procesima u dišnom sustavu pridonoseći smrtima kod ljudi s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća.
• Čestice pridonose sistemskim upalnim procesima, neke studije pokazuju da taj fenomen pridonosi i razvoju dijabetesa.

Kako se možemo zaštiti?
Iako mi možemo utjecati samo na neke dijelove života, svaki mali pomak je koristan.

Zato, vozimo manje, održavajmo svoje automobile, gasimo automobil kad je u mirovanju, vozimo ekonomično, pazimo da su nam gume dovoljno napumpane... nepopularno, ali samo zajedno možemo pomoći svima zajedno....

Za MojDoktor doc.dr.sc Ksenija Vitale

Netko u vašoj blizini sagorijeva naftu ili ugljen i stvara opasne čestice? Možda vi u automobilu?

Osjećam se prilično loše što vožnjom automobila ovome osobno pridonosim. S jedne strane se trudim koristiti platnene vrečice i kupovati eko proizvode, a onda sjednem za volan i sve to _nadoknadim_
Ali, trenutno jednostavno ne mogu obavljati posao na drugačiji način, pa evo, čvrsto držim fige da se što prije popularizila korištenje električnih automobila, do mjere u kojoj će se oni pojaviti na našem tržištu i biti dostupni za naše novčanike