Zemljani

pkristo je napisao/la:

Luna je napisao/la:Javim ti kad sameljem

Jesi li samljela?

Pkristo, nažalost ništa od mog praha ječmene trave. Barem ne od ove sezone.
Nešto sam 'spetljala' pri sušenju, odnosno, nakon branja sam ih predugo zadržala u papirnatom omotu i većina vlati je nažalost požutjela.
Trebala sam odmah staviti na sušenje, eto, sada znam za neki drugi put.

Valjda se zato prah radi od osušenog soka ječma. Dobar pokušaj!

Evo obećanih novosti s vrta





Špinat:



Već se naveliko bere i jede.

Grašak (niski):





Uskoro će berba, nadam se.

Bob (u cvatu / s mahunama iz cvijeta):







Ova zadnja fotka prikazuje naseobinu crnih lisnih uši. Primjetila sam ih (zasad) na dvije stabiljke, samo otkinula i bacila taj dio. Nadam se da neće ići dalje.

Grah trešnjevac (niski):





Krumpir:



Luk (kozjak) i mrkva:



Smokve:





Presađene su u zemlju ove godine. Dobila sam 3 presadnice, a kako su izgledale nakon zime, mislila sam da od njih neće biti ništa. Kad u proljeće, zazelenili se mali listići i stavila sam ih u zemlju. Dvije su se primile, jedna nije. Kako će se priča razvijati dalje, vidjeti ćemo. Svaki savjet je dobrodošao.

Orah (dvogodišnjak):





Biti će premješten u voćnjak.

Mreža za visoki grah (prva fotka) i krastavce (druga):





Ovo iza mreže za krastavce su presađene kupine i maline. Nije baš najspretnija pozicija, no…

I male bebe….

Baby blitva:



Slak je već vreba za napad

Baby luk (srebrenac):



Baby rajčica:



Baby tikvica:




Ovo me još čeka za iskoristiti prostor….ove sezone:

Na više mjesta u vrtu, ispod stelje su se počele probijati gljive:



Riječ je o vrsti Bolbitius vitellinus - zlatni smetištar:

http://www.gljive.com/baza-gljiva/page/ ... /3/adid/79

Detaljnije (redni broj 34): http://www.boletus.hr/xml/sve_gljive_xm ... ednostavno


Nisu jestive, ali budući su im staništa tla bogata organskim otpadom, pokazuju da stelja dobro obavlja svoj posao

Zanimljivo.

Sad sam primjetio da pišeš kako ćeš presaditi onaj orah. Znaš da je korijen 5x dulji od stabljike? Kad ga budeš presađivala, ostati će bez dobrog dijela tog korijena, što vjerojatno nije neka tragedija budući da se i sadnicama oraha namjerno reže taj duuuugi "ud", ali će vjerojatno zauvjek ostat imalo osjetljiv na sušu. Tako sam bar čitao. Jednom kad se orahu skrati korijen, nikad više ne izraste tako dugi, nego se počne širiti po površini.

Ups. Ne, nisam to znala. Što onda preporučaš? Da ga ostavim ovdje gdje je sada?

Ako ti ne smeta tu gdje je... pogotovo ako je suša problem. Ja gledam u Rijeci, kako je suša bila prošle godine, par oraha u susjedstvu se osušilo. I to poveća stabla, promjera debla 30ak ili više cm. Blizu njih rastu drugi orasi koji su preživjeli. Konkretno, jedan se veliki orah osušio susjedu u dvorištu, a pored njega raste jedan ovakav kao tvoj, možda mrvicu veći. Raste kao da ga netko gnoji a na ničijoj zemlji je, vjerojatno potomak iz sjemena ovog većeg.

Možda je stvar u onom što sam rekao, stvarno ne bih znao. Ali zanimljiv prizor.

Da, budemo vidjeli. Problem je što tu stoji kraj dijela vrta. Tnx za info

Hvala na informaciji za gljive, i meni posvuda niču po vrtu i livadici, sad znam o čemu se radi
Vrt ti je jako velik i krasan, svaka čast! Kako dugo slama drži kao malč i kako si zadovoljna njome?

SilveK je napisao/la:Vrt ti je jako velik i krasan, svaka čast!

Hvala Zbog nedostatka vremena je trenutno sličniji prašumi , pa me čeka vrlo aktivan godišnji da to nadoknadim.

SilveK je napisao/la:Kako dugo slama drži kao malč i kako si zadovoljna njome?

Recimo da dio vrta koji sam zastrla u proljeće (2/3 mj) nisam uopće trebala dirati do sredine lipnja. Stavljala sam sloj od 20-30 cm. Dio vrta na kojem je bila stelja nisam uopće zaljevala (nakon što je bila ona serija kiše, ispod nje je sve ostalo vlažno).

Uočeni nedostaci:
- zastiranje (ali i kontinuirano nadopunjavanje) zahtjeva više vremena nego što sam mislila, no svejedno, i dalje puno manje nego čupanje korova. Treba redovito pregledavati situaciju i nadopunjavati malč gdje se vidi da nešto počinje probijati
- teško je zastirati 'sitne biljke' (npr. mrkva, luk i sl) dok već nisu u punoj snazi ili ako nisu posađeni na velikom razmaku, tako da između njih niče korova kao i kod konvencionalnog načina
- slama je dobra za prostor između redova, sijeno (ili neki drugi 'mekši'/savitljiviji materijal) oko samih biljaka, budući slama ne može dobro prionuti oko biljke pa u tim međuprostorima opet niče korov
- puževi vole malč, ali začudo, kao da im se do sada nije nešto posebno jelo (ili još nisu stigli/mogli dopuzati do glavnog područja interesa )

Uočene prednosti:
- zemlja ispod malča je vlažna i postaje sve rahlija te često uočavam gusjenice
- ne znam jeli do malča ili i do svega ostaloga, ali biljke i plodovi su puno zdraviji, gotovo da nema bolesti (uočila sam npr. 3/4 manje napada crnih lisnih ušiju nego dosadašnjih sezona)
- ostale prednosti.... - sve znaš

Natipkam još čega se sjetim.