Ogi

[Ogi]

Ne bojim problema sa pH i dušikom, moram probati pa što bude...
Više me brine kako će se ispod sječke ponašati moja zemlja koja je ljepljiva kada je vlažna, nadam se da neće ugušiti povrće.
U biti bi prvo trebao staviti sloj "humusa" i onda sječku preko njega...

[jagodica bobica]

https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55F7C1CE
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55F0FD57
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55F89791
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55E6D176
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55EA1FD7
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=55F7BB08
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hp ... e=5607381C

[Ogi]

Treba isprobavati više ideja odjednom jer nam prolaze godine
Ne treba zaboraviti ni staru ideju mješovitih gredica, što je u biti živi malč - jestiv!
Ne mogu zaboraviti tu mješovitu gredicu što sam imao u Zagrebu!

[Ogi]

Jučer sam radio konstrukciju za visoke mahune od drvenih kolaca i špage.
Zabiti debeli kolac u moju tvrdu zemlju je prilično bolno za ramena.
Moram si zabilježiti to iskustvo u ovaj dnevnik da ne zaboravim i ponovim tako nešto

Klasičan uzgoj okapanjem ne valja
Trajni malč od slame/sijena ne valja
Ništa ne valja ovo što radim...kmeee

[Ogi]

Ljepljive trake za voćke protiv mrava i lisnih uši dobro funkcioniraju ali imaju ružnu nuspojavu, na njih se zalijepilo više nedužnih ptica i bubamara.
Na sreću ptice su se uspjele osloboditi, ostalo je samo perje.
Svejedno, uklonio sam sve trake i odustajem od njih...

Moram smisliti nešto drugo...
Kako imati što više bubamara u vrtu/voćnjaku?

[jagodica bobica]

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q= ... 5949,d.ZGU

[Ogi]

Silvek o bubamarama:

http://www.biovrt.com/article/Bubamare- ... lidae.html
http://www.biovrt.com/article/Hotel-za-kukce.html

da biste privukli bubamare u vrt, potrebno je tokom proljeća i ljeta saditi biljke koje privlače bubamare u vrt, poput bijele lobode, cinije, gaillardie, kamilice i sl., a preko zime osigurati dobre uvjete da im pomognete u prezimljavanju. Bubamare prezimljavaju na mjestima gdje nema opasnosti od mrazeva, ispod biljnih ostataka, ispod kore ili zemlje, u busenima trave. Preporuča se u hotel za kukce dodati šupljikave elemente kako bi se tamo mogle sakriti preko zime. A ako gradite kućice isključivo za bubamare, preporučljivo je da okvir kućice bude crvene boje, jer crvena boja jako privlači bubamare.

Znači to su ličinke bubamara, i njih je bilo puno na ljepljivim trakama

[jagodica bobica]

Konstrukcija za mahune ,,,,si vidjel kak Kornelija radi??,,,stožac od kolaca ,pa uokolo preplete vrbove šibe,,,lijepo za vidjeti,,,a itekak funkcionalno ,,,,ili jednostavno,,zakaj visoke mahune ne zasadiš uz rubne redove kukuruza?!

[Ogi]

Kako dalje s vrtom?!
U prvi plan ide podizanje kvalitete zemlje i učenje/isprobavanje.
Za isprobati mi je ostao živi malč i drvna sječka ali mi se najviše sviđa ideja mješovitih gredica koje se ponašaju kao živi jestivi malč.
Mislim da bi bilo dobro napraviti staze širine oko 60cm koje bi kosio i široke gredice koje bi mogle bolje čuvati vlagu.

[Ogi]

zakaj visoke mahune ne zasadiš uz rubne redove kukuruza?!

Da mi ne uguše kukuruz koji jedva uzgojim na lošoj i suhoj zemlji

[jagodica bobica]

Ne trebaš uz svaku stabljiku kukuruza,već svaku treću,četvrtu,,,Ogi,,gledaš da si olakšaš,,kukuruzu neće biti ništa,,,moji su godinama tako uzgajali visoki grah,,,,razmisli,,,,živa konstrukcija,,a djelomično i drži vlagu,

[Ogi]

Uzgajao sam ga tako i ja, znam što govorim

[Ogi]

Dr Elaine Ingham kaže da svaka pa i najlošija zemlja u sebi ima sve što je potrebno da postane plodna u razumnom vremenu, samo je potrebno vratiti mikroorganizme.
Ona to radi čajem od komposta, Allan Savory uzgojem krava na otvorenom...

Što ako je to istina, možda mi ne trebaju silne tone stajskog gnoja i drvne sječke.
Biljke uzimaju energiju sunca i preko korijena hrane mikroorganizme koji njoj za uzvrat daju minerale i druga hranjiva u prikladnom obliku.
Možda je mir i mala pomoć sve što treba ispaćenoj zemlji.

Idemo sa divljom sjetvom! Živjela permakultura i Drug Mile!
Kao bazu tih sjemenskih koktela mislim staviti grah i radič.
Grah jer ima najbrži porast pa brzo zasjeni zemlju i korov, hrani zemlju dušikom. Radič zato što samo njega ništa ne napada i čitao sam da je njegov korijen pravi lijek za zbitu zemlju. Možda bi špricanje radičom ostalog povrća i njega štitilo.
Moram osmisliti nekoliko koktela koje ću sijati ovisno o godišnjem dobu, jedno preko drugoga. Sada dolazi sjetva repe i početkom 8mj. matovilac, špinat i zimska salata.

Ne znam da li je bolje čupati ili rezati korov i pregusto povrće?

[Drug Mile]

Haha. Moja iskustva govore da se priroda dobro brine za samu sebe, covjek je tu samo da joj pokvari racune.

Evo jedan detalj vezan za sadnju vocaka. Prije par godina ja naivsn posadio dosta vocaka. Tlo suho, kamenito, neplodno, vocke nikako da krenu. Onda ih oguli zeko, obrsti srna, cak bih rekao da je i medo spustio svoju debelu guzicu bas na neku od njih. Sad znam, ta sadnja je bila poremecaj u prirodnom razvoju dogadjaja, priroda se tome suprotstavlja. Neke vocke su i to prezivjele i nastavile rasti, izgledalo je kao da dobro napreduju. Oko njih visoka trava, meni bilo zao pa sam bar krug oko njih pokosio. Sljedeci dan stradale su samo vocke oko kojih nije bilo trave, pojele ih srne. Kasnije sam naucio da nije svaka trava ista. Postoje trave koje fiksiraju dusik, trave koje dubokim korijenjem izvlace minerale na povrsinu, trave koje ucvrscuju rastresito tlo ili razbijaju zbijeno. I uvijek rastu bas one koje trebaju. Poucen tim iskustvom prestao sam odrzavati svoj teren. Vocke koje su prezivjele opet dobro rastu. Nitko ih ne dira. Kada se prosetam kroz visoku travu, vidim da posvuda nicu divlje kruske, jabuke i tresnje. Sada mi zivotinje vise nisu stetocine, one su tu posadile mnogo vise vocaka nego sto bih ja mogao. I svd raste tako dobro, u tom kamenjaru koji jedva krampom iskopam da bih bilo sto posadio.

[Ogi]

Priroda se brine za sebe ali i mi smo dio te prirode, uglavnom onaj koji radi probleme pa danas imamo UV rupe, kisele kiše, razna zagađenja, smanjenje bioraznolikosti i bezbroj ekoloških problema.
Nekada su voćke mogle opstati same, danas sigurno ne mogu.

Moj tata je zapustio voćnjak prije tridesetak godina.
Voćke su se posušile sve osim jedne jabuke i na tom mjestu je nastala šikara koja se počela po malo pretvarati u šumu.
Ja sam iskrčio tu zemlju i jako se iznenadio kada sam vidio da se u tih 30g. zemlja nije vidljivo obnovila, prirodi za to treba valjda 3000g.
Da nisam, posušila bi se i ta zadnja jabuka.

Zato ne vidim stvarnost tako romantično