Ogijeva prehrana

[Ogi]

Redom ide:

SRDELE, JAJA, VRGANJI, LISIČICE

MASLINOVO ULJE, ORASI, LJEŠNJACI, BADEMI, BUČINE SJEMENKE, SUNCOKRETOVE SJEMENKE, KUKURUZ

KORABA, CELER, CIKLA, ŠPAROGE, ROTKVICA, PORILUK, CRVENI LUK, ČEŠNJAK, KOPRIVA

BROKULA, KELJ PUPČAR, CVJETAČA, MRKVA, DAIKON, KOMORAČ, KRASTAVCI, TIKVICE, REPA, BUČE

RAZNE ZELENE SALATE, ZELENO I CRVENO ZELJE, MATOVILAC, MASLAČAK, RADIČ, ŠPINAT, BLITVA, KELJ

JABUKE, KRUŠKE, ŠLJIVE, TREŠNJE, GROŽĐE, JAGODE, KUPINE, MALINE, RIBIZ, BOROVNICA, BRUSNICA

MARELICE, BRESKVE, NEKTARINE, SMOKVE, KIVI, MANDARINE, NARANČE, ŠIPAK, DINJA, LUBENICA

Malo poradi na raznovrsnosti.

Jel sada bolje?

[Breskvica]

a lanene sjemenke?

ne jedeš sušeno voće? suhe smokvice, grožđice, datulje, marelice itd?


od ulja koristiš jedino maslinovo ili?

[Ogi]

Sjemenke sezama, lana, maka i sušeno voće možda dodam kasnije

Izbjegavam sve industrijsko pa i ulja

[Breskvica]

kakvo ti je mišljenje o sušenom voću?
(obzirom da ga neki sirovojelci izbjegavaju jer pri probavi uzima vodu iz organizma)

[Ogi]

Mislim da bi uvijek trebali davati prednost svježem sezonskom a sušeno voće doživljavati kao slatkiše, što manje to bolje
Problem je ako nam postane navika da lagani obrok upotpunimo desertom od sušenog voća
Još veći problem je omiljena kombinacija sušenog voća i sjemenki

[Ogi]

Biti će zanimljivo vidjeti koliko koja vrsta u piramidi ima kalorija i proteina
Ali prvo da vidimo što je od svega toga sada raspoloživo

SRDELE (lovostaj do 15.01.)
MASLINOVO ULJE, ORASI, LJEŠNJACI, BADEMI, BUČINE SJEMENKE, SUNCOKRETOVE SJEMENKE, KUKURUZ
CRVENI LUK, ČEŠNJAK
MRKVA, REPA, BUČE
JABUKE, KIVI, MANDARINE, NARANČE, ŠIPAK

Jesam nešto zaboravio?
Kaj bi još moglo stajati duže u svježem stanju?
KORABA, CELER, CIKLA, DAIKON, KOMORAČ??

Danas sam razgovarao sa gospođom koja ima velike ne grijane plastenike u okolici Zagreba
Kaže da sada nema dovoljno sunca i topline za rast bilo čega u njezinim plastenicima

Čini se da me čeka veliki posao oko zimnice

[Ogi]

Bio sam na Dolcu kod Severa
Uzeo sam za test: kelj, blitvu, korabu, celer, daikon, cvjetaču i brokulu
Mrkvu nisam kupio jer je izgledala plastično, špinat i poriluk su bili u lošem stanju
Sve je po 20kn/kg osim matovilca koji je 70kn/kg
Prehrana voćem i povrćem za jednu obitelj po ovim cijenama je neodrživa ali to nije jedini razlog
Kažu da ove vrste imaju kroz cijelu zimu jer griju plastenike
Kako ih griju i kakav je zrak u njima, bojim se o tome misliti

Celer ima donekle miris, ostalo gotovo ništa
Stavio sam sve u drvene kištrice u podrum i pošpricao vodom
Baš me zanima kakav će biti okus / miris kod pripreme i jela

Nikako mi se ne sviđa ideja grijanih plastenika
Ne kužim kako mogu imati eko markicu za povrće navodnjavano plastičnim cijevima, zatvoreno u plastičnim tunelima i (pretpostavljam) naftom grijanim zrakom
I sve to raste bez sunca na zemlji koja je gnojena čime?

[Ogi]

100g sušene jabuke, šljive ili mrkve imaju oko 346 kalorija!

Da se podsjetimo:

Jabuke - 52kcal/100g
Mrkva - 35kcal/100g
Grah - 110kcal/100g
Kukuruzni kruh - 220kcal/100g

[Ogi]

kakvo ti je mišljenje o sušenom voću?
(obzirom da ga neki sirovojelci izbjegavaju jer pri probavi uzima vodu iz organizma)

Glikemijski indeks vrednuje ugljikohidrate po utjecaju koji oni imaju na glukozu u krvi, preciznije, glikemijski indeks je numerička vrijednost koja pokazuje koliko brzo i u kojoj mjeri pojedina hrana povisuje razinu glukoze u krvi. Hrana koja posjeduje nisku vrijednost glikemijskog indeksa uzrokuje mali porast glukoze u krvi, a hrana sa visokim glikemijskim indeksom uzrokuje brz i velik porast glukoze u krvi.

Poželjna hrana je ona koja ima nizak glikemijski indeks zbog toga što postupno otpušta šećer u krvotok, osigurava stabilniji dotok energije pa tako i duži osjećaj sitosti. Hrana sa visokim glikemijskim indeksom nije zasitna duže vrijeme. Općenito nije poželjno izazivati nagle oscilacije razine šećera u krvi, a to se najbolje postiže hranom s niskim glikemijskim indeksom.

Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom su: bijeli kruh, pire krumpir, krumpir pečen u pećnici, med, mrkva, bob, buča, lubenica, slatkiši s čokoladom, bijela riža, suho voće, banana, dinja, bijela tjestenina itd.

Namirnice s niskim glikemijskim indeksom su: šampinjoni, paradajz, zeleno povrće, soja, crna čokolada sa 70 % kakaa, većina svježeg voća, slanutak, leća, grah, kruh od sto postotnog integralnog brašna, zobene pahuljice, integralna riža itd

[Ogi]

Glikemijski indeks veći od 100: pivo 110, pomfrit 95, celer kuhani, kukuruzne pahuljice i kuhana mrkva 85, krafne i fritule 75, čips, francuz bijeli, palenta od kukuruzne krupice i žitarice za doručak (rafinirane i zaslađene) 70, mars i sneakers 65, majoneza (industrijska), ravioli od tvrdog brašna i sladoled 60, kečap, nutella i špageti bijeli dugo kuhani 55 itd.

Glikemijski indeks manji 50 i manji: batat i riža cjelovita smeđa 50, grožđe svježe, riža basmati neoljuštena i sok od svježeg voća bez šećera 45, rezanci od tvrde pšenice, suhe smokve, sorbet i špageti al dente (kuhani 5 minuta) 40 itd.

Glikemijski inteks 35 i manji: breskve svježe, grah trešnjevac, marelice suhe, senf, sok rajčice i suhe šljive 35, jabuka, jogurt prirodni, mandarinke, mrkva sirova 30 i svježi sir neocijeđen 30; čokolada crna (više od 70% kakaa), jagode svježe, marcipan od neoljuštenih lješnjaka (bez šećera) i trešnje 25, čokolada crna (više od 85 % kakaa) i patlidžan 20, bademi, blitva, brokula, gljive, gusja jetra, krastavci (svježi, ukiseljeni) i tofu 15, aceto balsamico i začinsko bilje 5 itd..

[Ogi]

Meni je JABUKA najvažnija u prehrani i recimo da su dostupne cijelu godinu
Kompletna probava jabuke (vjerojatno i ostalog voća/povrća) traje oko 1.5h
Mozak treba stalno po malo pumpati sa glukozom
Dobro, što kažete na puno ovakvih manjih obroka?

7h - voće
9h - povrće
11h - orašasto, sjemenke ili jaja, riba, gljive
13h - voće
15h - povrće
17h - orašasto, sjemenke ili jaja, riba, gljive
19h - voće

Zeleno lisnato uz svaki obrok ako ima
Jabuka je zamjena ako nema drugog voća ili povrća

[Breskvica]

Dobro, što kažete na puno ovakvih manjih obroka?

Tako se i ja hranim, svako par sati mali obrok

Recimo: ujutro oko 9 popijem pola litre soka od povrća, potom nakon 1,5 sat uzmem ili zeleni kašasti sokić ili si opet napravim pola litre soka (uglavnom do podne jedem lagano i uglavnom tečno (nikada sjemenke ili orašaste plodove ) jer je period eliminacije tj. uklanjanja štetnih tvari i ostataka hrane iz tijela otprilike od 4 ujutro do podne)

(mala digresija: zanimljivo je što engleska riječ breakfast potječe od izvornika break fast (prekinite gladovanje). Tako kada gladujemo probavni sokovi teku sporije, ista stvar se događa i po noći jer tada ne uzimamo hranu. Najbolji način da prekinemo gladovanje je uzimanje sokova , zato kad se probudimo trebali bismo pit sokove ili jesti lagano voće

od podne do 20 je period aproprijacije (uzimanja i probave hrane) tako da iza podne uzmem sjemenki ili orašastog.

Oko 3/4 sata pojedem salatu od povrća, opet nakon par sati voće i eventualno kasnije ako sam gladna uzmem povrća ili voća..

Uglavnom, prosječno jedem 5 puta na dan, nekad ako nisam kući ne stignem ili vikendom kad sam doma jedem i više

meni je isto jabuka važna, ka svaštajedima kruh

[Ogi]

Sokovi rade veću oscilaciju glukoze nego žvakanje, koje osim toga jača zube

Koliko dugo tako jedeš? Promjene?

Ja sam često gladovao sa 1-2 obroka dnevno

[Luna]

Dobro, što kažete na puno ovakvih manjih obroka?

Tako se i ja hranim, svako par sati mali obrok

Da, i ja isto; 5-7 manjih obroka na dan. Od toga, 2/3 voćnih.
Samo (Ogi), probaj ne ribu, jaja, orahe, sjemenke (po dva puta) dnevno.

[Ogi]

Samo (Ogi), probaj ne ribu, jaja, orahe, sjemenke (po dva puta) dnevno.

Ribu i jaja jedem jednom do dva puta tjedno

Ta dva obroka sam u stvari mislio rezervirati za kuhano i/ili masno
Ostalih 5 bi bilo sirovih