Postano: 07 lis 2011, 12:47
Ha ha...Da, poznat osjećajDrug Mile je napisao/la:Jedva čekam, majkemi ponekad mi dođe da usred noći ustanem i idem nešto saditi
Stranica: 4/7.
Postano: 07 lis 2011, 12:55
A gosp. Mirko Veić me razveselio rekavši da ima dosta sadnica jabuka (i drugog voća), kaže radio za nekoga veće količine pa napravio malo više (za slučaj da se ne primi sve). Sad ostalo za prodaju dosta toga.
Mislim da idem u 11. mj. na izložbu u Požegu, pa ću vjerojatno onda sakupiti sadnica i na povratku u sadnju. Do jutra ako treba
Postano: 07 lis 2011, 13:47
Postano: 07 lis 2011, 14:02
Hehe, ali pazi to je još bilo ljeti kad je noć iz 22 sata Još malo pa će noć biti već u 17:00. Ideš na posao po noći, vraćaš se po noći. I kad ćeš u sadnju nego noću Najbolje da počnem uzgajati krijesnice, da mogu čim dulje raditi po zimi
Još malo pa će noć biti već u 17:00. Ideš na posao po noći, vraćaš se po noći. I kad ćeš u sadnju nego noću Najbolje da počnem uzgajati krijesnice, da mogu čim dulje raditi po zimi Postano: 08 lis 2011, 00:12
toooo je bila predvečernja meditacija u vrtu 
Postano: 30 lis 2011, 22:01
Vikend u gorju je bio prohladan, maglovit i izrazito vlažan. Ne znam je li ono bila gusta magla ili jako fina kiša, niti bih li obukao kabanicu ili skinuo sve sa sebe dok sadim. Završio sam blatan ko praščić, ali zadovoljan poslom. Posadio nešto grmova, nešto stabala, dio buduće jestive šume. Oskoruše, kestene, orahe. Uz kestene i orahe sam posadio i dafinu (zajedno u istu rupu), baš me zanima kako će se kombinacija pokazati.
Ranije sam već posadio mukinju i jarebiku, od sorbusa mi nedostaje još brekinja. Ne mogu nigdje naći sadnice, a baš mi je fina. Nabrao s ceste, susjed očito i ne zna da je to jestivo, objesilo mu se sve od težine plodova, samo pomete ono što padne. Sjemenke koje nisam progutao sam odmah posijao, možda nešto i iznikne na proljeće.
Sljedeći vikend dolaze sadnice jabuka i krušaka, baš se veselim. A onda cijela šuma johe, koju ću saditi između svake dvije voćke. Počinjem "osjećati" razliku svoje livade i šume koja ju okružuje, a joha bi trebala vrlo brzo pretvarati livadno u šumsko tlo. Nadam se da teorija neće podbaciti, a do tad se veselim svakoj biljčici koju posadim. Još nedavno sam pisao kako jedva čekam jesen i sadnju, sad uživam, nadam se da neće snijeg pasti dok sve ne posadim. Kiša ne smeta, ova na selu mi je puno draža od one u gradu.
Ranije sam već posadio mukinju i jarebiku, od sorbusa mi nedostaje još brekinja. Ne mogu nigdje naći sadnice, a baš mi je fina. Nabrao s ceste, susjed očito i ne zna da je to jestivo, objesilo mu se sve od težine plodova, samo pomete ono što padne. Sjemenke koje nisam progutao sam odmah posijao, možda nešto i iznikne na proljeće.
Sljedeći vikend dolaze sadnice jabuka i krušaka, baš se veselim. A onda cijela šuma johe, koju ću saditi između svake dvije voćke. Počinjem "osjećati" razliku svoje livade i šume koja ju okružuje, a joha bi trebala vrlo brzo pretvarati livadno u šumsko tlo. Nadam se da teorija neće podbaciti, a do tad se veselim svakoj biljčici koju posadim. Još nedavno sam pisao kako jedva čekam jesen i sadnju, sad uživam, nadam se da neće snijeg pasti dok sve ne posadim. Kiša ne smeta, ova na selu mi je puno draža od one u gradu.
Postano: 04 stu 2011, 10:25
Mali rezime. Od voćaka koje bi trebale formirati najviši sloj u šumskom vrtu, posadio sam (ili sadim) višnje, bijeli dud, sorbuse, orah, kesten, jabuku i krušku. Imam samoniklih trešanja koje ću cijepiti, jednu veću divlju krušku i možda sremzu.
Ostaje mi 20-ak mjesta za visoke voćke, znači one koje ne mogu uklopiti pod recimo krošnju jabuke. Jasno, jabuke i kruške sam naručio na najbujnijim podlogama tako da izrastu u ogromna stabla, pa ću pod njih saditi patuljaste voćke, grmove, penjačice i sl.
Od tih 20 mjesta, mislim da ću najviše potrošiti za šljivu i njene srodnike. Tu mi malo nastaje kaos sa informacijama, u stranoj literaturi se spominju "plum" i "gage", mislim da je oboje kod nas - šljiva. Spominje se "damson", nekakva otpornija, polu-divlja verzija šljive, a jednako jestiva kao šljiva. Ne znam postoji li domaći naziv za to voće, ili je i to - šljiva. Onda u domaćoj literaturi nalazim ringlov, okrugla, krupna, zeleno-žuta šljiva. Navodno je vrlo ukusna, samo mi nije jasno je li to sorta šljive ili posebna vrsta. Onda postoje plave i bijele šljive, imam ih pred kućom, sadio bih bar jednu tu bijelu. Pa postoje zerdelije, u primorju amule, to samonikle polu-divlje šljivine rođakinje veličine trešnje, raznih boja, najčešće crvene i žute. Pa postoji trnina, divlji predak šljive, nije baš jako ukusna a navodno je dobrog okusa kad malo promrzne, znači bere se zimi. Samo ona je grm do 2-3 metra visine pa na nju neću trošiti prostor namjenjen visokim voćkama.
Recimo da mi ostaje još 10 mjesta nakon što posadim šljive. Za sad sam odabrao sljedeće:
Divlja jabuka. Kažu da je dobra za ocat, a i smiješno mi je da posadim 15 starih sorti jabuke, a ne posadim najstariju, majku svih jabuka.
Trešnja. Jednu ili dvije sorte ako nađem sa nekim razmakom dozrijevanja.
Drijen. Jučerašnje otkriće, smatrao sam ga grmom ali on izraste u veliko stablo. Možda bi se isplatilo održavati ga manjim radi branja, ali bih ipak radije ostavio da izraste koliko može, a pod njim brao ribizl. Ili pustio kivi da se uspne uz njega.
Dunja. Svakako.
Kaki. Meni super voće.
Breskva. I nektarina, kao sorta breskve.
Marelica.
Bademe i smokve ću u drugi dio vrta, gdje je dosta kamenito jer oni nemaju problema s kamenom. Od visokih mi još pada na pamet crni dud, koji ću sigurno isto saditi, ali imam neke informacije da ako se posadi u sjenu, ostaje malen. To mi odgovara, ne potrošim puno mjesta na voće kojega će biti previše, iskoristim sjenu nekog drugog drveta i ti sitni plodovi mi ostanu u visini očiju umjesto da odu 5 i više metara u visinu. Ostalo voće koje mi pada na pamet nadam se isto uklopiti ispod visokih stabala, ali svejedno ću ostaviti 1-2 mjesta prazna za nešto što možda pronađem u budućnosti. Osim toga tu je polje sa žitaricama, koje bi podnijelo još koju voćku, pa cijela jedna šumica koju ću pretvarati u šumski vrt itd.
Zelenom sam označio ono što je posađeno, crvenom ono što je u planu.
Ostaje mi 20-ak mjesta za visoke voćke, znači one koje ne mogu uklopiti pod recimo krošnju jabuke. Jasno, jabuke i kruške sam naručio na najbujnijim podlogama tako da izrastu u ogromna stabla, pa ću pod njih saditi patuljaste voćke, grmove, penjačice i sl.
Od tih 20 mjesta, mislim da ću najviše potrošiti za šljivu i njene srodnike. Tu mi malo nastaje kaos sa informacijama, u stranoj literaturi se spominju "plum" i "gage", mislim da je oboje kod nas - šljiva. Spominje se "damson", nekakva otpornija, polu-divlja verzija šljive, a jednako jestiva kao šljiva. Ne znam postoji li domaći naziv za to voće, ili je i to - šljiva. Onda u domaćoj literaturi nalazim ringlov, okrugla, krupna, zeleno-žuta šljiva. Navodno je vrlo ukusna, samo mi nije jasno je li to sorta šljive ili posebna vrsta. Onda postoje plave i bijele šljive, imam ih pred kućom, sadio bih bar jednu tu bijelu. Pa postoje zerdelije, u primorju amule, to samonikle polu-divlje šljivine rođakinje veličine trešnje, raznih boja, najčešće crvene i žute. Pa postoji trnina, divlji predak šljive, nije baš jako ukusna a navodno je dobrog okusa kad malo promrzne, znači bere se zimi. Samo ona je grm do 2-3 metra visine pa na nju neću trošiti prostor namjenjen visokim voćkama.
Recimo da mi ostaje još 10 mjesta nakon što posadim šljive. Za sad sam odabrao sljedeće:
Divlja jabuka. Kažu da je dobra za ocat, a i smiješno mi je da posadim 15 starih sorti jabuke, a ne posadim najstariju, majku svih jabuka.
Trešnja. Jednu ili dvije sorte ako nađem sa nekim razmakom dozrijevanja.
Drijen. Jučerašnje otkriće, smatrao sam ga grmom ali on izraste u veliko stablo. Možda bi se isplatilo održavati ga manjim radi branja, ali bih ipak radije ostavio da izraste koliko može, a pod njim brao ribizl. Ili pustio kivi da se uspne uz njega.
Dunja. Svakako.
Kaki. Meni super voće.
Breskva. I nektarina, kao sorta breskve.
Marelica.
Bademe i smokve ću u drugi dio vrta, gdje je dosta kamenito jer oni nemaju problema s kamenom. Od visokih mi još pada na pamet crni dud, koji ću sigurno isto saditi, ali imam neke informacije da ako se posadi u sjenu, ostaje malen. To mi odgovara, ne potrošim puno mjesta na voće kojega će biti previše, iskoristim sjenu nekog drugog drveta i ti sitni plodovi mi ostanu u visini očiju umjesto da odu 5 i više metara u visinu. Ostalo voće koje mi pada na pamet nadam se isto uklopiti ispod visokih stabala, ali svejedno ću ostaviti 1-2 mjesta prazna za nešto što možda pronađem u budućnosti. Osim toga tu je polje sa žitaricama, koje bi podnijelo još koju voćku, pa cijela jedna šumica koju ću pretvarati u šumski vrt itd.
Zelenom sam označio ono što je posađeno, crvenom ono što je u planu.
Postano: 10 stu 2011, 10:16
Baš mi super zvuči tvoj popis voćaka za šumski vrt 
. Gdje si nabiavio divlje vrste, i otkud si naručio klasične voćke??
. Gdje si nabiavio divlje vrste, i otkud si naručio klasične voćke??Postano: 10 stu 2011, 16:44
Hvala!
Zeleno su posađene voćke, crveno su one koje su u planu za čim skoriju sadnju. Jabuke, kruške, šljivu, breskvu i marelice sam uzeo od gosp Veića. Oskorušu i kesten sam naručio u rasadniku Abies. Bijeli dud sam naručio u Cedar agro, višnju kupio u Pevecu, orahe posijao, divlje trešnje, kruške i jabuke rastu samoniklo u šumi koja me okružuje, ostalo tek tražim.
Zeleno su posađene voćke, crveno su one koje su u planu za čim skoriju sadnju. Jabuke, kruške, šljivu, breskvu i marelice sam uzeo od gosp Veića. Oskorušu i kesten sam naručio u rasadniku Abies. Bijeli dud sam naručio u Cedar agro, višnju kupio u Pevecu
, orahe posijao, divlje trešnje, kruške i jabuke rastu samoniklo u šumi koja me okružuje, ostalo tek tražim.Postano: 17 stu 2011, 10:28
Baš sam pogledala web stranicu rasadnika Abies, hvala ti na info, i ja ću na proljeće naručiti kod njih, imaju dosta toga zanimljivog .
.Postano: 05 pro 2011, 08:03
Šumica posađena. U subotu sam imao grozno vrijeme, promjenjivo je bilo samo u smislu da je kiša jače i slabije padala, ali sam posadio skoro 50 joha, još mi je malo ostalo za sljedeći vikend ako vrijeme dozvoli. Sad imam cijelu livadu zasađenu drvećem na razmaku od oko 4 metra jedno od drugog, pola su voćke a pola johe, baš me zanima kako će izgledati za koju godinu.
Postano: 29 pro 2011, 16:05
Radim plan sadnje povrća za sljedeću godinu. Kako je i dalje uvjet minimalan rad uz zadovoljavajuće prinose, istražujem dobre i loše biljne susjede. Ispada da što više izmješam povrće, bolji rezultat mogu očekivati. Ali opet mi nastaje kaos u glavi, kao kod planiranja voćnjaka.
Onda nalazim ovu jednostavnu šablonu iz knjige "Gaia's garden". Prevodim svojim riječima:
- 2 tjedna prije zadnjeg mraza posijati kupus u zatvorenom
- nakon zadnjeg mraza posijati rotkvicu, kopar, pastrnak, neven, salatu. Sjeme izmiješati na tlu, ne raditi gredice posebno za svaku vrstu, ali ne miješati sjeme prije sjetve pa onda sijati jer će teže sjeme pasti na dno zdjele i tako će jedna vrsta biti posijana na jednom kraju vrta, druga na drugom. Sijati na razmak 1 sjeme svakih 5-10 cm.
- 4 tjedna nakon zadnjeg mraza počinje se brati radič. Praznine koje tako nastaju i one koje su nastale neravnomjernom sjetvom popunjavaju se kupusom koji je započeo rast u zatvorenom.
- 6 tjedana nakon zadnjeg mraza bere se prva salata.
- kasno proljeće - rano ljeto: prazna mjesta koja nastaju branjem zrelih biljaka popunjavaju se niskim grahom. Ako ima dosta praznog prostora, posijati heljdu koja dobro ispunjava prostor i ne dozvoljava pojavu korova. Čim nikne, mogu se brati jestivi izdanci.
- kako završavamo s branjem salate, dolaze na red kopar i neven. Cvijet nevena je jestiv.
- slijede prve glavice kupusa, a nakon njih i grah. Pastrnak dolazi tek u jesen i imamo ga cijelu zimu. Praznine koje nastaju tijekom jeseni popunjavati bobom, koji daje plod tek druge godine, te češnjakom.
Zvuči zanimljivo i jednostavno. Ja imam taj mladi voćnjak pokriven sijenom, zemlja ispod je čista, rahla, poput kruha. Savršeno za posijati povrće. Samo ne znam što sa sijenom. Pred zimu je bio prilično debeo sloj, ne znam koliko će ostati do proljeća, i hoću li moći to tako ostaviti prije sijanja. Mislim da će trebati dio po dio odgrnuti, posijati povrće, pa opet vratiti bar dio sijena, tek toliko da ne ostavljam zemlju golu jer nemam riješeno navodnjavanje.
I ovdje nedostaju mnoge biljke koje bih dodao, recimo bundeve, dragoljub, blitva, cvjetača... Možda odredim jedan komad na kojem ću ovo isprobati, doslovno korak po korak, a možda sve ovo malo raširim pa u praznine ubacim što sam zamislio.
Onda nalazim ovu jednostavnu šablonu iz knjige "Gaia's garden". Prevodim svojim riječima:
- 2 tjedna prije zadnjeg mraza posijati kupus u zatvorenom
- nakon zadnjeg mraza posijati rotkvicu, kopar, pastrnak, neven, salatu. Sjeme izmiješati na tlu, ne raditi gredice posebno za svaku vrstu, ali ne miješati sjeme prije sjetve pa onda sijati jer će teže sjeme pasti na dno zdjele i tako će jedna vrsta biti posijana na jednom kraju vrta, druga na drugom. Sijati na razmak 1 sjeme svakih 5-10 cm.
- 4 tjedna nakon zadnjeg mraza počinje se brati radič. Praznine koje tako nastaju i one koje su nastale neravnomjernom sjetvom popunjavaju se kupusom koji je započeo rast u zatvorenom.
- 6 tjedana nakon zadnjeg mraza bere se prva salata.
- kasno proljeće - rano ljeto: prazna mjesta koja nastaju branjem zrelih biljaka popunjavaju se niskim grahom. Ako ima dosta praznog prostora, posijati heljdu koja dobro ispunjava prostor i ne dozvoljava pojavu korova. Čim nikne, mogu se brati jestivi izdanci.
- kako završavamo s branjem salate, dolaze na red kopar i neven. Cvijet nevena je jestiv.
- slijede prve glavice kupusa, a nakon njih i grah. Pastrnak dolazi tek u jesen i imamo ga cijelu zimu. Praznine koje nastaju tijekom jeseni popunjavati bobom, koji daje plod tek druge godine, te češnjakom.
Zvuči zanimljivo i jednostavno. Ja imam taj mladi voćnjak pokriven sijenom, zemlja ispod je čista, rahla, poput kruha. Savršeno za posijati povrće. Samo ne znam što sa sijenom. Pred zimu je bio prilično debeo sloj, ne znam koliko će ostati do proljeća, i hoću li moći to tako ostaviti prije sijanja. Mislim da će trebati dio po dio odgrnuti, posijati povrće, pa opet vratiti bar dio sijena, tek toliko da ne ostavljam zemlju golu jer nemam riješeno navodnjavanje.
I ovdje nedostaju mnoge biljke koje bih dodao, recimo bundeve, dragoljub, blitva, cvjetača... Možda odredim jedan komad na kojem ću ovo isprobati, doslovno korak po korak, a možda sve ovo malo raširim pa u praznine ubacim što sam zamislio.
Postano: 29 pro 2011, 16:23
Sviđa mi se
Otprilike sam došao na sličnu ideju:
viewtopic.php?t=1336&start=0
Da li će na dnu kante biti teže ili sitnije sjeme nije bitno ako rukom miješaš dok siješ
Zadnji mraz je dobra referentna točka samo kaj nije svake godine u isto vrijeme
Otprilike sam došao na sličnu ideju:
viewtopic.php?t=1336&start=0
Da li će na dnu kante biti teže ili sitnije sjeme nije bitno ako rukom miješaš dok siješ
Zadnji mraz je dobra referentna točka samo kaj nije svake godine u isto vrijeme
Postano: 29 pro 2011, 23:25
Jep. Ali ajde, utječe najviše na biljke posijane u stakleniku, koje čekaju na presađivanje.
Razmišljam smijem li posijati grašak ispod mladih grmova ribiza. Svaki ima par čvrstih grana dugih oko pola metra, na proljeće bi se to trebalo dosta razgranati, pa možda ne bi bilo loše baciti par zrna graška pod svaki. Grašak bi imao oslonac, ribiz bi dobio dušik koji grašak fiksira. Samo ne znam bi li bilo otimanja za svjetlost, tko bi koga zasjenio...
Razmišljam smijem li posijati grašak ispod mladih grmova ribiza. Svaki ima par čvrstih grana dugih oko pola metra, na proljeće bi se to trebalo dosta razgranati, pa možda ne bi bilo loše baciti par zrna graška pod svaki. Grašak bi imao oslonac, ribiz bi dobio dušik koji grašak fiksira. Samo ne znam bi li bilo otimanja za svjetlost, tko bi koga zasjenio...
Postano: 03 sij 2012, 21:16
Ja možda ne bi išla u kombinaciju graška i ribizla jer će u isto vrijeme ribizl cvjetati i roditi, a grašak se lovi za sve viticama, pa da ti se ne uguši i umanji prinos ribizlu. Ispod ribizla se proporuča pelin kao zaštita od ribizlove hrđe, a grašak možeš pustiti na mrežu, i odmah pokraj posaditi ili tikve ili krastavce - kad grašak rodi i mičeš ga, tad počinju bujati tikve na tu istu mrežu