Voda
Voda
Dnevno, kažu, treba popiti dvije litre vode. U Zagrebu, ovisno o vodocrpilištu, s tim se dobiju: atrazin, bakterije, olovo, krom, kadmij, bakar, mangan, željezo, a negdje čak i cijanid.
Atrazin, herbicid koji izaziva oštećenje jetre, neplodnost i rak, čest je gost na vodocrpilištu Mala Mlaka. Svake jeseni povećavaju se koncentracije atrazina u vodi te i po deset puta prelaze maksimalne dopuštene vrijednosti, piše Večernji list.
"U bunarima 4 i 5 u Maloj Mlaki nalazimo atrazin koji u vodu dospijeva s poljoprivrednih površina", rekao je visokopozicionirani Večernjakov izvor iz Vodoopskrbe i odvodnje. Zbog atrazina povremeno se iz tih bunara smanjuje isporuka vode kako ne bi bilo trovanja.
Iz drugih se bunara pritom crpi više vode kako bi se smanjile koncentracije opasne tvari i kako bi zbirna voda ostala u granicama dopuštenih vrijednosti. Već se godinama traži zabrana uporabe atrazina, ali usprkos brojnim istraživanjima koja su dokazala njegovu štetnost, taj se herbicid u Hrvatskoj još uvijek baca po poljima. No, to je samo dio problema, zagađena su gotovo sva zagrebačka vodocrpilišta!
U Maloj Mlaki, uz već spomenuti atrazin, utvrđena su prekoračenja u količini bakterija, olova, kroma, kadmija i bakra. U Petruševcu je Vodoopskrba i odvodnja zbog visokih koncentracija mangana morala ugraditi uređaj za demanganizaciju, a mangan je pronađen i u Zapruđu. Sašnjak i Žitnjak zagađeni su organskim otapalima, željezom, olovom, čak i cijanidom!
Na vodocrpilištu u Prečkom pronađene su bakterije, olovo i kadmij u količinama većim od dopuštenih. U Staroj Lozi povremeno je povećana koncentracija olova, a u Ivanjoj su Reci osim olova pronađeni željezo, mangan i otapalo trikloreten. Već je zagađeno i buduće vodocrpilište Kosnica na kojem se povremeno utvrđuju odstupanja od propisanih vrijednosti u broju bakterija, željeza, mangana, cinka, olova i žive.
Net.hr
Atrazin, herbicid koji izaziva oštećenje jetre, neplodnost i rak, čest je gost na vodocrpilištu Mala Mlaka. Svake jeseni povećavaju se koncentracije atrazina u vodi te i po deset puta prelaze maksimalne dopuštene vrijednosti, piše Večernji list.
"U bunarima 4 i 5 u Maloj Mlaki nalazimo atrazin koji u vodu dospijeva s poljoprivrednih površina", rekao je visokopozicionirani Večernjakov izvor iz Vodoopskrbe i odvodnje. Zbog atrazina povremeno se iz tih bunara smanjuje isporuka vode kako ne bi bilo trovanja.
Iz drugih se bunara pritom crpi više vode kako bi se smanjile koncentracije opasne tvari i kako bi zbirna voda ostala u granicama dopuštenih vrijednosti. Već se godinama traži zabrana uporabe atrazina, ali usprkos brojnim istraživanjima koja su dokazala njegovu štetnost, taj se herbicid u Hrvatskoj još uvijek baca po poljima. No, to je samo dio problema, zagađena su gotovo sva zagrebačka vodocrpilišta!
U Maloj Mlaki, uz već spomenuti atrazin, utvrđena su prekoračenja u količini bakterija, olova, kroma, kadmija i bakra. U Petruševcu je Vodoopskrba i odvodnja zbog visokih koncentracija mangana morala ugraditi uređaj za demanganizaciju, a mangan je pronađen i u Zapruđu. Sašnjak i Žitnjak zagađeni su organskim otapalima, željezom, olovom, čak i cijanidom!
Na vodocrpilištu u Prečkom pronađene su bakterije, olovo i kadmij u količinama većim od dopuštenih. U Staroj Lozi povremeno je povećana koncentracija olova, a u Ivanjoj su Reci osim olova pronađeni željezo, mangan i otapalo trikloreten. Već je zagađeno i buduće vodocrpilište Kosnica na kojem se povremeno utvrđuju odstupanja od propisanih vrijednosti u broju bakterija, željeza, mangana, cinka, olova i žive.
Net.hr
Zadnja izmjena: Ogi, dana/u 06 vel 2008, 20:40, ukupno mijenjano 1 put.
Prestao sam piti vodu iz pipe prije par godina..
Okus je cesto bio razlicit, posebno kada su padale kise..
Kada bi casu s vodom okrenuo prema suncu, vidjelo se bezbroj sitnih cestica..
Nije mi se dalo gnjaviti s filterima i poceo sam piti Janu..
Ucinila mi se kao najbolja..
Nisam siguran da je voda iz plasticnih boca zdravija
..ali
Koju vodu vi pijete?
Okus je cesto bio razlicit, posebno kada su padale kise..
Kada bi casu s vodom okrenuo prema suncu, vidjelo se bezbroj sitnih cestica..
Nije mi se dalo gnjaviti s filterima i poceo sam piti Janu..
Ucinila mi se kao najbolja..
Nisam siguran da je voda iz plasticnih boca zdravija
Koju vodu vi pijete?
Kod kuće imam Brittu, van kuće kupujem flaširane iako ih ne volim, jer i u njima ima konzervansa
Jedno vrijeme sam pila vodu sa jednog prirodnog izvora u blizini Bregane, prema Grdanjcima (Phoenix, znaš taj izvor?).
Planiram opet žicati da mi je donose od tamo....Predivno je čista i osjeća se "punoća okusa".
Mislim da je kod kuće najbolje staviti onaj filter na slavinu. Da li ga netko možda koristi?
Ima li možda netko iskustva sa konzumiranjem vode sa dodatkom kisika?
Jedno vrijeme sam pila vodu sa jednog prirodnog izvora u blizini Bregane, prema Grdanjcima (Phoenix, znaš taj izvor?).
Planiram opet žicati da mi je donose od tamo....Predivno je čista i osjeća se "punoća okusa".
Mislim da je kod kuće najbolje staviti onaj filter na slavinu. Da li ga netko možda koristi?
Ima li možda netko iskustva sa konzumiranjem vode sa dodatkom kisika?

Puni smo pesticida
Heksaklorobenzen, poliklorirani bifenili i lindan stručni su nazivi za pesticide koji se nalaze u tijelima mnogih hrvatskih građana. Ima ih u vodi i hrani, a predstavljaju opasnu kemijsku tempiranu bombu.
Navedene tvari pronađene su u tijelu Zdenka Popovića, umirovljenog profesora Medicinskog fakulteta, doktora znanosti, magistara biloških znanosti, internista i patofiziologa, s 35-godišnjim stažem profesora na Institutu za opću i patološku fiziologiji na zagrebačkom Rebru te fakultetima u Osijeku, Splitu i Banjoj Luci.
Popović nije bolesan, već se nedavno otišao testirati na prisutnost pesticida u tijelu.
"Nisam pušač, ne pijem, niti sam poljoprivrednik. Odakle pesticidi u tijelu? Iz vode i hrane, dakako. Zašto kafići i restorani ne kontroliraju vodu? Zato što košta", rekao je Velikogoričanin Večernjem listu.
Priča o kvaliteti vode potaknuta je aferom Vrbani III., a otvara pitanje kvalitete vode s vodocrpilišta. Popović upozorava da ona nisu ostala pošteđena zagađenjima, gradnjom na vodozaštitnim područjima, korištenjem kemikalija na poljoprivrednim površinama tik do njih.
"Tijela su nam zagađena pesticidima. Dok svijest o njihovoj opasnosti u svijetu raste, mi ih još zanemarujemo. Pesticidi su opake tvari. Neće te lupiti odmah, ali kad te poklope..." upozorava Popović.
Objašnjava da pesticida jednostavno ne smije biti u tijelu, jer su oni otrovi koji izazivaju teške posljedice za zdravlje, uključujući maligne bolesti, kromosomske aberacije...
Popovića posebno zabrinjava drugi stupac na nalazima koji opisuje raspone pronađene u općoj populaciji Hrvatske, piše Večernji list.
http://www.vecernji.hr/newsroom/news/cr ... 4/index.do
Net.hr
22.09.2007.
- chiril stipsa
- Postovi: 1018
- Pridružen/a: 12 ruj 2007, 10:51
- Lokacija: Zagreb/Osijek
- Kontakt:
-
prolaznik

