|
Zemljani Priroda je Božja umjetnost
|
Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
VER
Pridružen/a: 26. 09. 2016. Postovi: 3
|
Postano: 28.9.2016. sri. 16:42 Naslov: Koja je ovo sorta jabuka |
|
|
Kako da postavim sliku na ovaj post?Imam ju i mobitelu.Radi se o staroj sorti jabuke koju sam uspjela slikati i uzeti kostice jer je moj susjed pofpuno zdravo drvo posjekao prije par dana sa plodovima na njemu iako smo molili da ostavi so proljeca da uzmemo granu za cjepiti.Jabuka je prefina.Prvi plodovi dozore oko povice srpnja,odmah iza petrovki.Ima ih cijelo ljeto za jesti.Jos ih je bilo na stablu sada oko polovice rujna kad su posjekli stablo.Nicim nije tretirana godinama a plodovi zdravi . Fina je za jesti a posebno za strudlu i pitu.Strasno mi.je zao sto su posjekli stablo, kad sam vidjela sto rade suze su mi potekle.Imala sam jos par jabuka pa sam spremila kostice.Htjela bi staviti sliku pa ako netko prepozna o kojoj se sorti radi da mi kaze i da pokusam doci so sadnice ili cijepa.Otac od ausjeda je donio cijepove iz Zagorja (okolica Zaboka)i na jedno stablo cijepio 2 vrste .Uvijek su nam davali jabuka jer ih je bilo svake godine puno a neogu stajati za zimu vec se moraju jesti kako zore.Ove sam ih godine zadnje imala oko mjjesec dana u hladnjaku. |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 28.9.2016. sri. 17:16 Naslov: |
|
|
Dobrodošla Ver!
Pokušat ćemo odrediti sortu prema slici.
Sliku je prvo potrebno staviti na neki server i zatim njenu adresu u post.
Ako ti zvuči previše komplicirano, pošalji sliku meni na: info(a)zemljani.com |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 28.9.2016. sri. 20:47 Naslov: |
|
|
|
|
[Vrh] |
|
|
VER
Pridružen/a: 26. 09. 2016. Postovi: 3
|
Postano: 28.11.2016. pon. 19:13 Naslov: |
|
|
Molim ako netko zna koje su ovo jabuke. Porijeklom su iz Zagorja.Od tamo su donešene grančice i cjepljene .
Hvala! |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
D@li
Pridružen/a: 23. 09. 2019. Postovi: 6
|
Postano: 23.9.2019. pon. 20:43 Naslov: |
|
|
|
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 12.3.2021. pet. 17:20 Naslov: |
|
|
Iskustva - zanimljivosti
Svoja saznanja vezano za ekološki način voćarenja ili ti kako se to nekad radilo želio bi podijeliti sa vama. Oduvjek sam primao savjete iskusnih i vještih ljudi i nisam vjerovao svakom jer ima i zlonamjernih savjetodavaca, ali i dobronamjernih koji mogu biti neznalice. Ja ću vama prenjeti iskustva koja su provjerena kroz moja istraživanja i broj godina života. Prvo treba poštivati pravilo da poslije rada i reda čistoća je glavno, čisti alat, čisti voćnjaci, čisto sjeme, čisto srce i mirna savjest osnova je za uspjeh. Stara poslovica kaže " čitaj pametne knjige i novine, pisana slova, to su oči iskustva što sve vide. Ko više čita i svača što čita – sve više vidi, jer slova su naočale za slabe glave".
*Biljni pripravak za zaštitu voća i gnojenje iz moje " kuharice ", a radi se o oparku – juhi od bilja. Najlakše je napraviti tako da uzmete plastičnu posudu i do polovice ju rahlo napunite biljem prelijete vrelom vodom i poklopite. Kad se ohladi sve zajedno prelijte u veču posudu koju ste do trečine napunili sa sviježim biljem i dopunite vodom ( ne skroz do vrha kako kom vrenja nebi išlo van ), neka tako stoji 10 -15 dana uz povremeno mješanje, potom procijedite dodajte šaku šečera i pripravak je spreman, ( postupak vruće i hladno potreban je kao i kod nekih čajeva, neke biljke dovoljno je samo močiti dok druge trebaju vruću vodu da otpuste aktivne tvari ). Oparak rijediti sa vodom u omjeru 1:5 ili 1:10. Najbolje se pokazalo oko 100 g zdrobljenog češnjaka, 300 g pelina, 150 g stolisnika,200 g ljuska crvenog luka, 1000 g preslice, 500 g koprive, 250 g gaveza.
Češnjak – gljivične bolesti breskve i pljesni općenito
Krumpir – lisne uši
Pelin – mravi, gusjenice
Stolisnik – gljivične bolesti
Ljuske luka – mušice, truljenje
Gavez – ponaže kao lisno gnojivo
Preslica – krastavost, opadanje lišća, gljivične bolesti
Isto tako juhe možete raditi i iz lista i stabla rajčice za suzbijanje puževa
Vratića – za suzbijanje lisnih ušiju
Rabarbara – protiv crvenih ušiju posebno na višnjama i bazgi
List hrasta – protiv proždrljivih kukaca i mravi
Paprat – gljivična oboljenja i štetnih kukaca
Bazga – protiv rovaca i krtičnjaka
Dragoljub – rane od raka na voćkama
Hren – protiv štetnika
Kamilica – bolesti korijena
Neven – jačanje i rast biljaka
Kupus – lisna hrana
Cikla – pospješuje rast
Ima još dosta biljaka sa kojima sam radio, no ovo je sasvim dovoljno.
Kod toga svega žalosno je što je način razvitka i života sasvim drugačiji nego nekada pa se kod mladih voćaka ponekad treba poslužiti i dodatnim kemijskim sredstvima, no na sreću samo kad su voćke mlade kasnije se one same brane. Recept za gnojidbu zaljevanjem kao i folijarnu preko lista nema boljeg, a nije ga komplicirano napraviti : uzmite plastičnu 100 litara bačvu u nju narežite 10 cm kopriva ( zbog obilja minerala, a najviše dušika ), 5 cm gaveza ( zbog željeza, kalija, fosfora i mangana ) potom to sve prekrijte sa 10 kg kokošjeg gnoja, dosipate vodu 10 cm ispod ruba, poklopite, povremeno mješajte, nakon 15 dana procijedite bistru tekućinu koja je spremna za upotrebu. Rijediti 1:10 sa vodom, rezultati su odlični.
* Tjeranje puževa – na mjesta gdje obitavaju puževi staviti daščice, pod koje se puževi zavuku potom ih pobrati i staviti u vrelu vodu kojom kasnije špricajte biljke taj miris odbija puževe.
* Dobar voćarski vosak - uzeti 730 g kalafonija, 75 g pčelinjeg voska, 75 g goveđeg loja i 120 g etilnog alkohola. U posudi otopiti kalafoniju, vosak i loj uz stalno mješanje kad se otopi skinuti sa peći i uz mješanje dodati alkohol, uliti u posude, ovakav vosak traje godinama.
* Smolu na trešnji, šljivi, breskvi spriječit ćete tako da mjesto curenja isiječete pa čak i sa malo stabla, potom oprati sa sapunom za veš 2 -3 puta.
* Kako spriječiti mrave da se penju po drvetu nekad se koristio kolomaz, a danas se treba pomješati goveđi loj i čađu pa sa tim napraviti prsten na drvetu.
* Da vam mlada voćka brže napreduje potrebno je oko nje staviti slamu, lišće ili nešto slično tako da sunce nemože isušiti korijen.
* Borba protiv voluharica najjednostvniji i siguran način je da kod sadnje voćke na dno stavite šaku stakla ( ja stavljam sekurit staklo od auta lako se lomi u stotine komada ) i kako zatrpavate, bacajte staklo skroz do vrha.Ona zemlja sa staklom ima premalo stakla. Drugi način su kad su voćke već posađene ja sam probao i ove načine i svaki je dosta dobar, uzmite 100 ml ricinusova ulja i izmješajte sa 1 litrom vode i uljevajte u rupe. Isto tako možete u rupe stavljati češnje češnjaka, ali svaka 3 tjedna. Dobro je oko voćke ukopati vapno, a ako se hoćete riješiti krtica u rupe sipajte sirutku. Isto tako kod protjerivanja voluharica na onim voćkama koje su stare 3 god, a nisam stavljao staklo, a već su mi pojele 5 jabuka našao sam način tako da sam napravio željeznu šipku koju bi gurnuo kraj voćke i ako ide u zemlju i propadne znači da je tu rupa unutra ubacim petardu i zatrpam i to ponavljam mjesečno 2 puta, jednu voćku sam otkopao kako bih vidio dali joj to šteti, ljepo se vidjelo već zaraslo, ali oglodana kora korijena, zemlja je bila crno siva, no voćka se oporavila. Imam još dosta toga za reći, ali volio bi da me pitate, rado ću vam odgovoriti. A na kraju ću vam ispričati jedan seljački vic. U selo došao mladi agronom i ubrzo su rodile Višnja, Jagoda, Vesna i Ruža.
* Crv svrdlaš Novo iskustvo koje sam stekao ove godine i svom mladom voćnjaku moram podijeliti sa vama. Radi se o tome da sam prošle godine na jednoj voćki vidio granu koja je jednostavno pukla kada sam ju savinuo, vidio sam da joj je sredina šuplja, rezao sam dio po dio i našao debelog žutog crva (svrdlaša) koji je nemilosrdno pojeo srce jedne grane. Ove godine sam pažljivo tražio znakove bušenja i vrlo brzo otkrio još na 3 stare sorte jabuka rupe. Lako je otkriti mjesto napada, kora je tamnija, iz rupe cure probavljeni dijelovi stabla. Brzo sam reagirao, na jednoj voćki sam odrezao granu, uzeo postolarko šilo i čvrsto zabadao centimetar po centimetar dok god je propadalo kada sam došao do kraja rupe nisam više mogao gurnuti šilo, odrezao sam i vidio crva kojega sam probio.
Potom sam krenuo u spašavanje druge dvije voćke, jedna je imala rupu 15 cm iznad zemlje, stablo je debljine oko 3 – 4 cm, počeo sam bušiti na svaki centimetar do zdravog dijela, uzeo sam vosak i zatvorio rupicu i pokazalo se jako efikasno. Uklonio sam crva tako i na drugoj voćki koja je napadnuta u prvim granama, ovo probajte i bit ćete zadovoljni.
Morate znati da je pojava crva moguća jer se stare sorte voćaka ne tretiraju otrovima pa su takve situacije moguće.
*Kako se štititi od čvoraka. Došao mi je čovjek i molio da mu nabavim dud, jer mu čvorci pojedu sve trešnje. Kaže da na starom gruntu ima dudovinu i čvorci jednostavno jedu dudovinu jer im je slađa pa trešnje ostaju njemu, a doma nema dudovinu i jednostavno mu čvorci sve trešnje pojedu. Veoma zanimljivo zapažanje i sad vidim da je to istina, u dvorištu imam tri trešnje i tri duda i nema nikoga ali trešnje ostaju, iskreno nisam o tome ni razmišljao, a sada vidim i zašto dud zrije postepeno i štiti trešnje.
http://www.stare-hrvatske-vocke.com/iskustva-zanimljivosti.html |
|
[Vrh] |
|
|
|
|
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
|
|