Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Kukuruz

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Prosolika žita
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.9.2007. pet. 20:57    Naslov: Kukuruz Citiraj i odgovori



Južna Amerika. Poznat i po nazivu "kćer života".

Palenta, lepinja, kokice, uz povrće, pikantna slatka jela, kukuruzne pahuljice, klice, kuhan ili pečen. Dobar je u kombinaciji sa mahunarkama.

Bogat vitaminima A i E, fosfor, kalij, magnezij, željezo.Većina masti u klici od kojih se dobiva ulje. Zrno se sastoji od ovojnice, endosperma i klice.

Žitarica koja je osvojila svijet, a najviše se koristi kao sirovina za stočnu hranu kao i sirovina za industriju.


Zadnja promjena: ogi; 6.10.2011. čet. 17:01; ukupno mijenjano 3 put/a.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4198

PostPostano: 30.9.2007. ned. 13:07    Naslov: Citiraj i odgovori

K U K U R U Z


Pradomovina je kukuruza, najvjerojatnije, srednja Amerika, odakle se proširio po čitavom svijetu svih toplijih područja. Da već više od pet stoljeća poznaje kukuruz, Europa može zahvaliti Krištofu Kolumbu. Danas se kukuruz ubraja u najznačajnije svjetske žitarice. Služi za ishranu ljudi i stoke, a rabi se i u izradi različitih industrijskih proizvoda. Dok je u vrijeme Drugoga svjetskog rata u našim krajevima kukuruz bio spasonosna hrana (u obliku palente ili kruha – kukuruznice), danas je on delicija – podjednako seoskog turizma i gradskih restorana koji daju prednost domaćoj, izvornoj hrani.
Muški su cvjetovi u sastavljenim metlicama na vrhu stabljike, a ženski su na istim biljkama, u klipovima koji se razvijaju u pazušcima listova.
Ljekovitost kukuruza nalazi se u ženskim cvjetovima (kukuruznoj svili) i plodu (zrnu i klicama).

Ljekovita kukuruzna svila
U ljekovite svrhe od kukuruza se koristi njegova nitasta njuška zvana i kukuruzna svila (Stigmata Maydis), u našem narodu poznata i kao kukuruzni brkovi. Da bi bila ljekovita, prije oprašivanja, kukuruznu svilu valja odrezati i sušiti naglo, u sjeni ili vrlo oprezno, na umjetnoj toplini. Također je dobra kukuruzna svila u vrijeme dok su kukuruzi mliječni. Zrela, suha i tamna kukuruzna svila posve je bezvrijedna i ne sadrži nikakva ljekovita svojstva.
U svježoj kukuruznoj svili ima masnog i eteričnog ulja, smole, gume te kalija, fosfora, mangana, kremične kiseline i još nekih, nedovoljno istraženih sastojaka.
Dobro je znati da nije dobra svaka kukuruzna svila, jer s onom skinutom s kukuruza bogatog herbicidima i pesticidima unosi se u organizam i određena količina štetnih tvari. Najbolja je kukuruzna svila s kukuruza biološki uzgajanog, daleko od javnih frekventnih prometnica, željezničkih pruga i industrijskih pogona s izrazitom polucijom štetnim tvarima (sumpornim dioksidom, ugljenom prašinom i sl.).

Vrijedno ulje kukuruznih klica
Hidrauličnim tiještenjem kukuruznih klica dobiva se nerafinirano ulje (Oleum Maydis) koje sadrži linolnu kiselinu, zasićene masne kiseline, fitosterin, fitohormone i vitamin E. To ulje ima značajnu ulogu u fiziološkoj i terapeutskoj ishrani ljudi.
Osim što se koristi kao izvrsna jestiva namirnica, ulje od kukuruznih klica najvrednije je dijetno ulje.
Kukuruzne klice – zbog 28 posto ulja i drugih biološki vrijednih sastojaka, predstavljaju vrlo važnu hranu za slabunjavu djecu, rodilje, sportaše i one koji se oporavljaju od bolesti.

Čaj od kukuruzne svile
Kukuruzna svila odlično je sredstvo za izlučivanje mokraće (diureticum) te djelotvorno i neškodljivo sredstvo za mršavljenje.
Dobro je znati da dužim čuvanjem kukuruzna svila gubi djelovanje za izlučivanje mokraće i postaje vrlo dobro sredstvo za čišćenje crijeva (purgativ).
Čaj od kukuruzne svile dobro pomaže kod vodene bolesti, upale mokraćnog mjehura, srčanih bolesti, gihta i reume. Izbacuje pijesak iz bubrega i mokraćnog mjehura i ublažava kašalj. Preporučuje se i šećernim bolesnicima jer im snižava povišeni šećer u krvi. Kretanjem, izbacivanjem iz prehrane škroba, šećera i životinjske masti te pijenjem čaja od kukuruzne svile – šećerni bolesnici, s dijabetesom lakšeg oblika, tu bolest mogu dovesti pod kontrolu. Kukuruzna svila također pomaže kod grčeva bubrega te kod noćnog mokrenja u krevet (djece i starijih osoba). Dužim uzimanjem smanjuje i visoki krvni tlak.

Priprema čaja od kukuruzne svile
U šalicu kipuće vode (2,5 decilitra) stavi se čajna žlica dobro osušene kukuruzne svile i ostavi da odstoji nekoliko minuta. Zatim se tekućina ocijedi i uzima svaka 2 do 3 sata po jušna žlica nezaslađenog toplog ili mlakog čaja.
Ako je kukuruzna svila svježa, uzme se jedna jušna žlica kukuruznih brkova i kuha dvije minute u tri decilitra vode. Ocijedi se i pije nezaslađeno (tri puta dnevno, između glavnih obroka).
U dobro opremljenim laboratorijima iz kukuruzne svile priprema se i tekući ekstrakt komu se pripisuje još bolja ljekovitost.


Kod izgubljenog sjaja kose
Izgubljeni sjaj kose vraća se uzimanjem (ujutro, natašte) jedne žličice ulja od kukuruznih klica - tijekom mjesec dana.

Kukuruzna kaša protiv reumatizma
Kaša od kukuruznog brašna (ili krupice) vrlo je pogodna za pravljenje obloga protiv reumatizma i bolova u zglobovima. Oblozi od kukuruznog brašna dugo ostaju vrući i njima se postiže dobra ishrana tkiva krvlju.
Spomenuti oblozi pripremaju se tako da se kukuruzno brašno popari vrućom vodom koliko se može podnijeti. Nanose se izravno na kožu i zatim omotaju lanenom krpom. Ako se zatim takav oblog omota i najlonskom folijom, toplina će se zadržati duže pa će i liječenje biti uspješnije.

Protiv pojačanog izlučivanja želučane kiseline
Kod pojačanog izlučivanja želučane kiseline, pa onda i javljanja bolova ili grčeva u želucu – dobro je jesti laganu (nemasnu) pileću ili teleću juhu u koju se zakuha kukuruzna krupica. Kod istog problema dobro je jesti kukuruznu kašu ili rjeđu palentu.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4198

PostPostano: 12.11.2007. pon. 13:12    Naslov: Re: Kukuruz Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
Poznat i po nazivu "kćer života".

Nisam znala za to. Zna li netko točno zašto - značenje/ simboliku?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
aspalatus



Pridružen/a: 12. 09. 2007.
Postovi: 2575
Lokacija: Split

PostPostano: 26.11.2007. pon. 02:41    Naslov: Citiraj i odgovori





obozavam kokiceeeee Vaga
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4198

PostPostano: 26.11.2007. pon. 11:35    Naslov: Citiraj i odgovori

aspalatus je napisao/la:
obozavam kokiceeeee

Aha. I ja. Kokice me uvijek asociraju na kino cips
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 4.1.2008. pet. 18:17    Naslov: Citiraj i odgovori

Analizirajući pomnije njegov sastav, zaključujemo da je kukuruz i te kako vrijedan izvor biološki važnih sastojaka, ne samo škroba, već i pojedinih biljnih bjelančevinama i složenih šećera. Kada se uspoređuje s ostalim zrnima žitarica, zrna kukuruza imaju najveću klicu. U njima se nalazi najveći dio masti i šećera u odnosu na cijelo zrno. Iz tih se klica dobiva vrlo kvalitetno biljno ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama - linolnom i linolenskom, fitohormonima, fitosterinom i vitaminom E. Kukuruz je izvor kalija, fosfora, željeza i vitamina B skupine – tiamina. Budući da zrno nema u sebi bjelančevinu gluten koja uzrokuje u osjetljivih osoba celijakliju, ovo je namirnica izbora za one osobe koji ne mogu razgraditi gluten koji je prisutan u većini ostalih žitarica. Grožđani se šećer, za koji se obično smatra da dolazi od grožđa, dobiva zapravo iz kukuruznog škroba. Upotreba se tog specifičnog šećera preporučuje u dijetoterapiji bolesti srca i krvnih žila.

Stigavši na Stari kontinent tek nakon otkrića Amerike, pretpostavlja se da je upravo on - Kolumbo vrativši se 1492. godine sa svog prvog «posjeta» Novom svijetu, donio prve sjemenke, kukuruz je dugo bio zanemarivan i zapostavljen kao namirnica. U početku se kukuruz uzgajao po europskim parkovima i botaničkim vrtovima kao ukrasna biljka lijepih listova i egzotičnih žutih plodova u obliku klipa. Nakon gotovo stotinu godina od «dolaska» na europsko tlo, točnije krajem 16.stoljeća, kukuruz se počinje koristiti u prehrani, ali ne ljudi već stoke i domaćih životinja! Stoga je točno kada se kaže da je za prepoznavanje ove namirnice kao nutritivno vrijedne, prošlo nekoliko stoljeća! Još je jedna znanstvena zanimljivost vezana uz kukuruz, a iznesena ovim riječima u poznatoj Vegetarijanskoj kuhinji, vrijedna spomena: «Kukuruz je jedina žitarica kojoj znanost do danas nije otkrila praroditelja u njegovu prirodnom, divljem obliku. Obavljena su mnoga ispitivanja, napisane su brojne rasprave i postavljene teze kojih su se autori poslije odricali, ali je do danas problem ostao neriješen. Po svemu se čini da će i tako ostati, jer su dobro očuvani klipovi kukuruza u obliku kakav i danas poznajemo pronađeni u meksičkim pećinama iz vremena 4500 godina p. n. e., a to znači da je već tada uzgajan kao kulturna biljka te da evolucija i tzv. domestikacija sežu u još dalju prošlost. « Znači li to i mogućnost da nam je prvo zrno, prva klica kukuruza stigla iz svemira ukopana u neki mali meteorit? To pitanje sve više postaje činjenica koja golica maštu brojnih zanesenjaka, ali i predmet je ispitivanja znanstvenika.

Dakle, ulaskom u kasni Srednji vijek oko 150-200 godina nakon velikih otkrića kukuruz postaje jedna od ključnih namirnica u prehrani seljačkog stanovništva. Palenta se smatrala jelom siromaha, a nad tim jelom kao i nad samim kukuruzom «visio» je negativan znamen. Postalo je naime poznato da se jednoličnom prehranom koja se sastoji u gotovo isključivom konzumiranju kukuruza i njegovih proizvoda dobiva bolest pelagra. Ispoljava se u obliku proljeva, promjena na koži i mentalnim smetnjama, te naročito izraženom zaboravljivošću. Ta bolest nastaje uslijed nedostatka vitamina B skupine, poznatog i kao PP. Do nedostatka dolazi time što enzim prisutan u kukuruzu neutralizira taj vitamin. Zanimljivo je spomenuti da narod Centralne Amerike, koji koristi kukuruzno brašno za pripremu svojih poznatih tortilja, rješava taj problem tako što inaktivira enzim prisutan u kukuruzu odgovoran za blokadu vitamina PP, stavljajući močiti kukuruz u razrijeđenoj vapnenoj vodi. No sve su to bila sjećanja na jedno vrijeme kada se ovo jedinstveno jelo spremljeno od ove korisne žitarice nije dovoljno prepoznavalo kao dijetetski i nutritivno vrijedno i kvalitetno jelo.

Danas su kukuruz i palenta namirnica i jelo koje je osvaja jelovnike znanih i važnih restorana, na radost brojnih nutricionista i «gurua» koji se bave hranom i prehranom. Postoji oko 200 vrsta kukuruza, i na popise brojnih novih jela stavljaju se jela spravljena od raznih vrsta kukuruza, koja mogu biti jako dekorativna jer imaju i široki raspon boja. To je posljedica građe zrna kukuruza. Zrno kukuruza sastoji se od omotača, endosperma i klice. Omotač ima dva dijela: omotač ploda i omotač sjemena. Stanice omotača sjemena sadržavaju pigmente koji zrnu daju boju. Zato imamo kukuruza vrlo različite boje zrna, od crne do potpuno bijele. Zrno kukuruza koje je mljeveno grublje upotrebljava se za palentu, dok je fino samljeveno brašno u upotrebi za pripremu kruha, peciva i poznatih tortilja u Srednjoj Americi, a koristi se kao brašno diljem Afrike. Veliki se dio brašna upotrebljava i za proizvodnju sirupa i invertnog šećera iz kukuruza, što je vrlo rašireni zaslađivač u prehrambenoj industriji.

Palenta je proizvod koji se dobiva iz kukuruznog brašna, najčešće je bijele ili žute boje. Palenta sama po sebi spada u niskokalorična jela, jer kako je već spomenuto, kukuruz je najvećim djelom sastavljen od ugljikohidrata 75%, nešto bjelančevina (8-10%) i tragova masti. Jedući palentu u porciji veličine šake u organizam unosimo oko 200 kcal (kukuruzno brašno samo je neznatno kaloričnije od brašna pšenice). Međutim palenta postaje kalorično jelo ako se servira s kaloričnim umacima i prilozima, koji se upijaju vrlo lako u samo strukturu ovog jela. Primjerice oko 0.25 l mlijeka povećava kaloričnu vrijednost porcije palente za 150 kcal!

Međutim, moramo imati na umu da palenta ako se jede sama ne predstavlja kompletno jelo, nedostaju aminokiseline koje su esencijalne i ne mogu se sintetizirati u organizmu, primjerice poput triptofana. Triptofan je aminokiselina, preteča je ili prekursor molekule koju nazivamo serotonin, poznate i po neurotransmiterskim svojstvima. Serotonin utječe na dobro raspoloženje i na subjektivni osjećaj ugode, a time uvelike kontrolira i sposobnost uspostavljanja normalne potrebe za snom. Danas se lijekovima koji se vezuju na serotoninske receptore mogu liječiti i stanoviti tipovi depresivnog stanja.

Palenta se može koristiti kao zamjenski obrok kada želimo povećati izbor korištenja ugljikohidrata i uspješno nadomještava krumpir, rižu, tijesto te predstavlja kvalitetnu nadopunu u svakodnevnom sastavljanju jelovnika. Za vegetarijance se preporuča upotreba palente s sirevima i mliječnim proizvodima, ili s umacima od soje kako bi tim obrokom dobili kompletan «set» potrebnih esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina.

dr.sc. Donatella Verbanac
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.10.2009. ned. 23:51    Naslov: Citiraj i odgovori



Kukuruzna zlatica se navodno prosirila hrvatskom
Kod mene je nema ali ima nekih crva koji isto naprave dosta stete

Kazu da nikako nesmije kukuruz biti na istoj njivi dvije godine zaredom
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 14.10.2009. sri. 01:51    Naslov: Citiraj i odgovori

je tesko posadit kuruzu? ja bi samo 2,3 stapke za probu. se to isplati? (ne mislim se bas trudit oko tog)
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.10.2009. sri. 14:32    Naslov: Citiraj i odgovori

filo je napisao/la:
je tesko posadit kuruzu? ja bi samo 2,3 stapke za probu. se to isplati? (ne mislim se bas trudit oko tog)

Zasto ne, stavi za svaki slucaj vise zrna u zemlju i kasnije visak ukloni
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
malus



Pridružen/a: 01. 03. 2011.
Postovi: 17
Lokacija: Split

PostPostano: 1.3.2011. uto. 15:38    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi je napisao/la:
filo je napisao/la:
je tesko posadit kuruzu? ja bi samo 2,3 stapke za probu. se to isplati? (ne mislim se bas trudit oko tog)

Zasto ne, stavi za svaki slucaj vise zrna u zemlju i kasnije visak ukloni


Ili što bi amerikanci rekli stavi četiri zrna kukuruza u sadnu jamu jer:

One for the mouse, one for the crow, one to rot and one to grow...
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.3.2011. uto. 16:29    Naslov: Citiraj i odgovori

Yes! Very Happy !Dobrodošao Malus
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 6.6.2011. pon. 14:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Razmišljam o sjetvi kukuruza, a nisam nikad radio ništa slično (nikakve žitarice). Zanima me može li se to bez strojeva? Nemam trenutno ništa, ni motokultivator, a kamo li neke teže strojeve. Mislio sam možda unajmiti kultivator, preorati komadić zemlje i tu uzgojiti što se da, i jedna stabljika je više od nijedne.

Zanima me, kada se što radi, i kako, ako se radi o ovim malim količinama. Ima li problema sa štetnicima, i kako se zaštititi? Meni su recimo problem divlje svinje, pretpostavljam da bi pojele kukuruz ako ne ogradim, a malu količinu nije ni problem ograditi. Ima li kakvih sitnijih nametnika koji naprave potpunu štetu, nije mi problem ako mi pojedu trećinu kukuruza, ja posijem trećinu više pa smo svi siti.

Ovo ne bih radio ove godine, eventualno napravio neku pripremu terena. Kakva je stabljika kukuruza za malčiranje voćnjaka, je li trajna kad se baci na zemlju? Za što se još koristi, za ogrijev?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 6.6.2011. pon. 14:39    Naslov: Citiraj i odgovori

Ma sve se može uzgajati bez strojeva
Meni od štetnika ponekad zaluta nekakav crv ali zanemarivo

Kad ćeš raditi ogradu, napravi ju tako da pridržava stabiljke kukuruza jer ih vjetar slomi kad imaš malu količinu i ne pridržavaju se međusobno

Kukuruz nije baš prikladan za malčiranje, njega je najbolje smljeti i staviti u kompost ili rasutog po zemlji
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
malus



Pridružen/a: 01. 03. 2011.
Postovi: 17
Lokacija: Split

PostPostano: 6.6.2011. pon. 16:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Drug Mile je napisao/la:
Razmišljam o sjetvi kukuruza, a nisam nikad radio ništa slično (nikakve žitarice). Zanima me može li se to bez strojeva? Nemam trenutno ništa, ni motokultivator, a kamo li neke teže strojeve. Mislio sam možda unajmiti kultivator, preorati komadić zemlje i tu uzgojiti što se da, i jedna stabljika je više od nijedne.

Zanima me, kada se što radi, i kako, ako se radi o ovim malim količinama. Ima li problema sa štetnicima, i kako se zaštititi? Meni su recimo problem divlje svinje, pretpostavljam da bi pojele kukuruz ako ne ogradim, a malu količinu nije ni problem ograditi. Ima li kakvih sitnijih nametnika koji naprave potpunu štetu, nije mi problem ako mi pojedu trećinu kukuruza, ja posijem trećinu više pa smo svi siti.

Ovo ne bih radio ove godine, eventualno napravio neku pripremu terena. Kakva je stabljika kukuruza za malčiranje voćnjaka, je li trajna kad se baci na zemlju? Za što se još koristi, za ogrijev?


Za malčiranje, ako je usitniš je odlična, trajnija nego trava. Čitao sam da je u Vojvodini u krajevima bez šumskog pokrova, korištena za ogrijev tokom zime u zemljanim pećima.

Što se tiče štetnika, od dlakavih tu su ti divlje svinje, jazavci i ljudi Smile . Meni su moj zasad od 20 X 10 m, jazavci preko noći sredili - do jednog.
Zaštita, ograda i pas... Smile negdje sam isto pročitao da sam miris psa je sredstvo odvraćanja divljih životinja. Znači da je dovoljno da pas ponekad boravi i "zapišava"... pardon označava teritorij.... Kod mene se pokazalo točno tako, od kad je pas u okolici, manje je dlakavih nametnika, a s druge strane možda su lovci pojačali aktivnosti.. Ne znam.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10643
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.1.2018. čet. 01:05    Naslov: Citiraj i odgovori

https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/hrana/kukuruz-890/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Prosolika žita Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan