Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Šipak (Nar)

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Južno
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4196

PostPostano: 4.10.2007. čet. 11:16    Naslov: Šipak (Nar) Citiraj i odgovori



Čini se su znanstvenici desetljećima nepravedno zapostavljali nar.
Naime, u posljednjih 5 godina provedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara, dok ih je tijekom XX stoljeća objavljeno tek dvadesetak. Samo u rujnu ove godine objavljene su dvije izuzetno vrijedne studije u uglednim znanstvenim časopisima koje donose rezultate o pozitivnim učincima biljnih kemikalija porijeklom iz nara.
U časopisu «Proceedings of National Academy of Sciences» od rujna 2005. objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemoterapijskom učinku soka od nara na stanice karcinoma prostate. Istraživanje je pokazalo da nar posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda nara ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate «in vitro».
U časopisu «Journal of Nutritional Biochemistry» od rujna 2005. objavljena je studija o učinku soka od nara na sprečavanje oksidacije LDL kolesterola, odnosno na prevenciju ateroskleroze. Znanstvenici su promatrali kako se LDL kolesterol («loš kolesterol») ponaša u prisustvu soka od nara i uočili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisustvu soka od nara. Dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za pojavu ateroskleroze. Sok od nara u pokusima je spriječio i neke druge procese povezane s pojavom ateroskleroze.
Budući da kliničke studije na ljudima s ovom supstancom nisu provedene, nije poznata doza aktivnih tvari iz nara koja je potrebna za isti učinak kod oboljelih od karcinoma prostate ili ateroskleroze. Ipak, rezultati su vrlo obećavajući i svakako upućuju na uključivanje nara i soka od nara u svakodnevnu prehranu.

Snažan antioksidativni kapacitet
Lavina istraživanja o pozitivnim učincima nara pokrenula se u Izraelu, a za pažnju koju je nar dobio u znanstvenim krugovima velikim je dijelom zaslužan Michael Aviram koji je proveo velik broj istraživanja i dobio izvanrene rezultate. Ovaj interesantni znanstvenik svoja je istraživanja predstavio i prije nekoliko godina u Hrvatskoj, a najviše se bavio ispitivanjem antioksidativne moći soka od nara. Tim prof. Avirama utvrdio je da sok od nara ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja. Njihove preliminarne studije pokazale su da je antioksidativni kapacitet soka od nara bio čak tri puta jači od iste količine zelenog čaja ili crnog vina. Zaštitni učinak pripisuju sadržaju fitokemikalija: polifenola, tanina i antocijana.
Prema preporukama izraelskih znanstvenika, jedna čaša soka od nara dnevno može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Nutritivna vrijednost nara
Nar, u narodu poznatiji kao morgaj ili šipak porijeklom je iz Perzije, a u prijevodu s latinskog nosi ime: «jabuka prepuna koštica». Nar je jedan od prvih kultiviranih plodova (prije 5000 – 5000 godina), uz masline, smokve, datulje i grožđe. Najvjerojatnije potječe iz Irana, a zbog svoje tvrde kore bilo ga je lako transportirati te je brzo stigao i u udaljene krajeve svijeta. Za optimalan prinos zahtijeva dugo toplo ljeto, ali podnosi i poprilično hladne zime i sušu. Raste u južnom podneblju, plodovi sazrijevaju u kasnu jesen ili početkom zime. Plod se sastoji od nakupina crvenih zrnaca, kiselkasto-slatkog okusa ugodne arome. Jede se svjež, prerađuje u sokove i koristi u dekorativne svrhe. U narodnoj medicini nekada se svježa kora nara upotrebljavala protiv crijevnih parazita. Na srednjem istoku njegov sok se i danas koristi za pripremu umaka za neka mesna jela.
Prosječna energetska vrijednost 100 g nara je 310 kJ (74 kcal). Bogat je izvor kalija, a sadrži i magnezij, fosfor, kalcij, željezo, bakar. Od vitamina sadrži karotenoide, nešto vitamina skupine B i vitamin C.

Jesti ili ne jesti koštice?
Neki preferiraju žvakanje cijelih zrna i potom progutaju košticu i meso ploda. Ova se navika može smatrati povoljnom jer koštice sadrže brojne korisne tvari, poglavito neprobavljiva vlakna. U Indiji, koštice se suše i melju u prah koji se dodaje jelima od mesa, za omekšavanje.
Drugi pak isišu sok iz zrna i potom isljunu koštice. Postoji i opcija da se sok iscijedi iz ploda bez mljevenja koštica, naprosto stiskajući cijeli plod, no tako popriličan dio ploda završi kao otpad. Izbor ipak ostaje na vama.

Čuvanje i odabir nara
Rana jesen najbolje je doba za nar, listopad i studeni su mjeseci u kojima dozrijeva, ali obično je dostupan i do rane zime. Plodovi moraju biti teški, okrugli, veličine naranče. Veći plodovi osiguravaju više soka. Nar više ne zrije nakon što se ubere, stoga neće postati slađi tijekom skladištenja.
Cijeli plodovi mogu se čuvati mjesec dana na hladnom i suhom mjestu ili dva mjeseca u hladnjaku. Očišćeno zrnje može se smrznuti u vrećici za zamrzavanje na godinu dana. Svježi sok treba čuvati u hladnjaku i popiti u dva do tri dana.

www.gastro.hr
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4196

PostPostano: 4.10.2007. čet. 11:19    Naslov: Citiraj i odgovori

ŠIPAK – izvor neuništivog C vitamina



Poznat je i po nazivima divlja ruža, šipurak, šipek, šip, pasja ruža, ščipak i dr.
Šipak raste u cijelo Europi i dijelu Azije gdje vlada umjerena klima. Izraste u visok trnovit grm, do dva metra. Cvjeta u lipnju i srpnju, cvjetovi su mu svijetloružičaste boje, ugodna mirisa, a plodovi su jajastog oblika, crveno-narančaste boje, slatko-kiselo-nagorka okusa i sadrže velik broj tvrdih sjemenki. Raste po sunčanim rubovima šuma, uz puteve i ograde. U novije vrijeme njeguje se kao ukrasna biljka. Plodovi se ubiru u jesen, u rujnu, listopadu i studenome, prije nego prezore. Upotrebljava se svjež i osušen. Suši se na temperaturi od 50° C da zadrži svoju prirodnu boju.

Iz daleke povijesti saznajemo, po nalazima u švicarskim sojenicama, da je šipak još u kameno doba bio poznat i omiljen kao pekmez. Njegova ljekovitost spominje se u edama, djelima staroislandske književnosti i mitologije.
Plod šipka sadrži značajan postotak voćnog šećera - 22%, bjelančevina 3,6% i masti 0,7%. Posebno je bogat vitaminom C - 1700 mg/100 g i on se kod šipka prilikom kuhanja ne uništava kao kod drugih čajeva. Zadržava se i nakon više sati stajanja. Zatim sadrži vitamine B1, B2, naicin i karotene (provitamin A), vitamin E.
Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija. Odlikuje se i bogatim sadržajem željeza, magnezija, fosfora i sumpora, zatim sadrži flavonide, tanin, voćne kiseline i pektine 25%.
Sjeme šipka sadrži tragove vitamina C, dekstrin, vanilin, voćne kiseline i oko 9% ulja. U ulju dobivenom iz klice nalazi se 47 mg alfa i beta tokoferola (vitamina E) na 100 grama.

Vitamin C, u kombinaciji s ostalim mnogim korisnim tvarima u šipku, lako se apsorbira u probavnom traktu.
U prehrani se upotrebljava kao čaj, pekmez, marmelada.
Preporuča se naročito starijim osobama kod kojih je oslabljena apsorpcija u probavnim organima.
Šipak je blag purgativ zbog sadržaja voćnih kiselina i pektina. KOd dojilja, kako vitamin C prelazi u mlijeko, i dobro utječe na razvoj dojenčeta.
Čaj od šipka, pekmez i drugi proizvodi otklanjaju proljetni umor, malaksalost, pročišćavaju krv i potiču izlučivanje vode iz organizma. Zbog svog diuretskog djelovanja preporuča se kod gihta, reume, bubrežnog pijeska i kamenca.
Preporuča se u zimskim mjesecima, kada su česte prehlade i povišena temperatura, jer uspješno snižava povišenu temperaturu. Protiv prehlade dobro je piti šipkov čaj zajedno s lipom. Poznate su i mnoge ljekovite tinkture od šipka.
Čaj od šipka s lipom - pomiješa se 250 grama šipka i 200 grama lipe, dvije žlice mješavine prelije se 1 litrom hladne vode i lagano kuha pet minuta, ostavi da stoji 30 minuta. Doda se med i sok od jednog limuna. Dnevno se pije 2-3 šalice čaja.


http://www.zzjzpgz.hr/
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 9.10.2007. uto. 19:51    Naslov: Citiraj i odgovori

e ja to nikad nisam viđal po dućanima.. samo sam 1x u životu to jel sam tak.. Confused
Citat:
http://www.zzjzpgz.hr/

gle ovaj link fakat radi smijeh2 zzzjpgzg
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4196

PostPostano: 9.10.2007. uto. 19:55    Naslov: Citiraj i odgovori

filo je napisao/la:
e ja to nikad nisam viđal po dućanima

Da, nemaju ih baš svugdje. Ja ih obično nalazim u SuperKonzumima ili Mercatoru kad je sezona. Sada ih ima npr.
Meni su inače jako fini, al dugo traje dok se "očiste".
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Janis Joplin
Gost





PostPostano: 9.10.2007. uto. 20:03    Naslov: Citiraj i odgovori

filo je napisao/la:
e ja to nikad nisam viđal po dućanima.. samo sam 1x u životu to jel sam tak.. Confused


koji propust...ccc...
kako je to fino... meni dođe da jedem opnu bijelu onu kako volim taj nar, ne mogu izdržati dok ga očistim.. onda mi je malo čudan okus.. ali... sam nestrpljiva... aaa Razz lud
[Vrh]
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 22.10.2007. pon. 16:30    Naslov: Citiraj i odgovori

dobil sam od tete jedan komad.. pojel sam ga skoro već Smile
mislim da mi je prolaznica rekla da se ne bi smjelo jesti toga više od polovice na dan?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
spot



Pridružen/a: 18. 10. 2007.
Postovi: 113
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.10.2007. uto. 16:54    Naslov: Citiraj i odgovori

jao ja obozavam sipak skace od srece sam kaj su mi onda ruke onak zute i nedaju se oprat Confused
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku MSNM
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.10.2007. uto. 20:04    Naslov: Citiraj i odgovori

spot je napisao/la:
sam kaj su mi onda ruke onak zute i nedaju se oprat

?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Janis Joplin
Gost





PostPostano: 23.10.2007. uto. 20:15    Naslov: Citiraj i odgovori

filo je napisao/la:
spot je napisao/la:
sam kaj su mi onda ruke onak zute i nedaju se oprat

?

uzmeš limun i trljaš ga po koži Wink
[Vrh]
paradajz



Pridružen/a: 15. 07. 2009.
Postovi: 53

PostPostano: 3.11.2009. uto. 18:29    Naslov: Citiraj i odgovori

Jedan od ljepših ove godine



prs eksident

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 3.11.2009. uto. 23:05    Naslov: Citiraj i odgovori

onaj gore šipak nar i šipak divlje ruze nisu ista stvar..
posadil bi nar izmedju ostalog (ak neko hoce napravit popis biljaka/drveca bilo grmlje il drvece il nekaj sitnog kaj se moze koristit/eksploatirat/zloupotrebljavat a da je samorastuce tj da nije potrebna briga (il da je minimalna) bilo bi super
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 10558
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 6.10.2017. pet. 22:13    Naslov: Citiraj i odgovori


Kako najlakše očistiti šipak
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Južno Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan