Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   Pretra緉ikPretra緉ik   萳anstvo萳anstvo   Korisni鑛e grupeKorisni鑛e grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Zrak

 
Zapo鑞i novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ekologija
Prethodna tema :: Sljede鎍 tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridru緀n/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11085
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.9.2008. 鑕t. 01:09    Naslov: Zrak Citiraj i odgovori



Kisik i zrak

Kisik je esencijalan element 緄vota, jer se stanice ljudskog organizma moraju neprekidno opskrbljivati kisikom. Najosjetljivije stanice u 鑟vjeku su stanice mozga, koje propadaju, ako ostanu bez kisika samo vrlo kratko vrijeme (pribli緉o 5 minuta). Kisik unosimo u organizam izvana udisanjem zraka, gdje u plu鎖ma difuzijom prelazi u krv, ve緀 se na hemoglobin i putem optoka krvi dolazi do svih stanica organizma.

Stanice koriste kisik za oksidaciju ugljikohidrata, masti i bjelan鑕vina, kod 鑕ga se osloba餫 energija. U stanicama se obavljaju tri vrste kemijskih procesa vezanih uz kisik: gubitak elektrona (stvaranje slobodnih radikala), gubitak vodikovih atoma i vezanje kisikovih atoma. Oksidativni procesi u stanicama su vrlo slo緀ni. Kona鑞i produkti oksidativnih procesa su: uglji鑞i dioksid i voda i neke otpadne tvari. Uglji鑞i dioksid se izlu鑥je iz organizma putem plu鎍, a ostalo putem bubrega.

Kisik kao kemijski element je jako reaktivan i rado se spaja s mnogim tvarima, stvaraju鎖 u organizmu okside, perokside ili subokside.

Zrak je za 鑟vjeka glavni izvor kisika, kojega u njemu ima pribli緉o 23% masenog udjela.

Zaga餰nost zraka

Kako zrak stalno udi筫mo u plu鎍, to je njegova 鑙sto鎍 neobi鑞o va緉a za zdravlje 鑟vjeka. Vanjski atmosferski zrak je, me饀tim, podvrgnut mnogim zaga餰njima, kao ‘tekovina' civilizacije. No i zrak, koji udi筫mo u zatvorenim prostorima je izuzetno 鑕sto zabrinjavaju鎒 zaga餰n.

Pu筫nje

Cigarete sadr緀 preko 4.000 poznatih otrovnih tvari. Ali tim otrovima nisu izlo緀ni samo aktivni pu筧鑙, nego tzv. ‘pasivni' pu筧鑙, tj. ljudi, koji se nalaze u prostoru, u kojem aktivni pu筧鑥 pu筫 i zaga饀ju zrak. Danas je poznato, da 20% ljudi oboljelih od raka plu鎍 pripadaju upravo 'pasivnim' pu筧鑙ma uz brojne druge bolesti respiratornog sustava (upale plu鎍, bronhitis, astmu).

Duhanski dim mo緀 uzrokovati:

• glavobolje i probleme sinusa,

• astmu i druge respiratorne bolesti,

• rak di筺ih puteva,

• iritacije o鑙ju,

• upale uha,

• ko緉e alergije.

Kemikalije

Uz kemikalije iz duhanskog dima izlaganja kemijskim parama iz pe鎖, plinskih aparata, boja, tapeta, sredstava za 鑙规enje, aerosol sprejeva, odje鎒 i uredske opreme mogu izazvati glavobolje i alergijske reakcije.

Usprkos stalnom vanjskom zaga餴vanju zraka, on je vrlo 鑕sto bolje kakvo鎒 od onog unutar prostorija, jer vanjski zrak stalno pro鑙规ava sama priroda.

Radioaktivnost

Zrak u zatvorenim prostorima sadr緄 znatno ve鎒 koncentracije radioaktivnog radona, koji prirodno izlazi iz zemlje i osloba餫 se iz zidova zgrada, te ulazi u prostorije, gdje se akumulira, 鑕sto i iznad preporukama dozvoljenih granica.

Izvori zaga餰nja vanjskog zraka

Naj鑕规i izvori dana筺jih zaga餴va鑑 atmosferskog zraka izvan domova su sljede鎖:

• plinska postrojenja,

• kemijska industrija,

• spalionice otpada,

• kemijske 鑙stionice,

• odlagali箃a kemijskog otpada,

• rafinerije nafte,

• benzinske crpke,

• odlagali箃a otpada,

• proizvodna postrojenja, koja koriste razna sredstva za 鑙规enje i otapala,

• razne tvornice,

• elektrane,

• automobili,

• pra筰na,

• po綼ri i razna druga spaljivanja.

Naj鑕规i izvori zaga餴va鑑 zraka od proizvoda u ku鎍nstvima su sljede鎖:

• higijenska sredstva za 鑙规enje,

• sredstva za 鑙规enje kanalizacijskih odvoda,

• sredstva za 鑙规enje presvlaka, zastora i tepiha,

• sredstva za 鑙规enje podova i namje箃aja,

• pesticidi,

• boje i lakovi.

Zaga餰nja zraka utje鑥 ne samo na zdravlje ljudi, nego i o鑥vanje biljnog i 緄votinjskog svijeta, kao ostalog dijela ne緄ve prirode. Utje鑥 i na o鑥vanje za箃itnog ozonskog sloja atmosfere, kao i na o鑥vanju gra餰vina.

Nadzor zaga餴va鑑 vanjskog zraka

Zaga餴va (polutant) zraka je svaka tvar u zraku, koja mo緀 na筴oditi 鑟vjeku ili okolini. Zaga餴va鑙 mogu biti prirodni ili proizvedeni od strane 鑟vjeka, a nalaze se u obliku krutih 鑕stica, kapljica ili plinova.

Mnoge zemlje donijele su propise o potrebnom nadzoru odre餰nih zaga餴va鑑 u zraku i njihovim standardnim odnosno grani鑞im vrijednostima. Jedino je pitanje, gdje se takav nadzor vr筰, koliko 鑕sto i da li je o tome javnost dovoljno informirana.

Boravak u prirodi zbog udisanja znatno kvalitetnijeg zraka od onog u zatvorenim prostorijama i gradovima, 鑙ni se nu緉im za 鑟vjeka, i neophodno ga je primjenjivati, kada god za to postoji mogu鎛ost. Takav boravak u prirodi, uz druge povoljne aspekte na 鑟vjeka (psiholo筴e, fizi鑛e, svjetlosne), zna鑑jno regenerira ljudski organizam.
[Vrh]
Korisni鑛i profil Po筧lji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridru緀n/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11085
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 1.3.2014. sub. 12:35    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.croenergo.eu/Nova-saznanja-o-utjecaju-smoga-na-zdravlje-20162.aspx
[Vrh]
Korisni鑛i profil Po筧lji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Zapo鑞i novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ekologija Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne mo緀 otvarati nove teme.
Ne mo緀 odgovarati na postove.
Ne mo緀 ure餴vati svoje postove.
Ne mo緀 izbrisati svoje postove.
Ne mo緀 glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by An鑙ca Se鑑n