Zemljani

[ogi]

Odlučio sam uzeti ovaj stariji model: BOSCH AXT 2500 HP
Zamjena je novi 25D model ali je navodno lošiji

[Drug Mile]

Baš dobro radi! A što bi se kod mene naradio, imam jednu planinu od onakvog granja, samo mislim da ću to vratiti u šumu, ili spaliti. Nemam za sad mogućnosti za ovakve sjeckalice, nažalost.

To ćeš sve izmješati u kompostištu, granje, lišće i meki otpad? Jer neki se raspada puno brže od drugog, obično predlažu da se odvaja. Što je s C:N omjerom, granje je sigurno jako bogato C-om? Razmišljam, vjerojatno bi bilo dobro jednostavno se popišati na ovakav otpad. Popravilo bi C:N omjer i ubrzalo raspadanje.

[ogi]

Kupio sam zadnji u Bauhausu, izložbeni primjerak, bez kutije i papira ali -10%
Čekao je samo mene
Radi bolje nego sam očekivao, izuzetno tiho, sjecka grane promjera do 4cm na komadiće od 2cm bez muke
Sve što mu prođe kroz usta, zubi smelju i završi u trbuhu, u jednom danu je prožvakao granja za jedan cijeli novi trbuh

[ogi]

[ogi]

Jučer sam otvorio jedan komposter u nadi da je sredina već zrela za upotrebu
Međutim on je nakon 7mj. još uvijek daleko od zrelog komposta
Ovom brzinom raspadanja će mu trebati još 7g.

Lijep primjer koliko je voda bitna za život
Znači moram smisliti automacko zalijevanje komposta

[Drug Mile]

Ima li novih ideja, saznanja oko kompostiranja ovog drvenastog otpada? Mislim da ću i ja početi s nečim sličnim, trebao bih izgraditi zemlju gdje je nema.

Za sad sam najbliži malčiranju piljevinom, ali ako bude više tog otpada, čemu se nadam, onda bih vjerojatno radio i kompostere.

Nego, ako je kod tebe bio nedostatak vlage, onda bi zatvoreni komposteri bili bolje rješenje? Neki lim s rupicama, da ima zraka ali ne previše? Ili se osloniti na kompostiranje od jeseni do proljeća, kad stalno pada kiša ili snijeg? U ljeto možda pokrivati kompostište s nečim da se ne isušuje?

[ogi]

Otrovnost orahovog lišća i njegovo kompostiranje

Orah (Juglans regia) je voćna vrsta koja se sadi radi svojih plodova i kvalitetnog drveta, a pruža i ugodnu sjenu. Lista prilično kasno, osobito cijepljene sorte, ali isto tako prilično rano ujesen odbacuje lišće. Ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidjeti ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima je u manjem udjelu i u ostalim biljnim dijelovima – kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću. U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovan hidrojuglon oksidira se u visokotoksični juglon. Iz otpalog lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji nasreću ne putuje duboko jer je netopiv u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih vrsta ili sorata. Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke nazivamo alelopatija. Osim oraha, juglon nalazimo i kod drugih vrsta, primjerice blach walnut (izlučuje najviše toksina). Štetno djelovanje juglona iz lišća možemo spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne možemo ukloniti, pa nam preostaje saditi biljke na koje juglon ne djeluje. Inače, korijen oraha može dosezati i dvadesetak metara od debla pa se do te udaljenosti može očekivati štetno djelovanje. Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.

Sad kad smo objasnili osnove toksičnoga djelovanja možemo odgovoriti na pitanje o kompostiranju orahova lišća. Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem (uz pristup zraka). Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje. U tlu juglon se razgradi za otprilike dva mjeseca, a u kompostnoj hrpi za nekoliko tjedana. Ako želite biti potpuno sigurni da u kompostu više nema juglona, ostavite lišće, koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi da se kompostiraju šest mjeseci. Nakon tog vremena možete takav kompost koristiti čak i za biljke koje su inače vrlo osjetljive na juglon. Ukoliko ne vjerujete, posijte sjemenke rajčice u kompost i pratite nicanje jer je rajčica osobito osjetljiva na prisutnost juglona.

Da zaključimo:

· svi biljni dijelovi oraha sadrže veći ili manji udio hidrojuglona iz kojeg nastaje otrovni juglon

· juglon se u tlu relativno brzo inaktivira

· nema nikakve opasnosti od orahova lišća ako ga kompostiramo tijekom najmanje dva, a preporučljivo šest mjeseci

· ukoliko imate drobilicu (mulcher), zdrobljenim ostacima od orahovih grančica i kore ne malčirajte tlo oko osjetljivih biljaka, jer takav biljni materijal nije kompostiran!

· rast biljaka ispod oraha možemo pospješiti redovitom gnojidbom kompostom, jer se juglon veže na čestice organske tvari

· nakon rušenja starog stabla oraha, na tom mjestu dvije godine nemojte saditi rajčice i druge osjetljive biljke jer se juglon otpušta iz korijenja dok ono ne istrune

U nastavku navodimo neke osjetljive i relativno otporne vrste na juglon. Podatke o otpornim vrstama treba uzeti s rezervom jer su istraživanja nepotpuna. Vrlo često je pravi uzrok lošeg napredovanja biljke ispod oraha nedostatak sunca, suho tlo i nedostatak hraniva.

Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir, paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.), kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli bor, crveni bor, azalea.

Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor, Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis), kanadska čuga (Tsuga canadensis), breskva, nektarina, trešnja, šljiva.

http://www.udrugavivazagreb.hr/FAQ.htm

[Drug Mile]

Moram priznati kako do sad još nisam napravio nikakav komposter. Sve što je razgradivo jednostavno bacam okolo, ne smeta mi, ali problem je što zapravo živim u gradu gdje kompost ne mogu iskoristiti, a hranu uzgajam na selu gdje bi mi kompost dobro došao. Možda bi bilo dobro da sam iza kuće ipak nešto iskompostirao, pa to onda u vrećama nosio na selo, malo pognojio vrt i sl, ali do sad mi se nije dalo.

Ono što sam napravio, je kompostni wc. Na selu mi wc svakako treba, pa rekoh, idem probati bar to kompostirati. Ispod "poljskog" wc-a imam kantu od nekih 100 litara, unutra ide sadržaj wc-a u koji dodajem piljevinu. Za sad nisam primjetio ni muhe, ni smrad, ni bilo što drugo neugodno. Sad se to kompostira do proljeća, kad sadržaj mislim iskrenuti na neku voćku, jednu ili više njih, jer u ovakvom kompostu sigurno ne želim uzgajati krumpir.

Je li vam gadljiva ideja kompostiranja fekalija? Znam da meni je bila, dosta dugo, nisam to htio ni čitati a kamo li gledati na fotkama ili u živo. Sad mi je svejedno.

[pkristo]

[ogi]

[ogi]

[tomike]

karbokalk - zna li netko nesto vise o tom proizvodu koji nastaje kao nusprodukt u proizvodnji seceraera? je li on u skladu sa nacelima biovrta tj. sadrži li osim ostataka repe i neke druge, nepozeljne tvari?

http://www.gnojidba.info/kalcijizacija/karbokalk/[/code]

[ogi]

Nije mi poznat i ne sviđa mi se čim ima veze s industrijom
Mislim da je za kisela tla bolje koristiti gašeno vapno ili drveni pepel

[ogi]

Godinu dana stara drvena sječka

[ogi]

http://deepgreenpermaculture.com/diy-instructions/hot-compost-composting-in-18-days/