Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Rikula (rikula, rikola, riga...)

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Krstašice
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 19.3.2008. sri. 17:04    Naslov: Rikula (rikula, rikola, riga...) Citiraj i odgovori



Opis i porijeklo
Svježa rikula se najčešće priprema na salatu, kao dekoracija ili dodatak jelima. Sastavni je dio carpaccia – ribljeg, mesnog, povrtnog i voćnog.
Rikula je mediteranska samonikla lisnata biljka gorkasta okusa koja se upotrebljava u kulinarstvu još od doba Rimljana. Spada u povrće iz porodice kupusnjača zajedno s brokulom, kupusom, prokulicom, korabom, cvjetačom, keljom i dr.
Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka visine 60 cm, uglaste i u gornjem dijelu razgranate stabljike i lirasto rasperanih listova. Cvjetovi su joj bjelkasti ili žućkasti, a plod je komuška. Danas je vrlo popularna u mnogim svjetskim kuhinjama te se uzgaja i kao kultivirana biljka.

Energetska i nutritivna vrijednost
U 100 grama svježe rikule nalazi se 91,7% vode; 0,66 g masti; 2,6 g bjelančevina; 3,7 g ugljikohidrata; 2,1 g šećera i 1,6 g vlakana. Energetska vrijednost rikule iznosi samo 25 kcal na 100 g svježe namirnice.
Uz makronutrijente rikula je iznimno vrijedan izvor minerala i vitamina: kalcija, magnezija, željeza, kalija, fosfora, vitamina A, vitamina K, vitamina C, folata i pantotenske kiseline.
Odličan je izvor vitamina K (83% od RDA po obroku) i vitamina A (38% od RDA po obroku).
Dobar je izvor kalcija (13% od RDA po obroku), magnezija (10% od RDA po obroku), folata (19% od RDA po obroku) i vitamina C (15% od RDA po obroku).
DOBAR IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost
Osim obilja hranjivih tvari rikula sadrži i različite biološki aktivne sastojke – fitokemikalije, čija antioksidativna svojstva imaju pozitivan utjecaj na zdravlje smanjujući rizik obolijevanja od raznih bolesti.
Od fitokemikalija rikula sadrži velike količine beta-karotena (1424 μg na 100 g); luteina i zeaksantina (3555 μg na 100 g).
Beta-karoten – žuta do narančasto-crvena boja iz voća i povrća, koja uz ostalo ima i ulogu prekursora vitamina A odnosno provitamina A. Beta-karoten ima dvojaku funkciju: on je nutrijent i sredstvo za obogaćivanje namirnica ali i važan aditiv. U posljednje vrijeme dobio je i značajan publicitet u znanstvenoj literaturi zbog višestrukog zaštitnog djelovanja u organizmu. Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprječava oštećenje stanične DNA strukture te djeluje kao jak antioksidans masti, što znači da sprječava razvitak superoksida i peroksida.
Sadrži i indole koji su učinkoviti u smislu redukcije rizika pojave hormonski ovisnog karcinoma kao što je karcinom dojke. Mogu inaktivirati estrogen, potiču aktivnost glutation-S-transferaze, inhibiraju rast transformiranih stanica.

Kupovanje i čuvanje
Rikula se obično kupuje na tržnici od svibnja do listopada, ali je možete naći i u većim trgovačkim centrima pakiranu u plastičnim posudama prekrivenim prozirnom folijom. Listovi trebaju biti svježi i tamno zelene boje.
Možete je čuvati u hladnjaku u dobro pokrivenoj posudi 2-3 dana na temperaturi od 4-8°C, ali je najbolje pripremiti je odmah jer stajanjem čak i na hladnom mjestu gubi velike količine vitamina C.

Priprema jela s rikulom
Rikula je vrijedan izvor minerala i vitamina: kalcija, magnezija, željeza, kalija, vitamina A, vitamina K, vitamina C i pantotenske kiseline.Listove rikule najprije treba temeljito oprati pod mlazom vode, a tek onda odrezati peteljke.
Rikula se u svježem stanju najčešće priprema na salatu, kao dekoracija ili dodatak jelima rafinirana okusa.
Daje specifičan okus juhama, rižotima, raznim vrstama tjestenina s umacima na bazi rajčice i povrtnim pizzama.

http://www.coolinarika.com/namirnica/rikula
http://nutritiondata.self.com/facts/vegetables-and-vegetable-products/3025/2
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
aspalatus



Pridružen/a: 12. 09. 2007.
Postovi: 2575
Lokacija: Split

PostPostano: 19.3.2008. sri. 19:23    Naslov: Citiraj i odgovori


za one koji ne znaju pa brkaju listove rokule sa listovima maslacka( ili je to bio slucaj s radicem? ) , ovo je njen cvijet...( slika bas nije reprezentativna ), uglavnom ima bijelo smede cvitove.
ako kuhani kumpir izrezete ma kockice, posolite dodate nasjeckanog luka i maslinovog ulja i onda u to ubacite dosta rokule dobit cete preukusnu salatu.

a mozete napraviti i manistru sa brokulom...u ocjedenu manstru ubacite rokulu( odprilike cilu jednu kesicu) dok je manistra jos vruca da rokula pusti svoj sug i u to dodate pinjole i maslinovo ulje, luk... super je palac
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Waits



Pridružen/a: 28. 11. 2007.
Postovi: 330
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 20.3.2008. čet. 00:03    Naslov: Citiraj i odgovori

Ah...moje najdraže povrće...jedino, volim samo onu divlju rikulu, a ova uzgojena mi je odvratna i nekak je mala pa je nemreš pošteno ni zagrist...
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 20.3.2008. čet. 11:43    Naslov: Citiraj i odgovori

Waits je napisao/la:
volim samo onu divlju rikulu

Ja sam samo tu i jela (do sada).
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 24.3.2008. pon. 15:17    Naslov: Citiraj i odgovori

Jedete li i one dugačke peteljke na rikuli ili ih režete?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
miumiu



Pridružen/a: 18. 09. 2007.
Postovi: 2882
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 24.3.2008. pon. 15:26    Naslov: Citiraj i odgovori

Luna je napisao/la:
Jedete li i one dugačke peteljke na rikuli ili ih režete?


Ja otrgnem samo onaj najdeblji dio (cca 1 cm).
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Waits



Pridružen/a: 28. 11. 2007.
Postovi: 330
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 24.3.2008. pon. 15:49    Naslov: Citiraj i odgovori

Luna je napisao/la:
Jedete li i one dugačke peteljke na rikuli ili ih režete?


Ja ne otrgnem ništa respekt
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Breskvica



Pridružen/a: 20. 08. 2011.
Postovi: 66

PostPostano: 4.1.2012. sri. 02:01    Naslov: Citiraj i odgovori

Nabavila sam domaću rikulu i jedem je u zelenom kašastom sokiću Smile stavim bananu i još neko voće pa bude skroz ukusno, ne fino kao npr. matovilac no može se jesti u zks-u bez problema Mirisi cvijet
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 15:50    Naslov: Citiraj i odgovori

Riga (Eruca sativa) sve je popularnije lisnato povrće u Hrvatskoj, iako je prije nekoliko godina u kontinentalnom dijelu mnogima bila nepoznata. U mediteranskom području raste kao samonikla ( D i p l o - taxis tenuifolia), a poznata je i pod nazivima rikula, rokula, rukola (engl. rocket). Uzgaja se zbog lišća gorkastog i pikantnog okusa, bogata je vitaminima C i K te mineralima kalcijem i magnezijem. Najčešće se koristi kao salata ili dodatak salatama, a može se pripremati poput špinata ili blitve (na lešo) sa češnjakom i maslinovim uljem. Stimulativno djeluje na probavu, a pomaže kod prehlade i kašlja.

Uzgaja se izravnom sjetvom od proljeća do jeseni, na razmak redova 15 do 35 cm. Biljke formiraju rozetu lišća, a ovisno o razdoblju, prva se berba može očekivati 30 do 60 dana nakon sjetve. Riga se može brati i višekratno, no pri prvoj berbi lišća ne smije se oštetiti vegetacijski vrh kako bi biljke retrovegetirale.

Klasičan uzgoj na tlu rige i ostalog lisnatog povrća koje se bere rezananjem u fazi razvijenih 5 do 6 listova (baby leaf) danas sve češće zamjenjuje hidroponski uzgoj, i to najčešće plutajući hidropon (sustav plutajućih kontejnera). Godišnji prinos rige u plutajućem hidroponu može biti veći za 40 do 50% u odnosu na prinos u zaštićenom prostoru pri uzgoju na tlu, a ujedno biljeke su čiste (bez čestica tla) čime je smanjen utrošak ljudskog rada i vode za pranje povrća pri berbi i primarnoj doradi.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing. agr.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Krstašice Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan