Drug Mile

[malus]

Eto, ako je toliko visok, onda je drijen.

Seppovu metodu si puno lijepše opisao od mene ... sa važnijim detaljima, ja sam napisao ono što me više fascinira ... bager i burljanje... :),
a o glejizaciji sam isto čitao, čak govore da je još bolji stajski ili jo bolje svinjski gnjoj za anaerobnu razgradnju sa organskom materijom.
Ne znam, kod mene je tlo isto ko kod tebe, malo zemlje i dole istrošeni kamen.... meni je to too god to be true.... ali ajd provaj, pa ako ti uspije i ja na krilima tvog uspjeha radim jezero za kupanje i za ribice...

Inače nisam toliko bojažljiv, ali nekako sa jezerom sam oprezan jer ne uspije li mi, ostaje mi jedna ogromna rupa bez zelenila, kao da je debela Berta sletila pored kuće.

[Drug Mile]

Nastavljam potragu za stablom za drvored. Još uvijek sve dolazi u obzir, gledam dobiti čim više koristi iako ne mogu dobiti baš sve što želim. Znači koristi bi bile dekorativna vrijednost, korist za prirodu (hrana ili zaštita za ptice, kukce...), jestivi plodovi, dobar vjetrobranski štit, pozitivan utjecaj na tlo itd.

Za sad sam se zaustavio na crnoj johi, Alnus glutinosa. Stablo je zanimljivo jer je bjelogorično, a ima češere. Ima bezbroj koristi, učvršćuje tlo, korijen fiksira dušik u tlu, raste brzo kad je mlado, stvara velike količine bio mase - lišća, može se orezivati u živicu ili pustiti da izraste u stablo, cvjeta vrlo rano i dobro je za ispašu pčela, a samo drvo je cijenjeno kao vrlo kvalitetno, trajno, iako me sječa stabala za sad najmanje zanima

Nedostatak mu je jedino što nema jestive plodove (zapravo i jedu se neki djelovi ali tko će grickati johu pored vrta punog hrane), što je zimi golo pa ne štiti od vjetra - ako je to uopće potrebno, i što rano prolista pa zasjeni niže biljke. Ali nedostaci su zanemarivi u odnosu na prednosti. Sad tražim ima li nešto s više prednosti, ili dovoljno razloga da idem na miješoviti drvored.

[SilveK]

Prijedlog za mješoviti drvored - Sremza, prunus padus (ptičja trešnja)

[Drug Mile]

Prijedlog za mješoviti drvored - Sremza, prunus padus (ptičja trešnja)

Odlično, pročitao opis na tvojim stranicama, pogledao slike, i mislim da baš to stablo imam, samo je nedostupno jer je oko njega izrasla šikara. Piše da vrlo rano prolista, pa mi je interesantno kao vjetrobran. Probati ću plodove, ako su ptice što ostavile, pa možda posijem sjemenke. Ili prošetam šumom u potrazi za sadnicama.

[Drug Mile]

Voćnjak koji sam krajem 6. mj. pokrio sijenom, još se dobro drži. Korov je mrvicu prorastao sijeno, ali ne trava nego neko otpornije bilje, meni ne smeta. Neka raste, kad bude opet sijena pokriti ću ponovno sve što mi ne treba, uopće mi ne pada na pamet plijeviti to. A na proljeće saditi povrće kroz malč. Ako budem imao vremena i volje, možda nagrebem malo lišća u šumi pa još jednom sve prekrijem prije nego snijeg padne, lišće bi trebalo biti malo trajnije jer se bojim da od trave neće baš puno ostati do proljeća.

Sad si slažem plan za veći dio vrta, zapravo pratim što i koliko jedemo pa smišljam kako to sam uzgojiti, i kako spojiti s onim što je već u planu.

Jedna od ideja je uzgoj čičoke u većim količinama, kojom bih potpuno zamijenio krumpir. Imam komadić od 450 m2 koji sam prvo mislio ostaviti za kukuruz i pšenicu, ali su me upozorili da je baš na tom mjestu plitka, pjeskovita zemlja. Pa sam ipak prednost dao čičoki koja s time nema problema. Ima zato problema s divljim svinjama, kojih imam dosta u susjedstvu, pa ću taj komad ograditi mrežom. Uz mrežu ću posaditi kupinu i/ili malinu jer sve drugo može svugdje, ali za njih baš treba ograda. Ostaviti cca 1m prolaza u krug, a sve ostalo prepustiti čičoki (možda 300 m2). Izraste toliko visoko, i toliko je otporna, da me pojava korova ne brine previše. U proljeće, prije nego krene rasti čičoka, možda prosijavati sve djetelinom ili lucerkom. I to je to.

Zapravo nije to to, otkako mi je Malus spomenuo sorbuse, jako su me zainteresirali, jarebika, oskoruša, mukinja i brekinja. Svi kasno zore, beru se nakon prvih mrazeva, kao i čičoka, pa ću ih posaditi (ne pregusto) iznad čičoke. Nadam se tako dobiti ipak nekakvu polikulturu na tom prostoru, i možda učinkovitije korištenje tog komada zemlje. Zapravo, budući da imam sadnice Dafine, koja fiksira dušik, na jesen ću vjerojatno u svaku rupu koju iskopam posaditi zajedno Dafinu i neki od sorbusa. Dafina bi trebala biti "nurse plant" za sorbuse, a ujedno je i jestiva. Zrela je na jesen, znači taman nakon što čičoke ocvatu. Ukratko, na četverokutu od 450 m2 bih tada imao kupinu, malinu, djetelinu, čičoku, sorbuse i dafinu. Tu bi se još mogla logički smjestiti i mušmula, jer isto kasno zori.

Sad sam izgubio prostor zamišljen za uzgoj žitarica. Preporučili su mi drugi dio vrta koji je redovito kultiviran ranijih godina, jer je zemlja duboka i čista. Moram još proučiti zahtjeve i uzgoj pšenice, a ako recimo ozima pšenica može podnijeti da je ljeti u sjeni, mislim da bih tu posadio i johu. Joha fiksira dušik i stvara velike količine organskog materijala, i što je najbolje, stvara sjenu tijekom žetve. Ako ovo može funkcionirati, pšenica bi svoj razvoj mogla ostvariti dok je joha bez lišća, dobivala bi svu potrebnu gnojidbu i ne bih tada ni pokušavao s djetelinom. U vrijeme žetve imao bih lijepi hlad što je zgodno jer mislim sve ručno raditi. Imalo bi pozitivne učinke i na prirodu općenito, stablo po stablo - šuma. Još samo da mi je znati, može li se pšenica uzgajati bez kopanja tla...

[osbourne]

bravo držim fige, super planovi! ja živim u kraju gdje nema sijena pa sam dosao na ideju da zakorovim pola vrta i tu sadim tikvice i visoke kulture. dok su flanci mali, samo šišam travu oko njih!

[SilveK]

Probaj vidjeti kako je to radio Masanobu Fukuoka - on je uzgajao žitarice, a da nije orao zemlju - rbr 27 na slijedećem linku:

http://www.sirovahrana.com/forum/viewto ... &t=408#p67

[ozi]

fukuoka je car! kakav čovjek!!!!!!! uživao sam čitajući ga!
kad e pitaju koji je to žanr, što je to, rekoh "duhovna knjiga o vrtlarstvu"
-"ma ti si bolestan"

[Drug Mile]

Slažem se. Samo kako primjeniti Fukuokinu metodu u našem podneblju, i kako započeti s primjenom? Ja imam livadu koju ću pokositi druge godine sredinom ili krajem 6. mjeseca. Pšenicu bih trebao sijati prije nego kosim? Ili pokositi, posijati pšenicu, pa malčirati sijenom? Da uvaljam sjeme pšenice u glinu, kako Fukuoka radi, da ga sačuvam od ptica? Čini mi se logično. Mislim da je tu dosta pitanja, na koja vjerojatno neću dobiti odgovor dok ne krenem isprobavati. I sam Fukuoka piše da je jedan učenik slijedio njegove upute, i nije imao dobre rezultate. Kasnije su došli do zaključka da je to zato jer je previše uredno malčirao pa se mladice nisu uspjele probiti, dok je Fukuoka samo neuredno nabacao slamu ne vodeći računa o tom pitanju.

[osbourne]

svakako da je osobno iskustvo najvrijednije, možda čak vrijednije od sve silne teorije koju čovjek zna...

[Drug Mile]

Možete identificirati ovo? Krčio sam malo teren, i došao do nekakvog otkrića . Ovo je valjda svima poznato, obična, divlja, trnovita kupina.



Pored njih rastu ove, vrlo slične, ali kao posute nečim bijelim. Bobice su dosta krupnije, plod je sočniji, meni ukusniji, i što je zanimljivo, raste na stabljici kao što imaju maline. Zapravo sam mjesecima i mislio da su ovo maline, imaju vrlo duge tanke stabljike bez trnja, potpuno drugačije od stabljika kupina. Grmovi su jedni do drugih, pa mogu usporediti svaki detalj. Onda sam pomislio da nije možda riječ o crnoj malini, za koju sam samo čuo. Ali nije, kad odvojim plod od stabljike, ne ostane rupa u sredini kako to bude kod malina, nego je više poput kupine. Dakle, što je ovo? Neka druga sorta kupine? Samonikla, divlja kupina bez trnja? Baš si mislim, moram ovo rasaditi.

[Marijanči]

nemam pojma točan naziv, ali to raste kao blesavo i ne da se iskorijeniti

[Drug Mile]

Je, to će biti to. Mislim da je naziv European Dewberry, srodnik je kupine. Rubus caesius. Stvarno raste divlje, samo ja ga neću napadati nego rasaditi koliko god budem mogao.

[Drug Mile]

Eto, ako je toliko visok, onda je drijen.

Ipak se pokazalo da je krkavina, mali crni plodovi, gorki za umrijet. Ima neku ljekovitu primjenu, ali raste mi na svakom koraku pa ću sjeći gdje god bude smetalo. Do sad nisam, nadao sam se da je nešto jestivije.

Jao, jedva čekam tu kišu, ma općenito jesen, da krenem sa sadnjom. Usput da ponovim link koji sam ostavio kod Ogija, http://www.vimeo.com/27614434. Ima više pristupa dizajnu šumskog vrta, ovaj me najviše plašio jer je sve nekako odjednom, ja sam više tip za korak po korak. Ali ipak ću neke principe iskoristiti, vjerujem.

Kako kaže gospon u filmu, treba krenuti s pomoćnim biljkama, i sljedećih godina zamjenjivati ih s korisnim. Tu sam se dugo dvoumio, nisam htio saditi ništa nejestivo. Ma mislim da ću baš tako postupiti, vjerojatno poučen iskustvom u manjem voćnjaku koji mi je bio nešto poput poligona za učenje.

Dakle, napravio sam kartu budućeg šumskog vrta (ne uključuje voćnjak sa sorbusima ni malo polje s žitaricama). Na sjevernoj međi nacrtao 4 kestena, idem u lov na poznate marune iz okolice Lovrana, nisam siguran kako će podnositi gorsku klimu, ali pokušati ću. Odmah ispred kestena, nacrtao sam 4 oraha, koji bi trebali biti nešto niži rastom pa neće zasjeniti kestene. Zajedno bi trebali raditi sjeverni vjetrobranski pojas za ostatak vrta. U ostatku vrta zamislio sam miješana visoka stabla na razmaku od otprilike 7m, još ne znam koje voćke gdje. Izbrojao, radi se o nekih 32 stabla. Mislim da će 15-ak biti jabuke, ostalo kruške, šljive i drugo voće. Onda sam između tih stabala označio pomoćne vrste, i došlo je tako dodatnih 32 stabla.

Pomoćne vrste bi trebale fiksirati dušik, brzo rasti i pružati zaštitu od vjetra za voćke, te stvarati malč odnosno tlo. Među visokim stablima, znam jedino za johu i bagrem koji zadovoljavaju te uvjete, a da su za našu klimu. Bagrem sam ranije otpisao, a johu sam ionako mislio već saditi u dijelu za pšenicu, tako da ću najvjerojatnije posaditi ovu jesen 40-ak stabala johe, Hrvatske šume ih prodaju za 3kn. Niže slojeve neću saditi jer ću još neko vrijeme kositi travu i malčirati manji vrt, dok u njemu ne porastu posađena stabla.

Između johi onda mogu nasumice saditi voćke koje ću pomalo sakupljati. Vrlo rado bih imao svoju malu kolekciju starih sorti jabuka pa ću možda od njih krenuti. Kada postane pretijesno za stabla, sjeći ću johu. Do tada bi se travnati pokrivač trebao pretvoriti u šumsko tlo, a do tada ću vjerojatno zasaditi i niže slojeve šumskog vrta.

Jedva čekam, majkemi ponekad mi dođe da usred noći ustanem i idem nešto saditi

[Ogi]

Jedva čekam, majkemi ponekad mi dođe da usred noći ustanem i idem nešto saditi

I meni!