Permakultura
Permakultura
http://www.ekosela.org/permakultura.php
ŠTO JE PERMAKULTURA?
Permakultura kao riječ je nastala spajanjem dviju riječi: PERMAnentna agriKULTURA, a prvi su je put upotrijebila dvojica Australaca; David Holmgren i Bill Mollison sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeca. To je sistem dizajniranja koji u obzir uzima sve potencijalne izvore energije koje nam priroda nudi (vjetar, sunce, zemlja, voda) i iskorištava ih na najbolji moguci nacin, upotrebljavajuci najmanju mogucu snagu s ciljem da se stvori samoodrživa cjelina. U permakulturi nema otpada, sve se ponovno koristi, a sve što se iskoristilo se obnavlja i priroda se ne oštećuje.
PERMAKULTURA SE TEMELJI NA KREIRANJU ODRŽIVIH LJUDSKIH PREBIVALIŠTA PRIMJENJUJUCI PRIMJERE IZ PRIRODE.
Permakultura nije vrtlarska metoda, a nije ni 'new age' filozofija. Permakultura je nacin života u kojem se želi proizvesti svoju hranu i energiju iskorištavajuci raspoložive prirodne resurse, a sve to koristeci svoj razum, osjecaje i vještine, primjere iz prirode i ne oštecujuci prirodu.
Mnogi su gradovi danas tužna slika. Nezaposlenost, siromaštvo, beskucništvo, zagadenost, dosada, porast kriminala i zloporaba droga i alkohola samo su neke od tužnih stvari. Kvalitetna hrana, prikladna zdravstvena usluga i zeleni prostori teško se nalaze u gradovima.
KAKO POBOLJŠATI STVARI?
Mnogi koji žele bolji život nalaze rješenja; stvarajuci ili provodeci kampanje za pozitivne inicijative koje povecavaju samostalnost, ekonomsku neovisnost i kvalitetu okoliša...
ZAJEDNIČKI VRTOVI
Prazna ili zapuštena podrucja mogu se pretvoriti u resurse zajednice, stvarajuci parkove i javne zelene površine gdje se ljudi mogu susretati i opustiti.
LETS SUSTAVI
Omogucavaju onima koji raspolažu vještinama, energijom, vremenom, no ne nužno i novcem, da razmjenjuju i dijele ono cime raspolažu unutar lokalne zajednice.
ORGANSKI UZGOJ NA ZAKUPLJENIM PODRUCJIMA
pruža priliku za uzgoj hrane koja je zdrava, cista i sigurno ne sadrži pesticide ni umjetna gnojiva
ZAJEDNICKO KOMPOSTIRANJE
Recikliranjem organskog otpada kao što je pokošena trava, ostaci hrane, vrtni korov, odrezano granje, otpalo lišce itd. smanjuje se kolicina otpada koja putuje na deponije.
KAMPANJE ZA BICIKLISTIČKE STAZE
One omogucuju biciklistima kretanje po gradu, a ulice postaju sigurnije i zrak cišci...
POVEŽIMO ELEMENTE!
Sve nabrojane akcije stvaraju manje stresan okoliš za ljepši i bolji život, koji ce biti manje ovisan o stvarima koje oštecuju okoliš. NO, NIJEDNA OD OVIH INICIJATIVA SAMA PO SEBI NIJE PERMAKULTURA.
Povezivanjem nabrojanih akcija njihova se ucinkovitost može povecati. Upotrebom lokalnog KOMPOSTA povecava se plodnost zakupljenih zemljišta unutar vrtova zajednice. Ovdje su postavljene i kutije za prodaju organskih proizvoda pomocu LETSa lokalnim kucanstvima. Kako su svi potrošaci blizu jedni drugima, mogu se za prijevoz koristiti BICIKLI s PRIKOLICAMA. Oni se mogu koristiti i u prikupljanju kuhinjskog i vrtnog otpada upotrebljivog za kompostiranje, koji je vracen u kante, ponovno smješten u centralnom dijelu zajednickog vrta.
ŠTO JE PERMAKULTURA?
Permakultura kao riječ je nastala spajanjem dviju riječi: PERMAnentna agriKULTURA, a prvi su je put upotrijebila dvojica Australaca; David Holmgren i Bill Mollison sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeca. To je sistem dizajniranja koji u obzir uzima sve potencijalne izvore energije koje nam priroda nudi (vjetar, sunce, zemlja, voda) i iskorištava ih na najbolji moguci nacin, upotrebljavajuci najmanju mogucu snagu s ciljem da se stvori samoodrživa cjelina. U permakulturi nema otpada, sve se ponovno koristi, a sve što se iskoristilo se obnavlja i priroda se ne oštećuje.
PERMAKULTURA SE TEMELJI NA KREIRANJU ODRŽIVIH LJUDSKIH PREBIVALIŠTA PRIMJENJUJUCI PRIMJERE IZ PRIRODE.
Permakultura nije vrtlarska metoda, a nije ni 'new age' filozofija. Permakultura je nacin života u kojem se želi proizvesti svoju hranu i energiju iskorištavajuci raspoložive prirodne resurse, a sve to koristeci svoj razum, osjecaje i vještine, primjere iz prirode i ne oštecujuci prirodu.
Mnogi su gradovi danas tužna slika. Nezaposlenost, siromaštvo, beskucništvo, zagadenost, dosada, porast kriminala i zloporaba droga i alkohola samo su neke od tužnih stvari. Kvalitetna hrana, prikladna zdravstvena usluga i zeleni prostori teško se nalaze u gradovima.
KAKO POBOLJŠATI STVARI?
Mnogi koji žele bolji život nalaze rješenja; stvarajuci ili provodeci kampanje za pozitivne inicijative koje povecavaju samostalnost, ekonomsku neovisnost i kvalitetu okoliša...
ZAJEDNIČKI VRTOVI
Prazna ili zapuštena podrucja mogu se pretvoriti u resurse zajednice, stvarajuci parkove i javne zelene površine gdje se ljudi mogu susretati i opustiti.
LETS SUSTAVI
Omogucavaju onima koji raspolažu vještinama, energijom, vremenom, no ne nužno i novcem, da razmjenjuju i dijele ono cime raspolažu unutar lokalne zajednice.
ORGANSKI UZGOJ NA ZAKUPLJENIM PODRUCJIMA
pruža priliku za uzgoj hrane koja je zdrava, cista i sigurno ne sadrži pesticide ni umjetna gnojiva
ZAJEDNICKO KOMPOSTIRANJE
Recikliranjem organskog otpada kao što je pokošena trava, ostaci hrane, vrtni korov, odrezano granje, otpalo lišce itd. smanjuje se kolicina otpada koja putuje na deponije.
KAMPANJE ZA BICIKLISTIČKE STAZE
One omogucuju biciklistima kretanje po gradu, a ulice postaju sigurnije i zrak cišci...
POVEŽIMO ELEMENTE!
Sve nabrojane akcije stvaraju manje stresan okoliš za ljepši i bolji život, koji ce biti manje ovisan o stvarima koje oštecuju okoliš. NO, NIJEDNA OD OVIH INICIJATIVA SAMA PO SEBI NIJE PERMAKULTURA.
Povezivanjem nabrojanih akcija njihova se ucinkovitost može povecati. Upotrebom lokalnog KOMPOSTA povecava se plodnost zakupljenih zemljišta unutar vrtova zajednice. Ovdje su postavljene i kutije za prodaju organskih proizvoda pomocu LETSa lokalnim kucanstvima. Kako su svi potrošaci blizu jedni drugima, mogu se za prijevoz koristiti BICIKLI s PRIKOLICAMA. Oni se mogu koristiti i u prikupljanju kuhinjskog i vrtnog otpada upotrebljivog za kompostiranje, koji je vracen u kante, ponovno smješten u centralnom dijelu zajednickog vrta.
-
Janis Joplin
Re: Permakultura
zato ću ja učit i upisat neki fakultet i napisat prijedloge kako da mi se poboljša grad i dati gradonačelniku... i... sve će ovisiti o njegovoj dobroj volji za raspolaganje lovom
permakultura.. takva divna zamišljena ideja/definicija.. kao komunizam.. savršena ideja, praksa nula bodova.. zašto svijet ne uči na grješkama? nego se ponavljamo.. nismo vrsta za dulji opstanak, ima previše pohlepe i zlih duša.. ali ipak trebamo se ugledati na sizifa.. vjerovatno nemoguće izvedivo da cijeli svijet ima svijest permakulture, ali ćemo se i dalje kretati u tom smjeru!
http://www.neokultura.org
kod Čakovca i u Vukomeričkim Goricama, dvije grupe ljudi stvaraju preduvjete za svoje buduće nove zajednice u kojima će živjeti.
Nakon što je na tu temu napisao tri knjige, u Čakovcu zadnjih nekoliko godina ideju neokulturalne zajednice polako provodi u djelo Adrian Predrag Kezele koji je u tu svrhu već kupio veće imanje oko kojeg se "začelo“ jezgro buduće zajednice, a u mjestu Vukomerić, 25 kilometara južno od Zagreba, uskoro bi trebalo zajedno početi živjeti desetak mladih ljudi, koji imaju između 20 i 30 godina, a koji su dio udruge Z.M.A.G., osnovane 2001. godine. Iza njihovog projekta edukacijskog centra na recikliranom imanju stoji, po riječima Matka Šiška, jednog od začetnika projekta, kombinacija želje za životom na selu i želje za stvaranjem jedne slobodarske zone.
kod Čakovca i u Vukomeričkim Goricama, dvije grupe ljudi stvaraju preduvjete za svoje buduće nove zajednice u kojima će živjeti.
Nakon što je na tu temu napisao tri knjige, u Čakovcu zadnjih nekoliko godina ideju neokulturalne zajednice polako provodi u djelo Adrian Predrag Kezele koji je u tu svrhu već kupio veće imanje oko kojeg se "začelo“ jezgro buduće zajednice, a u mjestu Vukomerić, 25 kilometara južno od Zagreba, uskoro bi trebalo zajedno početi živjeti desetak mladih ljudi, koji imaju između 20 i 30 godina, a koji su dio udruge Z.M.A.G., osnovane 2001. godine. Iza njihovog projekta edukacijskog centra na recikliranom imanju stoji, po riječima Matka Šiška, jednog od začetnika projekta, kombinacija želje za životom na selu i želje za stvaranjem jedne slobodarske zone.
Evo lijepog teksta o permakulturi iz pera jednog od tvoraca koncepta, Davida Holmgrena
http://www.holmgren.com.au/html/Writings/essence.html
http://www.holmgren.com.au/html/Writings/essence.html
<embed src="http://www.youtube.com/v/en6Tt7VWClY?fs=1&hl=en_GB" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="480" height="385"></embed>
<embed src="http://www.youtube.com/v/HA0OMW2GS-M?fs=1&hl=en_GB" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="480" height="385"></embed>
<embed src="http://www.youtube.com/v/HA0OMW2GS-M?fs=1&hl=en_GB" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="480" height="385"></embed>
<embed src="http://www.youtube.com/v/slQ07XxP0EU?fs=1&hl=hr_HR" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="480" height="390"></embed>
<iframe title="YouTube video player" width="640" height="390" src="http://www.youtube.com/embed/s0EsX0w9pYg" frameborder="0"></iframe>
<iframe title="YouTube video player" width="640" height="390" src="http://www.youtube.com/embed/s0EsX0w9pYg" frameborder="0"></iframe>
<iframe title="YouTube video player" width="640" height="390" src="http://www.youtube.com/embed/xXT2eLG0gNM" frameborder="0"></iframe>
Tečaj permakulture u vrtu zajedničkog kućanstva "Bukovački zlatnik". O permakulturi govori diplomirani dizajner permakulture Miroslav Kiš. Snimio: Dragan Matić Montaža: Isabella Vujica
Tečaj permakulture u vrtu zajedničkog kućanstva "Bukovački zlatnik". O permakulturi govori diplomirani dizajner permakulture Miroslav Kiš. Snimio: Dragan Matić Montaža: Isabella Vujica
- Tirith Aenil
- Postovi: 15
- Pridružen/a: 19 ruj 2009, 00:18
Mislim da trenutno živi i uređuje jedan vrt u Hrvatskom ZagorjuTirith Aenil je napisao/la:Jel Miroslav Kiš još uvijek ima permakulturno imanje u Motovunu? Žao mi je što nigdje na internetu ne mogu naći neke slike i informacije o njihovom imanju, baš me zanima kako to sve kod njih izgleda.. i btw svaka čast "bukovačkom zlatniku"!
Imam njegov e-mail, pozvat ću ga na forum