Oplemenjivanje voćki - cijepljenje
Oplemenjivanje voćki - cijepljenje
Nisam nasao nis o tome na mrezi
Prepusti meni ja cu videti u selu znam ljude! 
Re: Oplemenjivanje voćki - cijepljenje
http://www.sajam-knjiga.com/ProductDeta ... duct=55978ogi je napisao/la:Nisam nasao nis o tome na mrezi
Razmnožavanje starih sorti voća
"Gdje god imaš ficlek zemlje tu voćku posadi. Voćka je blagodarna i nagrađuje. Voće je bogatstvo, bolesne liječi, a zdrave čuva i sladi"
Starinske sorte voća mogu se razmnožavati sjemenom i dijelovima voćke. Kada se voćke razmnožavaju iz sjemena gotovo se nikad ne prenose izvorne karakteristike majke, no zato je sjemenjak izuzetan za cijepljenje starih sorti voća, npr. kod starih sorti jabuka najbolje mi se pokazalo sjeme od divlje jabuke, mašanke i snjegovače. Ove vrste jabuka imale su najbolju klijavost, najviše sjemenki u plodu, otporne su na bolesti i gotovo 100 % uspjeh kod cijepljenja, jer korijenov sustav sa lakoćom probudi plemke. Kod sorti krušaka najbolje sjeme mi se pokazalo od kruške tepke, nemeške i divljače zbog istih karakteristika kao i jabuka. Za sejance breskve, vinogradarske breskve, za šljivu sjeme divljih žutih ili crvenih šljiva kao i koštice šljive bistrice, a kod trešnje od drišlje (divlja trešnja), kod višnje od domaće višnje.
Kod sijanja sjemena starih sorti voća probao sam sijati u jesen i pred proljeće, oba načina su podjednako dobra. Kod jesenskog sijanja osobno sam radio tako da sam iskopao jarak dubine cca 20 – 30 cm u kojeg sam stavio red pjeska, red stajskog odstajalog gnoja, red stakla od automobila (usitnjenog kao zaštita od voluharica). Sjeme sijete u redove, a dubina je za jabuke 2 – 4 cm, šljiva 5 – 6 cm, trešnja i višnja 4 – 6 cm, breskva 8 -10 cm, orah 10 cm, uspjeh je zagarantiran.
Prijatelj mi je rekao da meni od 100 sjemenki proklije 101 biljka. Ako se sadi u proljeće klijavost je ista samo koštice treba kroz zimu staviti u frižider kako bi se stratificirale, ja sam koštice stavio u papirnate "škrnicle" (vrečice) i nisam ništa komplicirao. Klijavost je bila odlična, a sijao sam ih u isti jarak u produžetku jesenskog sijanja.
Jačinu sejanca određuje gustoća sijanja, ako su sejanci gusto posijani, biljke su slabije, a ko su rijeđe sijani biljke su jače i otpornije i mogu se cijepiti već u prvoj godini.
Radim i na nekim probama na zakorijenjivanju jednogodišnjih grančica 20 vrsta starih sorti voća i to sa vrbinom korom, krumpirom i slično. Kada budem gotov sa probama rado ću vam otkriti recept. Na kraju zašto je bitno da za staru sortu voća uzmemo sejanac od starih sorti voća, jer je voćka dugovječnija, korijenov sustav je jak, veličine krošnje i samo u tom slučaju stabla traju i stoljećima. Za silu možete cijepiti i na podlogu A 2 i MM 106, ali samo ako nemate divlju podlogu.
www.stare-hrvatske-vocke.com
"Gdje god imaš ficlek zemlje tu voćku posadi. Voćka je blagodarna i nagrađuje. Voće je bogatstvo, bolesne liječi, a zdrave čuva i sladi"
Starinske sorte voća mogu se razmnožavati sjemenom i dijelovima voćke. Kada se voćke razmnožavaju iz sjemena gotovo se nikad ne prenose izvorne karakteristike majke, no zato je sjemenjak izuzetan za cijepljenje starih sorti voća, npr. kod starih sorti jabuka najbolje mi se pokazalo sjeme od divlje jabuke, mašanke i snjegovače. Ove vrste jabuka imale su najbolju klijavost, najviše sjemenki u plodu, otporne su na bolesti i gotovo 100 % uspjeh kod cijepljenja, jer korijenov sustav sa lakoćom probudi plemke. Kod sorti krušaka najbolje sjeme mi se pokazalo od kruške tepke, nemeške i divljače zbog istih karakteristika kao i jabuka. Za sejance breskve, vinogradarske breskve, za šljivu sjeme divljih žutih ili crvenih šljiva kao i koštice šljive bistrice, a kod trešnje od drišlje (divlja trešnja), kod višnje od domaće višnje.
Kod sijanja sjemena starih sorti voća probao sam sijati u jesen i pred proljeće, oba načina su podjednako dobra. Kod jesenskog sijanja osobno sam radio tako da sam iskopao jarak dubine cca 20 – 30 cm u kojeg sam stavio red pjeska, red stajskog odstajalog gnoja, red stakla od automobila (usitnjenog kao zaštita od voluharica). Sjeme sijete u redove, a dubina je za jabuke 2 – 4 cm, šljiva 5 – 6 cm, trešnja i višnja 4 – 6 cm, breskva 8 -10 cm, orah 10 cm, uspjeh je zagarantiran.
Prijatelj mi je rekao da meni od 100 sjemenki proklije 101 biljka. Ako se sadi u proljeće klijavost je ista samo koštice treba kroz zimu staviti u frižider kako bi se stratificirale, ja sam koštice stavio u papirnate "škrnicle" (vrečice) i nisam ništa komplicirao. Klijavost je bila odlična, a sijao sam ih u isti jarak u produžetku jesenskog sijanja.
Jačinu sejanca određuje gustoća sijanja, ako su sejanci gusto posijani, biljke su slabije, a ko su rijeđe sijani biljke su jače i otpornije i mogu se cijepiti već u prvoj godini.
Radim i na nekim probama na zakorijenjivanju jednogodišnjih grančica 20 vrsta starih sorti voća i to sa vrbinom korom, krumpirom i slično. Kada budem gotov sa probama rado ću vam otkriti recept. Na kraju zašto je bitno da za staru sortu voća uzmemo sejanac od starih sorti voća, jer je voćka dugovječnija, korijenov sustav je jak, veličine krošnje i samo u tom slučaju stabla traju i stoljećima. Za silu možete cijepiti i na podlogu A 2 i MM 106, ali samo ako nemate divlju podlogu.
www.stare-hrvatske-vocke.com
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/1SyH5KUB7uI" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/pKm71rQPwKU" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"></iframe>
Professional Garden Fruit Tree Pruning Grafting Cutting Tool
https://www.comelyu.com/products/pruning-shears
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/pKm71rQPwKU" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"></iframe>
Professional Garden Fruit Tree Pruning Grafting Cutting Tool
https://www.comelyu.com/products/pruning-shears